NIŠTA IM NIJE JASNO

ŠOK I NEVJERICA! Javili su nam se vlasnici nekretnina u jednoj istarskoj općini koji plaćaju porez na kuću za odmor, iako nemaju kuću za odmor

| Autor: Patricija SOFTIĆ

Šok i nevjerica, tako su nam opisali svoje osjećaje vlasnici nekretnina u Općini Svetvinčenat koji su u jeku epidemije koronavirusa na svoju kućnu adresu dobili uplatnice - za kuće za odmor koje zapravo to nisu! Riječ je o ljudima čije prebivalište nije na području te općine, pa su stoga dužni plaćati porez na nekretnine koje imaju u vlasništvu, a koje su useljive.

Naime, u dopisu koji su vlasnici nekretnina na području Savičente dobili sredinom travnja uz ostalo je navedeno da se

"temeljem članka 25. Zakona o lokalnim porezima i članka 11. Odluke o općinskim porezima Općine Svetvinčenat plaća porez na kuće za odmor. Člankom 49. navedenog Zakona propisano je da su obveznici poreza na kuće za odmor dužni nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, te korisnu površinu objekta, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez. Sukladno odredbama članka 77. i 79. Općeg poreznog zakona pozivamo vas da ovom Odjelu u roku od osam dana od primitka poziva isključivo putem elektronske ili redovne pošte dostavite podatke o mjestu, korisnoj površini i datumu stjecanja nekretnine za utvrđivanje porezne obveze".

Ovo je samo dio dopisa koji je na adrese građana sredinom travnja odaslao Upravni odjel za proračun i financije Istarske županije.

- Za nas je ovo samo legalizirani harač, ništa drugo. Ne znam kako drugačije to uopće opisati, a pogotovo koliko je neprimjereno u takvoj situaciji, kad su svi ionako u strahu za vlastitu egzistenciju i u problemima, pronaći u poštanskom sandučiću jedan ovakav obvezujući dopis. To je prestrašno. Nekoliko dana smo telefonski s nadležnim odsjekom i Općinom Svetvinčenat pokušavali pojasniti situaciju oko nekretnine koju imamo na tom području, ali uzalud. Zakon je naprosto tako skrojen da su nas stjerali uza zid. Grozno smo se osjećali jer to jednostavno nije fer. Čak smo pomislili da nije možda nedavno ipak uveden porez na nekretnine, a da nam je to promaklo, ali ispalo je da ni ovaj Zakon o oporezivanju kuća za odmor nije od jučer, postoji već nekoliko godina, ali nemamo kuću za odmor i ne bavimo se turizmom, pa nas se to nije niti ticalo. Država, županija i općine su očito itekako zainteresirane za naše nekretnine. Nije mi jasno da se još nitko nije požalio na ovakav zakon, jer vas on doslovno ucjenjuje da se odlučite što ćete s nekom nekretninom koju ste eventualno naslijedili. Našim je roditeljima to teško objasniti, a još im je teže što teret tog poreza pada na nas. Ma, grozno, grozno, osjećamo se kao krave muzare a ne građani, ispričala nam je Puljanka koja je željela ostati anonimna.

Upravo je na adresu njene majke u poznim godinama stigao ovaj dopis, a radi se o staroj kući u kojoj su njeni roditelji živjeli dok su mogli i koju je njena majka naslijedila. Kako majka više ne može biti sama, doselila je kod kćeri i zeta u Pulu, a sada ispada da ih upravo zbog toga netko kažnjava. Naime, u istom dopisu piše da vlasnici nekretnina mogu biti oslobođeni plaćanja poreza ukoliko podnesu prijavu i dokažu da se dotična nekretnina ne koristi kao kuća za odmor, nego za stalno stanovanje, za iznajmljivanje ili se ne koristi uopće zbog starosti i trošnosti.

Naravno, oni koji se ne odazovu ovom pozivu, mogli bi biti i novčano kažnjeni. Iako na prvu možda zvuči jednostavno dokazivati za što se od navedenog naslijeđena kuća koristi, to i nije baš tako.

Upozorila nas je na to naša sugovornica, a uvjerili smo se i sami u razgovoru s pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela Općine Svetvinčenat Alenom Doblanovićem.

- Sve kuće koje je netko naslijedio ili kupio, a nema prijavljeno prebivalište na području gdje se nalazi ta kuća, te ako ona ima sve infrastrukturne priključke i uvjetna je za stanovanje, odnosno nije ruševna, smatraju se kućama za odmor. To je jednostavno tako, po Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Zato i postoji jedan obrazac koji je potrebno ispuniti i dokazati realno stanje određene nekretnine. Dakle, ako uspijete dokazati da ta kuća nije uvjetna za stanovanje, da za nju ne plaćate struju, vodu i druge režije, ili suprotno od toga, da u njoj ipak netko živi i ima prijavljeno prebivalište na tom području, onda niste dužni plaćati taj porez. U svim drugim slučajevima, kad se kuća može koristiti, pa makar vi dolazili samo jednom mjesečno prozračiti kuću ili obići kampanju, to se smatra kućom za odmor. Ali gledajte, ta naknada nije toliko velika, dođe 15 kuna po metru kvadratnom i plaća se jednom godišnje, objašnjava Doblanović.

Na našu opasku da je to isto kao da je država uvela porez na nekretnine, oko kojega se već godinama lome koplja, Doblanović je odgovorio da oni na to ne gledaju tako, ali da se ovaj porez doista može smatrati svojevrsnim pandanom tom porezu.

Nadležni Odsjek Istarske županije na temelju zaključenih Ugovora s 28 jedinica lokalne samouprave u Istri obavlja poslove utvrđivanja i naplate gradskih i općinskih poreza, među kojima je i porez na kuće za odmor. Njima općine i gradovi temeljem podataka iz svojih evidencija, periodično dostavljaju podatke o eventualno novim poreznim obveznicima ili promjenama u oporezivanju postojećih poreznih obveznika, a u svrhu utvrđivanja poreza na kuće za odmor. Na temelju tih podataka, kažu iz županije, poziva se vlasnike nekretnina da ispune obrazac, a navedeni je porez jedan od izvora financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave.

- Do donošenja Zakona o lokalnim porezima, plaćanje poreza na kuće za odmor bilo je propisano Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, no porez na kuće za odmor plaća se još od 1994. godine. Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Visinu poreza na kuće za odmor propisuje svojom odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u iznosu od 5 do 15 kuna po četvornom metru korisne površine kuće za odmor. Premda je Zakonom o lokalnim porezima bio propisan i porez na nekretnine s primjenom od 1. siječnja 2018. godine, izmjenama navedenog Zakona te su odredbe ukinute, stoga se u Republici Hrvatskoj porez na nekretnine ne plaća, poručuju iz Istarske županije.

S vrlo promjenjivim zakonskim sustavom u našoj zemlji i ne čudi da se ovakve stvari događaju, odnosno, da građani često nisu ni svjesni određenih odredbi zakona sve dok se sami ne nađu u ovakvoj situaciji u kojoj je jedino rješenje, zaključuje naša sugovornica ili prodati nekretninu pošto-poto, ili naučiti plivati hrvatskim propisima "kao som u mulju".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter