EKO PROIZVODI IZ DOLINE RAŠE
SANDI CHIAVALON OBRAĐUJE 185 HEKTARA POLJA U PLODNOJ DOLINI Močvarno zemljište pretvorio u oranice za uzgoj žitarica i povrća
OPG Chiavalon ima stalno zaposleno osam radnika i još nekoliko sezonaca, a koristeći poticajne mjere Zavoda za zapošljavanje zaposlio je i mladu inženjerku agronomije Laru Vitasović netom nakon što je završila fakultet
Tridesetpetogodišnji Vodnjanac Sandi Chiavalon u poduzetničkim je vodama već 14 godina. S dvadeset i jednom je godinom osnovao OPG, a prvu maslinu zasadio je još sa svojih 13 godina. Nono Tilio mu je nakon smrti Sandijeva oca ostavio trideset maslina i osamsto loza.
-Mislio sam da ću raditi vino i obrađivati brajde pa sam upisao Poljoprivrednu školu u Poreču, prisjeća se tih dječačkih dana i svojih početaka. Međutim tamo sam skužio da mi treba jedno tristo tisuća tadašnjih njemačkih maraka za malo ozbiljniji podrum, kako je to bilo nemoguće odustao sam od ideje o proizvodnji vina. U poljoprivrednoj školi otkrio sam da su stari Rimljani radili najbolje maslinovo ulje u Istri pa i za samog imperatora. Prije 20 godina mi smo imali proizvod koji je bio skoro nejestiv
pa sam se okrenuo proizvodnji maslinova ulja. U početku je to bio hobi koji se kasnije pretvorio u pravi posao, kaže on.
Ukupno 11.000 stabala maslina
Danas obrađuje 25 hektara maslinika sa 7.500 stabala maslina i kontroliraju proizvodnju još deset OPG-a koji imaju oko 3.500 stabala i od njih otkupljuju plod.
- To je jedini način godišnjeg povećanja proizvodnje, jer kada se posadi nasad treba dugi niz godina čekati na ozbiljniji rod a u kooperacijama možemo povećati proizvodnju ovisno o potrebama. S obzirom da je maslinovo ulje postalo glavni izvor prihoda cijele moje obitelji, bratove, naše djece, none i mame, ukupno deset članova obitelji Chiavalon, možemo reći da živimo od maslinova ulja, kaže Sandi.
Istra je ipak najsjevernije područje proizvodnje maslina pa svake zime prijeti stradanje maslina od hladnoće. Zbog toga su odlučili diverzificirati odnosno raspršiti proizvodnju. Najprije su krenuli s proizvodnjom svinja na otvorenom, a 2014. odlučili su započeti novu avanturu.
Naime, te je godine objavljen natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u dolini rijeke Raše.
Dva metra ispod mora
-Kako me uvijek fasciniralo da je tamo sve zapušteno odlučili smo se javiti na natječaj i
pokušati započeti jednu totalno novu proizvodnju. U ljeto 2015. godine s državnom Agencijom za poljoprivredno zemljište potpisali smo ugovor o zakupu 185,5 hektara zemljišta i to na 50 godina. Zemljište je bilo kompletno zapušteno, a zanimljivo je da se nalazi dva metra ispod razine mora. Svi odvodni kanali su bili začepljeni. Zbog dugogodišnjeg neodržavanja bilo je obraslo trstikom i polumočvarno. Najprije smo očistili 72 kilometra odvodnih kanala jer nam je država postavila i obvezu održavanja odvodnih kanala, dakle na teret zakupca, što je presedan jer toga nema nigdje u svijetu. Hrvatske vode održavaju kanale prvog i drugog reda u cijelom sustavu a mi trećeg i četvrtog. Svi mali kanali su pod našom ingerencijom. Bez odvodnje u Raši je nemoguće proizvoditi jer ovdje je
problem višak vode dok je u ostalom dijelu Istre problem suša, kaže Sandi te ističe kako je samo sinergijom zakupca i Hrvatskih voda moguće vodu ukloniti i omogućiti proizvodnju. Kada bi pumpne stanice stale, za tri bi se dana digla razina vode i njive bi se potopile za nekoliko mjeseci, a Raška dolina bi se vratila u razdoblje iz 1935. godine prije isušivanja.
Tri godine nakon potpisivanja ugovora Chiavalon je sve parcele u Raškoj dolini stavio u funkciju.
-Proizvodimo sjemenske žitarice, ove godine ječam, zob i pir, sjemensku lucernu, krmne
kulture za ishranu stoke i povrće, govori Sandi. Ove godine imamo od povrća rajčice, lubenice, dinje i krastavce. Cijela povrtlarska proizvodnja bazirana je na kasnim sortama kako bi izbjegli špicu sezone kada svi imaju povrće, a opet završili s berbom prije početka berbe maslina. Kako je sve teže naći sezonske djelatnike cilj nam je organizirati stalnu ekipu. I zato imamo razne kulture kako bi djelatnici kroz cijelu godinu imali posla, kaže Sandi.
S faksa na posao
Trenutačno OPG Chiavalon ima stalno zaposleno osam radnika i još nekoliko sezonaca na
određeno vrijeme kojima pokušava stvoriti uvjete za stalno zapošljavanje. Zaposlili su mladu inženjerku agronomije Laru Vitasović iz Vodnjana koja je 28. veljače završila Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer povrtlarstvo, a već je 1. ožujka zasnovala radni odnos kod Chiavalona. Zavod za zapošljavanje sufinancira prvu godinu dio doprinosa na njenu plaću s 32 tisuće kuna.
Radnici imaju pune ruke posla jer je prošle godine u dolini Raše proizvedeno oko sto tona krmnih kultura, 60 tona pira, 50 tona pšenice, 50 tona ječma, 30 tona zobi, pet tona sjemenske lucerne, dvadesetak tona konzumne rajčice, pedesetak tona lubenica i desetak tona ostalog
povrća.
-Ove godine posadili smo znatno više lubenica i rajčica. Aplicirali smo na jednu mjeru EU fonda za
preradu povrća. Ukoliko nam prođe projekt započet ćemo s preradom povrća u trajne proizvode koje ćemo plasirati na tržište zajedno s uljem, kaže Sandi koji ne strahuje za plasman.
-Izvozimo u cijeli svijet, od Japana, Tajvana, SAD-a, cijele Europe, a u okruženje u Srbiju i Crnu Goru. Trenutačno spremamo izvoz za Katar a imamo upit iz Madagaskara i Perua. Nadamo se da ćemo nakon berbe i to realizirati. Većinu ulja plasiramo u vrhunske restorane, hotele s pet zvjezdica i putem internet krajnjim potrošačima. Maslinovo ulje postalo je pozivnica ljudima da dođu u Istru. Što se tiče proizvodnje u Raši, sjeme proizvodimo za jednu Austrijsku i Njemačku tvrtku, krmne kulture za lokalne stočare, a povrće za istarske hotele i restorane. Cijela proizvodnja je ekološki certificirana i najveći smo ekološki proizvođač u Istri. Naša ulja nemaju nikakve pesticide, kemikalije i teške metale. Ulje se analizira na preko 800 tvari i to je garancija kupcu da kupuje zdrav i kvalitetan proizvod. Što
se tiče sjemenske proizvodnje mi smo jedni od prvih proizvođača eko sjemena u Hrvatskoj i u Europi gdje je ta proizvodnja tek u začetku. Povrćarstvo je također ekološki certificirano i zbog toga želimo proizvoditi prerađevine koje će biti brendirane i kupcu će jamčiti ekološko podrijetlo proizvoda, ističe Sandi koji navodi problem i poteškoće koje ga prate.
Novac čekali 1.200 dana
-Kod Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ribarstvu još smo se 2015. godine kandidirali na EU Fond mjera 4.1 za obnovu poljoprivredne mehanizacije i sadnju novih nasada. Rješenje da smo prihvaćeni s našom investicijom dobili smo tek u veljače 2017. godine, a isplatu prije mjesec dana. Skoro 1.200 dana od aplikacije na natječaju završili smo s projektom što je sigurno veliki problem jer u poduzetništvu se stvari događaju brzo, na dnevnoj bazi a planira se godišnje. Ove aplikacije na
fondove su prespore i koče razvoj gospodarstva.
Odobrena nam je investicija od 2,8 milijuna kuna s 90 posto povrata za novu mehanizaciju, opremu i sadnju nasada pa smo ipak sretni da smo to realizirali, jer danas radimo na najmodernijoj europskoj tehnologiji. Veliki je problem što smo cjelokupnu investiciju morali sami isfinancirati a povrat sredstava je tek nakon završene investicije što nam stvara velike i nepotrebne troškove a
i stres.
Veliki je problem da svi registrirani proizvođači podliježu velikom broju inspekcija koje u većini
slučajeva nepotrebno kažnjavaju proizvođače umjesto da djeluju savjetodavno i da pomognu razvoju gospodarstva, ističe Sandi Chiavalon koji u sljedeće dvije godine namjerava u Vodnjanu, na skretanju za Bale, sagraditi novu zgradu uljare s punionicom, podrumom i trgovinom vlastitih proizvoda uključujući i prerađeno povrće iz Raške doline. Lokacijska dozvola je već izdana, u fazi je ishodovanje građevinske dozvole. Vrijednost ove investicije je milijun eura. Također planira svake godine povećavati proizvodnju maslinova ulja za 10 do 15 posto a u Raši povećavati još i više proizvodnju sjemena i povrća jer je tlo u puno boljoj kondiciji. Naime u posljednje tri - četiri godine močvara je opet pretvorena u oranicu što je temelj za profitabilnu proizvodnju.
Glupi pravilnici koče razvoj
Trenutačno je raspisan natječaj za mjeru 4.2 za uljare, što je pohvalno, ali je maksimalno sufinanciranje iz EU fondova 400 tisuća eura odnosno 50 posto. Mi smo projektirali zgradu za novu uljaru gdje smo samo za nametnute mjere protupožarne zaštite morali izdvojiti milijun kuna. Znači protupožarna zaštita je trećina novca iz EU fonda. Traže nam 10 litara u sekundi protoka vode na hidrantu a gradski hidrant u Vodnjanu nema više od pet litara u sekundi. Takvim glupi pravilnici koče razvoj gospodarstva i zapošljavanje novih ljudi.
Svi zakupci ne obrađuju zemlju
Osim Chiavalonu država je dala u zakup još stotinjak hektara zemljišta drugim zakupcima u Raškoj dolini, ali se ne primjećuju neke druge aktivnosti. Sada je ingerencija za poljoprivredno
zemljište vraćena ponovno lokalnoj samoupravi pa je na potezu općina Raša koja treba reagirati da se i ostalo zemljište stavi u funkciju. Načelnica općine Raša Glorija Paliska smatra da je davanje u zakup 265 hektara poljoprivrednog zemljišta u Raškoj dolini prije tri godine za Općinu bila kapitalna stvar.
-Nekadašnja bonifika više nije zapuštena, pruža oku puno ugodniju sliku. Obrađeno je preko 200 hektara zemlje, uglavnom ratarskim kulturama.
Poljoprivrednici traže radnu snagu za berbu plodova, a ljetos je prvo povrće plasirano u lokalne
hotele. I to je najveća dobit za lokalnu zajednicu. Općina Raša je jedna od rijetkih općina i gradova u Istri za koju je do kraja proveden postupak davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta dok je to bilo u rukama nadležne Agencije. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu ide u pravcu prepuštanja upravljanja zemljištem s državne razine na gradove i općine. To dočekujemo spremni jer smo svjesni poljoprivrednog potencijala. Općina Raša najprije je donijela Strategiju razvoja poljoprivredne proizvodnje u suradnji s OPG-ima i zakupcima zemljišta u Raškoj dolini. Strategija predviđa razvoj povrtlarske proizvodnje na ekološkim osnovama, stočarsku proizvodnju - uzgoj ovaca i koza, uz maksimalno poticanje autohtonih sorti, te pčelarsku proizvodnju. Sada smo pred donošenjem Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem kojim je predviđeno davanje parcela u
zakup. Program će, po dobivanju svih potrebnih suglasnosti, biti podloga za kasnije raspisivanje natječaja, rekla je raška načelnica. (PIŠE Branko BIOČIĆ ,Snimio Neven LAZAREVIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
