U obilježavanje Svjetskog dana oživljavanja uključio se i Buzet gdje su djelatnici buzetske ispostave Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, buzetske ispostave Istarskih domova zdravlja, Gradskog društva Crvenog križa Buzet i Policijske postaje Buzet, svojom vikend akcijom održanom na Trgu Fontana ukazali na važnost edukacije iz prve pomoći, naročito procesa oživljavanja.

Ranim prepoznavanjem, brzim pozivanjem hitne medicinske službe te neodgodivim započinjanjem masaže srca može se doprinijeti većem preživljavanju i boljem oporavku osoba koje dožive iznenadni srčani arest. Svakih sat vremena jedna osoba u Hrvatskoj doživi iznenadni srčani zastoj, a to je zapravo stanje koje dovodi do prekida u radu srca, odnosno ono više ne vrši svoju funkciju.

Osnove reanimacije

- Važno je da što više građana zna osnove reanimacije, jer što se prije započne s oživljavanjem, puno su veće šanse za preživljavanje, istaknuo je dr. Filip Brnobić iz buzetske ispostave Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.

- Sretni smo što su se mnogi prolaznici zaustavili, iskazali interes za naučiti nešto novo i sami se okušati u procesu oživljavanja, izjavila je ravnateljica buzetskog Crvenog križa Lara Černeka.

Upravo se obilježavanjem Svjetskog dana oživljavanja želi uključiti sve građane u lanac spašavanja ljudskih života, upoznati ih s osnovama osnovnog održavanja života, naučiti ih pravilnoj masaži srca te korištenju automatskog vanjskog defibrilatora. Uređaja koji prepoznaje srčani ritam te glasovnim, svjetlosnim i zvučnim uputama navodi spasioca što treba raditi tijekom oživljavanja te jednako tako prepoznaje kada treba isporučiti električni šok osobi koja je doživjela iznenadni srčani zastoj.

Laička prva pomoć

Zahvaljujući konstantnim edukacijama i timskom radu djelatnika hitne službe, u Istarskoj županiji je dostignut vrlo visok postotak preživljavanja srčanog zastoja, te je u skladu sa svjetskim trendom koji iznosi 25 posto no u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Istarske županije smatraju da taj postotak može biti još bolji uključivanjem lokalne zajednice i laika u zbrinjavanje osoba koje su doživjele srčani udar. Upravo su društva Crvenog križa glavni partneri u tom cilju te se tu stavlja naglasak na veliku važnost pružanja laičke prve pomoći do dolaska hitne medicinske službe.

Najčešći uzrok srčanog zastoja je STEMI infarkt miokarda te potom i mnoge druge srčane bolesti. Kada srce stane, prestaje i cirkulacija krvi u tijelu pacijenta. Krv nosi kisik i druge životne važne tvari bez kojih u svega 3 do 5 minuta bez masaže srca, nastaju trajna i nepopravljiva oštećenja mozga što je neophodno spriječiti.

- Često uspijemo oživjeti srce, ali ako prođe puno vremena bez pružanja osnovne pomoći takav pacijent možda i preživi do bolnice, ali se kasnije najčešće nikada više ne probudi i u konačnici umre, napominju u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Istarske županije.

Povezane vijesti

• ZAJEDNIČKA MISIJA POBOLJŠANJA HITNE MEDICINE U ISTRI Đani Soldatić: Istra nije u milosti kada je riječ o timovima hitne medicinske pomoći
• LIGA PROTIV RAKA: Venski detektor predan na korištenje buzetskoj hitnoj
• Ženi pozlilo dok je hitna bila u drugom gradu: Ako je buzetski tim zauzet, pacijente spašava najbliži - iz Umaga