Predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Emil Daus, jučer je ponovno za saborskom govornicom ukazao na gorući i trenutno nezaustavljiv problem bespravne gradnje u Istri. "Okupacija hrvatskog teritorija, ona tiha bez ispaljenog metka, izravna ugroženost suvereniteta Republike Hrvatske, bespravna devastacija prostora, prirode i okoliša, ekocid u zaštićenom području značajnog krajobraza - sve to, i još mnogo toga, događa se na najatraktivnijim područjima naše zemlje, a državne institucije spavaju", kazao je Daus.

Dodao je kako prima informacije s terena da tvrtke registrirane u Sloveniji na svojim internetskim stranicama oglašavaju prodaju poljoprivrednog zemljišta u paketu s montažnim kućicama u Rovinju, što je zastrašujuće jer je gradnja na takvom zemljištu strogo zabranjena. Također, u zaštićenom području prirode krče se šume, postavljaju kućice, a katastarske čestice ograđuju se betonskim zidovima.

- U svakoj uređenoj zemlji to ne bi bilo dozvoljeno, dok bi prekršitelji bili kažnjeni drakonskim kaznama. Istarske općine, gradovi i Županija nude pomoć i dio rješenja na način da preuzmu poslove građevinske inspekcije s obzirom na to da je nedovoljan broj inspektora na terenu, dok za zaštićena područja prirode struka na terenu predlaže izmjene Zakona o zaštiti prirode te predviđanje mogućnosti ulaska u posjed, rušenja i dostave računa počinitelju, a ako ne plati, da ga se ovrši, istaknuo je za saborskom govornicom zastupnik Daus.

Devastacija zaštićenog područja

Naglasio je kako se radi o zločinu protiv prirode, okoliša, prostora, tisućljetne kulture života na tom prostoru, no dodao je i da nije problem u onome tko ga čini, nego onom tko ga svojim nedjelovanjem potiče na činjenje, a to je Hrvatska i njene institucije jer godinama zatvara oči na sve vapaje Istre za pomoć i podršku.

- U Istri imate po tom pitanju podršku Županije, gradova i općina koji su spremni uložiti svoje resurse u rješavanje tog problema, zadnji je čas da nas se čuje, da zajedno spasimo hrvatski prostor od daljnje devastacije i da zajedno zaustavimo ovo uništavanje naše prekrasne prirode, naše prekrasne države! Probudimo se, podne je već odavno prošlo i spasimo zajedno ono najvrjednije što je, uz ljude, u ovoj zemlji ostalo, a to je prostor, zaključio je zastupnik IDS-a svoje izlaganje.

Kada je, konkretno, riječ o ekocidu u zaštićenom području značajnog krajobraza, iz Javne ustanove Natura Histrica dobili smo pojašnjenje da je dana 3. ožujka 2022. godine Prekršajni odjel Općinskog suda u Puli, presudio u korist JU Natura Histrica.

"Radi se o prekršaju iz članka 144. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode. Znači, bez dopuštenja, stranka je: otvorila put, posjekla stabala, postavila drvenu ogradu, dovezla velike količine kamenja, utabala ulaz hrpom kamenja, palila vatru, postavila i izbetonirala šinu za postavljanje metalnih dvorišnih vrata i postavila dvije drvene kućice. Za sve to stranka u postupku nije ishodila dopuštenje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, već je i dalje, kod usmene i pismene zabrane ilegalnih radnji, nastavila s radovima", kažu u pojašnjenju iz JU Natura Histrica.

Stranka je platila kaznu koju u ovoj ustanovi smatraju preniskom za sve što je učinjeno i devastirano. "Svakako u Zakonu o zaštiti prirode treba podignuti iznos kazni jer, ako još nismo shvatili, priroda nam je neophodna za život. Dopuštenje za zahvate u posebnim rezervatima kao što je Palud daje MINGOR", pojašnjavaju nadalje iz JU Natura Histrica.

Inače, sve je krenulo optužnim prijedlogom kojeg je JU Natura Histrica pokrenula 21. siječnja prošle godine nakon što su čuvari zaštite prirode JU Natura Histrica devet puta izašli na teren. "Moramo pohvaliti čuvare koji su ustrajno radili svoj posao i suca jer je presuda došla u rekordno vrijeme. Radovi su prestali kada je stranka odradila sve što si je zacrtala. Na žalost, u Zakonu o zaštiti prirode nije definirano kako nešto vratiti u prvobitno stanje što smatramo da je za zaštitu prirode najbitnije jer nam je cilj vratiti staništa i bioraznolikost područja. Treba se svakako potruditi i u što kraćem roku izmijeniti Zakon o zaštiti prirode", ističu iz ove Javne ustanove.

A koliko je snažan zakonski okvir o ovoj problematici važan, govori i Strategija Europske Unije o bioraznolikosti za 2030. godinu koju će i Hrvatska morati primijeniti. U Strategiji se govori o nemogućnosti daljnjeg odlaganja svih potrebnih mjera za zaštitu bioraznolikosti. Govori se o hitnim postupcima zaštite prirode, utjecaju bioraznolikosti na ekonomske dobrobiti, na sigurnost hrane te se ističe da su kriza bioraznolikosti i klimatske promjene izravno povezane. "Gubitak bioraznolikosti i propast ekosustava najvažnije su prijetnje s kojima se čovječanstvo mora suočiti u idućem desetljeću, a ujedno su prijetnje temeljima naše ekonomije, jer se predviđa da će troškovi života, koji su već previsoki, još dodatno rasti", piše u Strategiji. Posebne su mjere stoga predviđene za zaštitu prirode, prirodnih resursa, definiranje mreže zaštićenih područja, zaštitu voda i ostalog. Dakle, dok Europa, s jedne strane, predviđa zaštitu i očuvanje barem 30 posto europske prirode i mora te stvaranje ekoloških koridora transeuropske prirodne mreže te strogu zaštitu za barem trećinu zaštićenih površina Europske unije, u Hrvatskoj tako olako uništavamo najljepše dijelove prirode. A volimo se prodati kao "Hrvatska - raj na zemlji" i "Mediteran kakav je nekad bio"?! Na tome ipak moramo još poraditi.

Povezane vijesti

• Stojan Matavulj ipak mora u zatvor
• Goran Terković dobio spor protiv RH i MUP-a
• Hadžihafizbegoviću uvjetna kazna za tešku prometnu