"Istri svakako treba jedan namjenski helikopter hitne pomoći. Naravno da bi ih trebalo i više za cijelu Hrvatsku jer, s tolikim morem, razvedenom obalom, otocima na kojima nema ambulanti, a nedostaje i doktora, sa sve većim brojem nautičara… Naravno da je to trebalo imati, još jučer", rezolutan je dr. med. Domagoj Schunk, voditelj Interdisciplinarne i dječje hitne pomoći u Sveučilišnom medicinskom centru u njemačkom Kielu.

Dr. Schunk je liječnik specijalist anesteziologije, liječnik hitne medicinske pomoći 24/7 i član HEMS (Helicopter Emergency Medical Service) tima koji u helikopterskoj hitnoj službi, što austrijskoj, što njemačkoj, radi od 2007. godine te je dosad prikupio impresivan broj sati leta te stekao iskustvo o tome kolika je uloga helikopterske hitne pomoći.

Hrvatska, naime, nema HEMS sustav, već se oslanja na višenamjenske helikoptere koji obavljaju i druge zadaće. Zbog toga je korist od njih - pogotovo u Istri koja je na rubu područja kojim ordiniraju - mala ili nikakva.

- Sve europske zemlje imaju civilnu helikoptersku službu pa bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj. Zašto? Zato što je to jedna neizostavna služba u današnjem svijetu. Hitna civilna helikopterska služba služi tome da pacijente, bez obzira radi li se o teškoj bolesti ili traumi - uslijed prometnih nesreća ili povreda na radu - što hitnije preveze do bolnice da bi bili zbrinuti na hitnom prijemu. Dakle, riječ je o cijelom sustavu koji je specijaliziran i to nije pitanje samo nabavke helikoptera. Tako treba razmišljati i u Hrvatskoj. Možda nećemo kupiti helikoptere za pet godina, ali će se sustav sigurno mijenjati i već sada treba razmišljati da će i helikopteri jednom morati biti nabavljeni. Ja ne mogu vjerovati da je nova bolnica u Puli izgrađena bez helidroma na krovu, da nitko nije unaprijed o tome razmišljao, o tome kako će raditi u budućnosti i kako će se zbrinjavati pacijente, kaže dr. Schunk.

Kako to izgleda u praksi, zorno nam je dočarao upravo iz jednog svog radnog dana. U jednom je danu, kaže, imao dvije intervencije na otocima na sjeveru Njemačke, gdje je pacijenta s infarktom reanimirao, kao i u drugom slučaju, pri čemu je pacijent, zbog infarkta, imao i sudar u vožnji. Reanimirao ga je, intubirao i u roku od 15 minuta pacijent je već bio na kopnu, u šok sobi, operiran je i, jednostavno rečeno, čovjeku je spašen život. U svom letačkom stažu, sa samih početaka svog rada kao mladi liječnik u helikopteru, imao je i zanimljivu priču s jadranske obale. Tada je, kaže, išao po jednog Austrijanca u Dalmaciju, ali su putem naletjeli na sudar u kojem je na Maloj Kapeli stradao novinar RTL-a. Pomogli su mu i spasili život.

- Ja sam ga intubirao, pretpostavljao sam da ima krvarenje u mozgu, krvario je i u trbuhu i prijedlog je bio da idemo za Karlovac, ali nam je to bilo na 60 kilometara i on nije mogao toliko čekati, pa smo skrenuli za Ogulin, gdje su nas čekali sa spremnom operacijskom salom te je dečko preživio. Koristi takve brze službe su višestruke. Imate recentni slučaj s 12 poginulih i čak 32 ozlijeđene osobe u izlijetanju poljskog autobusa kod Varaždina. Na raspolaganju je bilo 16 kola hitne pomoći. Netko je morao čekati, ali tko? I ne bi trebali svi ići u istu bolnicu, jer nema te ustanove koja bi ih na vrijeme mogla zbrinuti svih 32. U Njemačkoj bi ih pet helikoptera brzo rasporedilo po raznim, najbližim ustanovama, kaže dr. Schunk.

Pojašnjava da u helikopteru radi takozvani predklinički tim jer oni moraju pacijenta stabilizirati i pripremiti za prihvat u klinici. Tim čine, za dnevni rad, liječnik, tehničar i pilot, odnosno dva pilota, liječnik i tehničar za rad po noći. Ponekad ne treba liječnik, već samo tehničar (što se u Hrvatskoj zove Tim 2), odnosno u helikopteru lete tehničar i pilot, dok su liječnici stacionirani na punktovima koji su optimalno razmješteni da bi pokrili jedno veće područje. Svake tri do pet godina u Njemačkoj se raspored tih punktova i helikopterskih baza analizira i razmješta prema zabilježenim intervencijama i drugim parametrima, da bi sustav bolje funkcionirao.

- U Njemačkoj postoji 80 civilnih helikopterskih baza, a još sedam vodi MUP, dakle policija to može raditi ako je licencirana, a vojska to nikako ne smije raditi. Kada se dogodi, recimo, prometna nesreća, liječnik s tog punkta u brzom vozilu juri na mjesto nesreće, a s druge strane diže se helikopter s tehničarom. Liječnik dolazi do mjesta nesreće, stabilizira pacijenta i nastavlja dalje, a pacijenta ukrcaju u helikopter i prevoze ga u hitni prijem najbliže zdravstvene ustanove. To je takozvani rendez-vous sistem. Važno je reći da su tehničari educirani baš za rad u helikopteru jer su istovremeno i pomoćnici pilotu i liječniku. Nerijetko imaju i treću obuku iz upravljanja vitlom. Naime, rješenja, ovisno o terenu na kojem djelujemo, različita su. Na moru kod unesrećenih vitlo ima višestruku uporabu. Austrija nema mora pa u slučaju potreba za korištenjem vitla, helikopter sleti na mjesto najbliže moguće ozlijeđenom, zakači liječnika i liječnik leti na špagi, a vitlom upravlja tehničar. Ponekad je u timu i četvrta osoba tehničar/alpinist koji je smješten po bazama i leti po potrebi upravo za upravljanje vitlom. Tako nešto razmišljalo se i za hrvatske potrebe, postoji i feasibility, odnosno studija izvedivosti, ali što je s tim, ne znam. To nitko više ne spominje, kaže dr. Schunk.

Poznato mu je da je u Hrvatskoj kupljen velik broj kola hitne pomoći koja su smještena po nekim punktovima, prvenstveno po dionicama autoceste jer tako nalaže zakon, ali, ističe, stoje uzalud jer nema potrebnog kadra, ni tehničara niti liječnika koji bi radili u njima.

- Moglo se kupiti par namjenskih helikoptera. Oni su puno fleksibilniji, brži i pokrivaju puno veće područje. I nama u Njemačkoj fali doktora, ali upravo putem helikoptera pokrivamo veliko područje i stižemo brzo na intervencije. U Hrvatskoj sam četiri mjeseca radio na pilot projektu sa Zavodom za hitnu medicinu i Ministarstvom zdravlja, ali na žalost, tu su jaki interesi, politika, pojedinci pa i vojska… Iako, naglašavam, ovdje se ne radi o novcu. Bio je u sve tada uključen prof. Miljenko Bura koji je razumio značaj svega toga i to gurao, ali sa smjenom vlasti sve je palo u vodu. Nažalost, ovakvim načinom rada i razmišljanja, Hrvatska neće imati helikoptere niti idućih 20 godina, kaže dr. Schunk.

Po pitanju organizacije helikopterske hitne službe u Hrvatskoj godinama je angažiran i Edi Furlan, menadžer u talijanskoj firmi Elifriulia Helicopter Center.

- Elifriulia već godinama odlično surađuje s Nastavnim zavodom za hitnu medicinu Istarske županije i dr. Gordanom Antić, a sve je to u konačnici donijelo i konkretne rezultate u vidu obuke "HEMS 2019." održane u Umagu. Tu je naš helikopter Airbus H145, specijaliziran za HEMS, bio uključen u obuku zajedno sa članovima istarskog Zavoda, Crvenog križa, vatrogascima, policijom i ostalima. I ne samo to, početkom ove godine Elifriulia i NZZJZ Istarske županije, zajedno s partnerima iz Španjolske, Njemačke i Slovenije, radili su zajedno na europskom projektu kojem je cilj bio povezivanje bolnica u Puli, Izoli, Trstu i Ljubljani jednim takvim helikopterom, s mogućnošću uključivanja i bolnica u Udinama i Rijeci, rekao je Furlan.

Inače, Elifriulia dio je grupacije Eliance sa sjedištem u Španjolskoj, a djeluje i u Čileu i Italiji. Grupacija Eliance ima više od 90 helikoptera i aviona i zapošljava gotovo 500 osoba. Prošle godine proslavili su 50 godina postojanja, a ove godine, 1. travnja, i 30 godina koliko su uključeni u HEMS.

- Svaki dan svih ovih godina radili smo, i nastavljamo raditi, na podizanju naših tehnoloških, operativnih i naravno sigurnosnih standarda. Naši helikopteri lete svakodnevno s ciljem da spase ljudske živote, prevozeći najbolje liječničke ekipe izravno na mjesto gdje su potrebni, kao što su autoput, neko malo mjesto, vrh brda ili neka stijena, plaža ili bilo koje drugo, teže dostupno mjesto. Ovo naglašavam zbog toga što se svakodnevno u pomoć zovu helikopteri HEMS-a, baš kao i kola hitne pomoći. Te ekipe pružaju pomoć u različitim hitnoćama, ali to je za nas gotovo rutinski posao. Postoje doduše, pogotovo tijekom turističke sezone, situacije u kojima nam treba dodatna pomoć. Regija Veneto danas ima svakodnevno na raspolaganju četiri HEMS helikoptera, ali zbog povećanog broja turista u ljetnom periodu i, razmjerno tome, povećanom broju poziva u pomoć, Elifriulia je na raspolaganje stavila i peti helikopter u periodu od lipnja do kraja kolovoza. I u Istru od kraja svibnja pa sve do početka listopada dolazi nekoliko milijuna gostiju koji opterećuju zdravstveni sustav u regiji. Zasigurno bi HEMS usluga, integrirana u istarski zdravstveni sustav, bila nemjerljiva pomoć i benefit, kako za sam sustav, tako i za pacijente, kaže Furlan.

Upitan treba li nabavljati višenamjenske ili namjenske helikoptere, o čemu se u Hrvatskoj vodi rasprava, kaže da, prema njihovom iskustvu, ali i europskim standardima, sa sigurnošću može tvrditi da je HEMS jedino rješenje, jer je riječ o visoko specijaliziranoj usluzi, u cijelosti usmjerenoj na pružanje zdravstvene pomoći, s vrhunski obučenim i uigranim timom, kako bi u konačnici garantirali najviše sigurnosne standarde.

- Često se uspoređujemo i povlačimo paralele između našeg helikoptera i ambulantnih kola. Isti su ulazi za pacijente, ista nosila, isti sustavi za pričvršćivanje boca s kisikom, isti defibrilatori… upravo zato što se radi o dva prijevozna sredstva namijenjena za obavljanje specifičnih zadataka. Da li ste ikada vidjeli višenamjenska kola hitne pomoći, namijenjena pružanju medicinske pomoći, ali i gašenju požara, prijevozu osoba i tako dalje? Ukratko, HEMS u Istri, i u Hrvatskoj govoreći u globalu, osigurao bi najviši standard zdravstvenog sustava: brzo dostupnu kompletnu hitnu pomoć u bilo kojem dijelu zemlje. Nadalje, turisti bi mogli biti mirniji jer bi, u Europi bez granica, mogli biti sigurni da će im biti osiguran HEMS po istim standardima kao i u njihovim domovinama. U konačnici ne bi postojala nikakva diskriminacija, hitna medicinska helikopterska pomoć bila bi na raspolaganju svima kojima treba, zaključio je Furlan.

Povezane vijesti

• Dan hitne službe: Previše nehitnih pacijenata
• Rasterećenje hitnog prijema preko leđa obiteljskih liječnika
• Turističke tvrtke sufinanciraju rad Hitne pomoći