Komunalni redari Grada Rovinja jučer su osujetili novi pokušaj bespravne gradnje. Riječ je, kako nas je obavijestio gradonačelnik Marko Paliaga, o poljoprivrednom zemljištu koje se nalazi na cesti za Polari, a na kojem je austrijski državljanin započeo pripremu terena za postavljanje temelja građevine.

- Pokušaj bespravne gradnje je zaustavljen i prijavljen Državnom inspektoratu, ali ovo je još jedan primjer koji dokazuje kako nedjelovanje države potiče daljnje nepoštivanje zakona. Takvih će pokušaja nažalost biti i ubuduće, jer nekontrolirani val masovne ilegalne gradnje ne samo da nije strogo sankcioniran od strane tijela državne uprave, već je u čak dva navrata nagrađen legalizacijom, naglasio je Paliaga.

Od 2017. godine do danas Grad Rovinj je podnio je više od 200 prijava za bespravno sagrađene objekte koji i dalje ostaju u prostoru, čak i oni za koje je izdano rješenje za rušenje.

- Time je država poslala najgoru moguću poruku, upozorio je gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga koji rješenje vidi u tome da se sva postupanja oko bespravne gradnje izvan građevinskih područja prepusti jedinicama lokalne samouprave koje se mogu i udružiti, jer će samo tako biti puno operativniji. To je jedina mogućnost da se konačno zaustavi devastacija istarskog prostora.

- Valja reći i kako bespravna gradnja sa sobom donosi i čitav niz dugoročnih, trajnih i često bespovratnih posljedica kod infrastrukture i okoliša, a plavljena poljoprivrednih područja su možda jedan od najboljih primjera. Ukoliko se ta praksa smjesta ne zaustavi, biti će sve teže sanirati posljedice devastacije prostora. Bude li se ovo nastavilo Istra vrlo brzo više neće biti niti atraktivna destinacija kakva smo sada, s pitomim krajolicima, čistim morem, malom naseljenošću i očuvanom prirodom. Svjesni smo da nadležna inspekcija raspolaže s premalim brojem službenika. Grad Rovinj je stoga, u suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave iz Istre, potpisao i Deklaraciju kojom se između ostalog od Ministarstva traži ustrojavanje gradskih građevinskih inspekcijskih službi kako bi se na taj način omogućilo učinkovito i beskompromisno postupanje protiv bespravne gradnje u samom začetku, rezimirao je gradonačelnik Paliaga.

Područje s možda najvećim brojem bespravnih objekata je Vodnjan. Neslužbeno, radi se o više od pet tisuća ilegalnih objekata, od kojih su neki u međuvremenu i legalizirani.

- Samo od početka ove godine do kraja kolovoza komunalni redari Grada Vodnjana prijavili su 70 slučajeva ilegalne gradnje. U posljednje vrijeme sustavno smo prikupljali podatke o bespravnoj gradnji, evidentirali kritične zone, njih šest, na kojima su formirana nova naselja, a u kojima je većina objekata u međuvremenu i legalizirana. Pet od tih šest naselja nalazi se uz obalu ili u blizini obale, na potezu od granice s općinom Fažana u Peroju do Barbarige, odnosno Betige. Na području Vodnjana ukupno građevinsko područje prostire se na 4,68 četvornih kilometara, a ukupno područje izvan građevinskog područja, izgrađeno protivno Prostornom planu, iznosi 5,07 četvornih kilometara! Od toga su na šumskom području 2,3 četvorna kilometra površine zahvaćena ilegalnom gradnjom, u zoni sporta i rekreacije 2,28 četvorna kilometra te na poljoprivrednom području 0,48 četvornih kilometara. Na području Grada legalizirano je oko 2.000 objekata izgrađenih do 2011. godine, ali bespravna gradnja se i dalje nastavlja, kaže gradonačelnik Vodnjana Edi Pastrovicchio.

Kakve to probleme stvara Gradu dočarao je na primjeru naselja Proštin u Peroju, koje je nastalo iz bespravne gradnje i ima obuhvat od 15 hektara.

- Tamo je od naknade za zadržavanje objekata u prostoru naplaćeno 320.000 kuna, od čega samo 50 posto ide Gradu Vodnjanu. Od komunalnog doprinosa naplaćeno je dva milijuna kuna. Za komunalno uređenje i infrastrukturno opremanje tog novog naselja potrebno je uložiti čak 30 milijuna kuna! A u pitanju je samo 15 hektara, jer se, podsjećam, bespravna gradnja prostire na ukupno 507 hektara, istaknuo je Pastrovicchio.

Uz trajnu devastaciju prostora, dodaje da bespravna gradnja dovodi do nekontroliranog odlaganja otpada u prirodu, neprijavljivanja gostiju, neplaćanja doprinosa...

- Činjenica je da je veliko područje Grada Vodnjana trajno devastirano bespravnom gradnjom kroz duži vremenski period i da povremene akcije građevinske inspekcije i nadležnih ministarstva nisu dali dugoročne rezultate. Država bi svakako morala ojačati građevinsku inspekciju i omogućiti ubrzavanje postupaka od prijave ilegalne gradnje do uklanjanja objekata. Ali konačno rješenje je u sprječavanju bespravne gradnje, i to kroz izmjene zakona. Trenutno radimo na detektiranju tih, nazovimo ih, rupa u zakonu, da bi nadležnima u više ministarstva mogli predstaviti naše prijedloge rješenja, ustvrdio je vodnjanski gradonačelnik.

Povezane vijesti

• ZAJEDNIČKA BORBA BALA I VODNJANA PROTIV BESPRAVNE GRADNJE Edi Pastrovicchio kaže da će svakog dana slati komunalnog redara da piše kazne i prijave, a Klaudio Vitasović tvrdi da poljoprivredne parcele u Vodnjanu neće biti urbanizirane!
• Naizgled benigna privatna stvar mogla bi postati zloćudan javni problem. Vitasović: PARCELACIJA JE OČITA DEVASTACIJA PROSTORA I PRIPREMA ZA BESPRAVNU GRADNJU!
• U UTORAK U TISKANOM IZDANJU: Istaknuti gradonačelnik iz Istre otvoreno ratuje sa Slovencima oko bespravne gradnje