Od zarađenog se novca isplaćuju plaće zaposlenicima koji dolaze iz društveno ranjivih skupina. Budući da se radi o socijalnoj neprofitnoj zadruzi, eventualna dobit na kraju godine vraća se nazad u zadrugu i njime se raspolaže u skladu sa zakonom, ali ništa ne ide privatnim osobama

U Poreču na adresi Gašpara Klačića 14 Socijalna zadruga "Humana Nova Istra" otvorila je, nakon Labina, svoju drugu second hand trgovinu. "Humana Nova Istra je socijalna zadruga koja se bavi prikupljanjem i sortiranjem rabljene odjeće i tekstila, a zapošljava osobe iz društveno isključenih skupina kao što su osobe s invaliditetom, osobe starije od 50 godina koje teško pronalaze posao na tržištu rada, mlade bez radnog iskustva i slično", pojašnjava Marijan Galović upravitelj zadruge.

Imaju 11 zaposlenih

Ova second hand trgovina u Poreču predstavlja nastavak suradnje s institucijama koje djeluju u Poreču, a ponajprije s Gradskim društvom Crvenog križa koji je od početka partner zadruge "Humana Nova Istra". U ovoj se trgovini može kupiti rabljena odjeća koja se prodaje prema težini, ne prema komadu, a kilogram odjeće prodaje se za 50 kuna. Tako se za svega nekoliko kuna može kupiti, primjerice majica ili neki lakši odjevni predmet. Od zarađenog se novca isplaćuju plaće zaposlenicima koji dolaze iz društveno ranjivih skupina, a budući da se radi o socijalnoj neprofitnoj zadruzi eventualna dobit na kraju godine vraća se nazad u zadrugu i njime se raspolaže u skladu sa zakonom, tako da, dodaje Galović, ništa ne ide privatnim osobama.

Zadruga trenutno broji 11 zaposlenih, od toga četiri su osobe s invaliditetom, tri su osobe starije od 50 godina, dvije su osobe mlade bez radnog iskustva, a upravitelj Galović zaposlen je na pola radnog vremena.

"Humana Nova Istra" do robe dolazi na više načina. Dio odjeće i tekstila prikuplja donacijama građana izravno u sortirnici u Labinu ili u sacond hand trgovinama, a dio robe dolazi iz Crvenog križa. To je, pojašnjava Galović, višak odjeće nakon što Gradsko društvo Crvenog križa podmiri potrebe socijalno ugroženih osoba na svom području. Zaprimljena se roba sortira i ona koja ne zadovoljava kvaliteti daljnje prodaje u second hand trgovinama šalje se na reciklažu. Od takve se robe proizvode filc i razni proizvodi za izolaciju, a dio robe se izvozi u suradnji s jednom australskom humanitarnom organizacijom na područje Oceanije, ponajviše na područje Nove Gvineje, Fidžija i Solomonskog otočja s ciljem osnaživanja žena na tom području.

- Zbog kulturoloških razlika žene su u tim krajeva u teškom položaju. Primjerice nakon razvoda braka žena ne dobiva ništa, već završava na ulici. Stoga naša partnerska udruga iz Australije pomaže takvim ženama da pokrenu vlastite poslove otvaranjem second hand trgovina, kaže Galović isključujući bilo kakve posrednike i preprodavače odjeće koja se skupi u Istri.

Ističe kako je poslovanje zadruge transparentno i javno dostupno. U Hrvatskoj socijalne zadruge "Humana Nova", osim u Istri, djeluju u Čakovcu i Zagrebu, a lani su dobile naslov najpoželjnijeg poslodavca za osobe s invaliditetom.

Otvoreni za suradnju

- Prva, Labinska second hand trgovina posluje iznad svih očekivanja, kaže Galović i dodaje da su u početku bili malo suzdržani, jer nisu znali koliko je zanimanje za takvu robu. No, ubrzo se pokazalo kako second hand trgovine nisu samo socijalne trgovine, već i mjesto koje posjećuju modno osviještene osobe koje traže određene komade odjeće kakve ne mogu pronaći u ostalim trgovinama i prodajnoj mreži.

"Humana Nova Istra" trenutno je zaokupljana jačanjem infrastrukture jer svoju djelatnost želi razvijati u svakom gradu u Istri. Stoga Galoviće poziva sve koji im žele pomoći da podrže njihov projekt. Poručujući kako posla ima i više nego dovoljno. Prema podacima kojima raspolaže, u Istri se godišnje proizvede oko četiri tisuće tona tekstilnog otpada. Od toga "Humana Nova Istra" uspije prikupiti i sortirati tek oko 200 tona, što je, kako kaže Galović, samo komadić te priče jer ostatak završava na odlagalištima. Stoga njihova zadruga želi doći barem do tisuću tona otpadnog tekstila godišnje, što bi bilo tek 25 posto od ukopnih količina odjeće i tekstila koliko godišnje završi na odlagalištima otpada.

(Mirjan RIMANIĆ)

Povezane vijesti

• PRIKUPE TRI I POL TONE ROBE DNEVNO Odjeća iz druge ruke kupuje se na kile. JEDAN KILOGRAM KOŠTA 50 KUNA