Srednjoškolci iz SŠ Mate Balote na konferenciji o klimatskim promjenama u Briselu: UČENICI OSMIŠLJAVAJU PLAN ZA OGRANIČAVANJE GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA

Porečki srednjoškolci pozvani su u Brisel

Mntor triju učenika Davor Ban poslao je esej u kojemu je naveo prioritete o kojima žele raspravljati: uvesti poreze i visoku cijenu ugljika kako bi se osiguralo da fosilna goriva pokrivaju stvarne troškove, zatim subvencionirati obnovljivu energiju, ulagati u istraživanje i razvoj u cilju pronalaženja novog jeftinog izvora energije

U Obrtničkom domu ovog četvrtka okupili su se srednjoškolci iz SŠ "Mate Balote" kako bi poslušali predavanje članice Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) Lidije Pavić koja im je približila događaj "YEYS 2020" (Your Europe, your say), odnosno "Tvoja Europa, tvoje mišljenje", namijenjen mladima. Povod predavanja bio je poziv na sudjelovanje u skupini utjecajnih dionika na konferenciji o klimatskim promjenama koja će se sredinom ožujka održati u Briselu, gdje će Hrvatsku predstavljati upravo tri učenika ove škole Matteo Krevatin, Deborah Milokanović i Matea Banko, uz njihovog mentora profesora Davora Bana. Surađivat će s drugim skupinama na osmišljavanju plana za ograničavanje globalnog zagrijavanja na sigurnu razinu znatno ispod 2 °C.

Mladi aktivni u spašavanju planeta

Pavić je učenicima isprva predstavila Europsku uniju, od njenog nastajanja, ključnih trenutaka u povijesti do njenih vrijednosti i postignuća, a tijekom interaktivnog predavanja učenici su zapravo pokazali odlično poznavanje ove zajednice europskih država.

Drugi dio predavanja uključivao je prezentaciju YEYS-a. Naime, u današnje je vrijeme sve više mladih zaokupljeno klimatskim promjenama, a po tom bi se pitanju htjeli i aktivirati te za cilj imaju spašavanje planeta. EGSO se pridružuje tom pokretu i od mladih sudionika tijekom navedenog događaja želi vidjeti što je najbolje poduzeti za zaštitu našeg planeta.

Ovogodišnje događanje bit će osmišljeno prema modelu međunarodne konferencije o klimatskim promjenama, a Odbor želi čuti nove ideje učenika o tome kako se nositi s trenutačnom klimatskom krizom i o tome kako se do 2050. približiti ostvarenju klimatski neutralnih ambicija. Učenici će tako predstavljati određenu zemlju i međusobno voditi pregovore kako bi sastavili preporuke za zaustavljanje klimatskih promjena. Te će se preporuke nadalje dostaviti međunarodnim tvorcima politika u području zaštite okoliša i o njima će se raspravljati na konferencijama diljem Europe tijekom cijele godine.

Tijekom YEYS-a učenici će također biti u kontaktu s međunarodnim organizacijama mladih koje će im pomoći da svoje preporuke pretvore u konkretne mjere i da se njihov glas čuje.

- Vrijeme se mijenja i tomu svjedočimo svakoga dana, stoga je na svakome od nas pokušati napraviti sve što je u našoj moći po tom pitanju. Sve veća saznanja omogućavaju nam bolje djelovanje, obratio se učenicima njihov ravnatelj Krešimir Bronić.

Pismo glavnog tajnika UN-a

Inače, EGSO je poslao javni poziv na kojega su se mogli javiti svi, što je učinio i mentor triju učenika Davor Ban. Poslao je tako esej u kojemu je naveo prioritete o kojima žele raspravljati i općenito uvesti ih u javnu politiku na razmatranje. Prioriteti navedeni u eseju jesu: uvesti poreze i visoku cijenu ugljika kako bi se osiguralo da fosilna goriva pokrivaju svoje stvarne troškove, zatim subvencionirati obnovljivu energiju, promicati energetsku učinkovitost i elektrifikaciju zgrada i industrije, odlučiti hoće li se ulagati u istraživanja i razvoj u cilju pronalaženja novog jeftinog izvora energije koji ne ispušta emisije ugljika te odlučiti može li se postići veliki napredak u razvijanju tehnologije uklanjanja ugljika.

Kako saznajemo, javio im se glavni tajnik UN-a pozvavši ih, uz vodeće ličnosti iz svih relevantnih skupina dionika, da zajedno rade na uspješnom rješavanju pitanja klimatskih promjena.

U svom je pozivu, govori Ban, poručio: "Krizna situacija u pogledu klime bitka je koju zasad gubimo, ali koju bismo mogli dobiti. Najbolji znanstveni izvori upozoravaju nas da će povećanje temperature za više od 1,5°C nanijeti nepopravljivu štetu ekosustavima o kojima ovisimo. Međutim, znanost nam govori i da nije prekasno. Možemo uspjeti. No za to će biti potrebne temeljite promjene u svim aspektima društva: u načinu na koji proizvodimo hranu i gorivo, u načinu na koji koristimo zemljište i u vrsti energije koja se koristi u gospodarstvu. Ako djelujemo zajedno, nitko neće biti zapostavljen."