Dejan ŠTIFANIĆ
Najveći uspjeh Milanovićeve Vlade bila je fiskalizacija. Vlada se uhvatila u borbu s (ne)kulturom neplaćanja, bilo da se radi o porezima, doprinosima ili obvezama prema vjerovnicima u gospodarskom poslovanju, kako bi se pomoglo radnicima i poduzetnicima. Država kvalitetnom naplatom poreza osigurava sredstva koja joj omogućuju obavljanje najvažnije uloge - brige za građane, kaže Ferić
Iako je prije nekoliko mjeseci svoj mandat u pulskom gradskom vijeću stavio u mirovanje, SDP-ovac Danijel Ferić, čini se, ipak nije spreman za preuranjenu političku mirovinu. Kandidatura bivšeg šefa Zorana Milanovića za predsjednika države nekadašnjem je predsjedniku pulskog i potpredsjedniku županijskog SDP-a bila povod da, uz aktualnog čelnika istarskog SDP-a Vilija Bassanesea, prije dva dana stane pred novinare.
"Došao sam podržati kolegu Bassanesea i budućeg predsjednika Zorana Milanovića", kratko je odgovorio Ferić na naš upit o tome zašto se baš on na konferenciji pridružio Bassaneseu.
S obzirom na to da je za vrijeme Milanovićeve Vlade Ferić obnašao funkciju predsjednika Uprave Hrvatske Lutrije, iako neuobičajeno, ipak ne čudi što je u svom istupu više pričao o uspjesima bivšeg premijera, nego o IDS-u i političkom oponentu Borisu Miletiću.
"SDP je pobijedio IDS na parlamentarnim izborima u Puli 2015. i 2016. godine, dok je Ivo Josipović u Istri osvojio 70 posto glasova. Siguran sam da će građani Pule i Istre na identičan način podržati i Milanovića. Kao ekonomist i bivši dužnosnik za vrijeme Zorana Milanovića, osvrnut ću se na najvažnija postignuća iz njegova mandata zbog čega vjerujem da će mu građani Istre pružiti podršku", poručio je Ferić koji je, unatoč tome što se naizgled povukao iz lokalne politike, i dalje aktivan kao predsjednik SDP-ovog Savjeta za financije i državni proračun i vanjski član saborskog Odbora za financije i državni proračun.
Tako je Ferić, vodeći se krilaticom "o šefu, pa makar i bivšem, samo najbolje", istaknuo da je Milanovićeva Vlada uvela red u porezni sustav, omogućila zdravstvo dostupno svima, povećala mirovine i plaće te donijela zakone o medicinski potpomognutoj oplodnji i životnom partnerstvu. Bio je to dovoljan povod da ga, nakon konferencije za novinare, upitamo da malo podrobnije objasni po čemu je to zapravo Milanović bio uspješan premijer.
- Neuobičajeno za Vas, na konferenciji niste prema pulskom gradonačelniku i predsjedniku IDS-a Borisu Miletiću bili oštri kao inače. Uglavnom ste se držali dobrih strana Vlade Zorana Milanovića.
- Tako je. Treba reći da je nakon teške ekonomske krize, u Milanovićevo vrijeme Hrvatska opet počela ostvarivati gospodarski rast. Krajem njegovog mandata BDP je porastao 2,8 posto. Povećanje iznosa osobnog odbitka kod utvrđivanja poreza na dohodak omogućilo je veće prihode za više od milijun građana. Hrvatska industrija se našla i u skupini zemlja Europske unije s najvećom stopom rasta. Trend ubrzanog rasta industrije je posebno bio bitan za oporavak cjelokupnog gospodarstva. U 2015. proračun je ostvario primarni suficit, što je pridonijelo stabilizaciji javnog duga.
- Ne tereti li se Milanovića da je njegova Vlada dala najveći negativni doprinos činjenici da je Hrvatska imala najnižu stopu rasta BDP-a?
- To je netočno. Račanova Vlada ostavila je pozitivne gospodarske trendove, dok je Vlada Ive Sanadera zemlju odvela u recesiju. Pet godina trebalo je za izaći iz te recesije, a nakon što je Vlada Zorana Milanovićeva zaustavila trend pada BDP-a, u zadnjoj je godini mandata on dosegao rast 2,8 posto.
- Imao je rekordnu nezaposlenost.
- U siječnju 2016. stopa nezaposlenosti iznosila je 14,7 posto. Danas, nažalost, na dnevnoj razini jedan autobus pun mladih napušta Hrvatsku u potrazi za boljim životom, što izravno utječe na broj evidentiranih u HZZ-u. U prilog tome govori i činjenica da je krajem ožujka u Hrvatskoj bilo 1,38 milijuna zaposlenih, identično kao i na kraju Milanovićevog mandata. Osim toga, zaposleno je 84.655 mladih osoba, od kojih više od 36 tisuća na neodređeno. Zapošljavanje mladih osoba i njihov ostanak u Hrvatskoj bio je prioritet od samog početka mandata. Pokretanjem mjera "Garancija za mlade" 84.655 osoba mlađih od 30 godina u zadnjoj godini mandata dobilo je priliku za posao, vježbeništvo ili obrazovanje u roku od četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja, ili ulaska u nezaposlenost
- Nova pulska bolnica još uvijek nije gotova, a kao što ste i napomenuli, njena je izgradnja počela u Milanovićevo vrijeme.
- U kampanji 2011. godine obećali smo gradnju pulske bolnice i to smo obećanje ispunili. Uz to su sanirani i gubici u poslovanju Opće bolnice Pula. Sanirano je 176 milijuna kuna. Osim što je pokrenuta izgradnja pulske bolnice, čvrsto smo bili stava da svi trebaju imati jednako pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, bez obzira na njihovo imovinsko stanje. Pokrenut je "Program plus" kojim smo rješavali preduge liste čekanja, jedan od glavnih problema hrvatskog zdravstva. "Program 72 sata" pomagao je najteže oboljelim pacijentima od malignih bolesti jer im jamči početak liječenja u roku od 72 sata od dana dijagnoze.