ISTRA U PLUSU: 3,49 milijuna dolazaka (+3%), 21,5 milijuna noćenja (+1%)
SMIRAJ SEZONE Nakon dobre predsezone očekuje se i uspješna posezona. Udarni mjeseci podbacili, kolovoz ipak popravio SRPANJSKI MINUS
Rezultat koji ćemo ostvariti ove godine bit će na razini prošlogodišnje realizacije, međutim to nas ne bi smjelo zavarati, da zaključimo da smo ipak uspjeli i da je sve OK. Istra i Hrvatska u svijetu imaju pozitivan imidž, ali ta reputacija nije zagarantirana i neće trajati dovijeka, kaže Denis Ivošević, direktor istarskog TZ-a
Od početka godine do 21. kolovoza Istra je realizirala 3,49 milijuna dolazaka te 21,5 milijuna noćenja, što je u usporedbi s lanjskim istim razdobljem, bolji rezultat u dolascima za tri posto, a u noćenjima nešto manje od jedan posto. Hoteli u Istri imaju tri posto bolji rezultat, privatni smještaj dva posto, dok su kampovi tri posto u minusu. Udarni mjeseci, slažu se mnogi, ipak su podbacili, mada Denis Ivošević, direktor turističke zajednice Istre, kaže da je kolovoz popravio mali srpanjski minus, a nakon dobre predsezone očekuje i uspješnu posezonu.
- Rezultat koji ćemo ostvariti ove godine bit će na razini prošlogodišnje realizacije, međutim to nas ne bi smjelo zavarati, da zaključimo da smo ipak uspjeli i da je sve OK. Promjene koje se dešavaju na inozemnom turističkom tržištu, aktivnosti naših konkurenata nam govore da se i mi moramo prilagoditi i početi mijenjati. Teško je očekivati organski rast ukoliko organski ne izmijenimo ključne postavke našeg turizma, a to je cijela platforma zakonskih mjera koje utječu na konkurentno poslovno okruženje, od PDV-a na smještaj i ugostiteljske usluge, do mjera na tržištu rada (radna snaga, visina plaća), problematike državnog zemljišta i ukupne investicijske klime. U protivnom imat ćemo sve neizvjesnije i nervoznije turističke godine, last minute koji se pretvara u last second, cijene koje ćemo morati prilagođavati? Jednom kada balans izađe van kontrole, potrebne su godine da bi ga povratili. Moramo ozbiljnije i dugoročnije razmišljati o turizmu jer nismo jedina turistička destinacija na svijetu. Na nacionalnom nivou je konkurencija od preko 200 zemalja, a tamo gdje Istra igra utakmicu više je od 4.000 regionalnih destinacija. Istra i Hrvatska u svijetu imaju pozitivan imidž, ali ta reputacija nije zagarantirana i neće trajati dovijeka, kaže Ivošević.
Konkurencija radi svoje
Podsjeća da je konkurencija svojim mjerama ekonomske politike i smirivanjem sigurnosne situacije odradila značajne iskorake u promociji, što smo mi već lani osjetili - lanjski kolovoz je zabilježio pola posto minusa u odnosu na kolovoz 2017. Drugi je problem nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta u nas, koja se zadnjih godina samo produbljuje velikim rastom privatnog smještaja. Krajem prošle godine Istra je raspolagala s 376.745 turističkih postelja, a ove godine dobili smo 17.000 novih. Hoteli su povećali kapacitet za 560 novih postelja, kampovi za 2.300, nekomercijalni smještaj za 6.500, a komercijalni privatni smještaj za 7.500 novih postelja. Čitavo proteklo desetljeće Istra bilježi rast od 10.000 postelja na godišnjoj razini, što je stvorilo velik nesrazmjer u odnosu na potražnju.
- Ovo je jedan od segmenata koji nekontrolirano i neselektivno raste i koji nam može u relativno bliskoj budućnosti zadati velike poteškoće. O tom izazovu raspravljamo na svim relevantnim tijelima koja mogu biti uključena u proces eventualnog rješavanja problema na terenu. Istina je da Istra u špici ima više od 300.000 gostiju u jednom danu, što stvara velik pritisak na infrastrukturu, ali i na kretanje naših gostiju. Gužve su za taj vršni period od 15 dana normalna pojava i one se događaju svuda na Mediteranu i gosti su toga svjesni, no naš je zadatak da te gužve ne prerastu u problem koji u značajnoj mjeri utječe ili čak onemogućava normalno odvijanje svakodnevnog života. Što se tiče prometa i parkinga, tu ne bi smjelo biti problema, jer je Istra zadnjih deset godina značajno investirala u pristupne ceste, zaobilaznice, rotore, biciklističke staze i slično, ali bojimo se gužvi na graničnim prijelazima koje bi se mogle stvarati na slovenskoj strani. To nam je potencijalno najveći problem za koji, nažalost, nemamo sve alate u svojim rukama, tj. ne ovisi o nama, kaže Ivošević.
Područje TZ-a Labin-Rabac među onima je s nešto boljom strukturom kapaciteta. Ovdje je najzastupljeniji hotelski smještaj s 4.950 osnovnih ležajeva, slijedi obiteljski smještaj s 4.630 osnovnih kreveta te jedan autokamp u Rapcu za 2.000 posjetitelja. I oni bilježe rast malih iznajmljivača, lani sedam posto više nego godinu prije, ali direktorica TZ-a Radmila Paliska-Kos kaže da je i ova godina pokazala da svi koji su ozbiljno ulagali u svoj smještaj nisu imali problema s punjenjem kapaciteta pa je to sigurno jedan od načina kako zadržati poziciju na tržištu. Uz te mjere, treba se posvetiti gostu da se doista osjeća ugodno i rezultati neće izostati, ističe Paliska-Kos, dodajući da su do konca srpnja imali dva posto više dolazaka i jedan posto manje noćenja u usporedbi s lanjskom rekordnom godinom.
- Milijunto smo noćenje ostvarili 16. kolovoza, na isti dan kao i 2018. Njemačka je i dalje najzastupljenije tržište s udjelom od 32 posto u noćenjima, slijedi Austrija s 14 posto te Velika Britanija odakle smo imali osam posto više gostiju nego lani. Njemačka i Austrija bilježe manji minus od pet posto, ali očekujemo da će na nivou godine biti u plusu jer ulazimo u posezonu kada su nam to daleko najzastupljeniji gosti, kaže direktorica TZ-a Labin-Rabac, naglašavajući brojne rekreativne i sportske sadržaje koje pripremaju za naredne mjesece.
Nedostatak promocije
Franco Cattunar, poznati vinar koji je lani otvorio i luksuzan obiteljski hotel nad svojim vinskim podrumom u Novoj Vasi kraj Brtonigle, kaže da je zadovoljan svojom prvom pravom hotelskom sezonom, ali da je gostiju ipak manje nego što je očekivao. Nijemaca i Austrijanaca ima, kaže, ali Talijana je jako malo. Problem vidi i u nedostatku promocije privatnog smještaja u državnim i županijskim kampanjama.
- U inozemstvu reklamiramo samo velike hotelijere i morat ćemo malo promijeniti smjer, promovirati teritorij, unutrašnjost Istre. Ako promoviramo mobilne kućice po kampovima, nećemo daleko, jer je to direktna konkurencija privatnim apartmanima. U kampovima je po sedam-osam tisuća ljudi, ali su to zatvoreni resorti, ti gosti više ne izlaze vani, ne troše naše vino, naša ulja. Što mi imamo od toga? To nije turizam koji Istri treba. Trebamo tražiti klijente veće platežne moći, one koji sada znaju samo za Dubrovnik, možda Rovinj. Već 20 godina radim cijelu godinu i nikoga nije briga. Takvih je na tisuće u Istri, a nitko se ne okreće prema nama, iako mi držimo turizam cijele godine. Sve na ovom svijetu treba postojati, ali treba biti balans. Sada se 95 posto sredstava za promociju ulaže u velike hotelijere. Treba promovirati i unutrašnjost jer nije Istra samo tri metra od mora, komentira Cattunar.
Zar nije upravo Istra uzor turističkog razvoja zaleđa?
- Jest, ali to na svojim leđima nose privatnici. Cijeli marketing sami odrađujemo. Pričamo o produžetku sezone, a upravo u nutrašnjosti Istre postoje oni koji rade cijele godine. To je puno teže postići u hotelu s tisuću soba i tristo radnika. Smatram da nama ne trebaju veliki hoteli, već mali obiteljski hoteli koji će raditi cijelu godinu i zaposliti domaće ljude. To je Toscana na koju se pozivamo. Fali nam program razvoja turizma, dugoročni, na nivou države, županije, općine. Moramo znati koliko ćemo ljudi kojih kvalifikacija trebati za 10, 20 godina i po tome organizirati školovanje. A ne da naš kadar ide u Njemačku, a mi moramo po svijetu tražiti radnike. Mi smo organizirano neorganizirano društvo, improviziramo. Tražimo smanjenje PDV-a za deset posto pa ćemo radnicima povećati plaću 5-10 posto, umjesto 4.000 kuna dat ćemo mu 400 kuna više!? Veliko rješenje! A oni koji to pišu, ti veliki menadžeri dobiju 70-80 tisuća mjesečno, tumači Franco Cattunar, vinar i mali hotelijer iz Istre.
U Medulinu, najturističkijoj općini u Hrvatskoj, 15. kolovoza prešli su dva milijuna noćenja. S jučerašnjim danom bilježe 1,5 posto manje noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali u dolascima imaju jedan posto više gostiju. Hoteli su jedan posto u plusu, a najveći manjak, od dva posto bilježe kampovi, što se može pripisati i kišnom svibnju. U općinskom TZ-u ističu i problem vlasništva nad zemljištem kampova u što se "umiješala država".
- Treba riješiti to pitanje turističkog zemljišta da bi se dogodile daljnje investicije koje su u kampovima prijeko potrebne za ostvarenje dodatnih noćenja u pred i posezoni, podigla kvaliteta, a samim time i struktura gostiju bolje platežne moći. Privatni smještaj na našem području ostvario je jednak rezultat kao i prošle godine, što je zadovoljavajuće s obzirom na stalno povećanje broja iznajmljivača. Mjesto Pomer ima 20 posto više noćenja, a razlog je puštanje na tržište novog glamping kampa s pet zvjezdica, što pokazuje da se ulaganje i podizanje kvalitete isplate. Slijedi Pješčana Uvala s povećanjem od četiri posto te sva ostala mjesta u općini Medulin. Ima i izmjena u redoslijedu stranih gostiju: vodeći su i dalje Nijemci koji čine 22 posto naših gostiju, slijede Slovenci pa Austrijanci s oko 14 posto, a velik je povrat talijanskih gostiju koji su s udjelom od 13 posto skočili sa šestog na četvrto mjesto. Iza njih su Česi, Mađari i ostali, kaže Enco Crnobori, direktor TZ-a općine Medulin.
Obećavajuće najave
Najave lijepog vremena pred nama obećavaju, veli, i dobru posezonu, na razini lanjske. Slaže se da u vezi nabujale apartmanizacije treba nešto poduzeti. Na području općine Medulin ukupno je s pomoćnim ležajevima 52.000 kreveta u svim kategorijama smještaja, od toga komercijalnog je smještaja 42.000 te 10.000 kreveta u nekomercijalnom smještaju, to su takozvani vikendaši. Od lani do danas narasli su za 1.065 kreveta, plus 272 pomoćna, što je ukupno 1.337 kreveta više nego 2018. godine.
- Ono što Općina Medulin ima u svojim rukama to su prostorni i urbanistički planovi koje treba revidirati. Fokusirati se na podizanje kvalitete, izgradnju kuća za odmor s bazenima, uglavnom prizemnog karaktera, modernih kampova s najmanje četiri zvjezdice, što pokazuje dobre rezultate. I postojeće apartmane treba podignuti za zvjezdicu više, kazao je Crnobori.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
