Na starom odlagalištu otpada Kaštijun trenutno se u punoj snazi izvode radovi da bi se ono uskoro, na siguran način, konačno zatvorilo. Odlagalište se, naime, prestalo koristiti krajem 2018. godine, a od 1967. godine, kada je otvoreno, ondje se nakupilo više od milijun tona otpada, što komunalnog, što neopasnog proizvodnog.

Obišli smo staro odlagalište ispod kojeg se nalaze slojevi raznolikog otpada uz vodstvo voditelja Pododsjeka za izgradnju Grada Pule Igora Bukarice, pomoćnika voditelja projekta Marca Franjula te Ivana Livaje, suradnika inženjera gradilišta tvrtke G.T. Trade. Oni su nam demonstrirali i objasnili radne procese koji se ondje trenutno izvode. Predviđa se, kažu, da će ujesen na starom Kaštijunu biti zasađena stabla i trava, pa bi ovo odlagalište uskoro, ističu oni, trebalo biti zeleno brdo.

- Prvo što se krenulo raditi je prebacivanje tijela odlagališta da se time dobiju blaži pokosi i "kapa" na vrhu. To se mora učiniti zato da bi ono dobilo ispravnu formu te da se ne bi ispralo nakon što gore budu postavljeni svi geosintetički slojevi i zemlja. Brdo je prije bilo formirano tako kako je bilo, više-manje nabacano i prekriveno nekim slojem zemlje.

Prebacivanje i ravnanje

Prebacivanje koje se sada obavlja je dugotrajna aktivnost, a važno je reći da nikakav novi otpad nije donesen nego je samo prebačen s jedne na drugu stranu. Nakon toga se postavlja izravnavajući sloj do dvadeset i pet centimetara debljine koji čini miješani zemljani i kameni materijal. Njime se neravnine otpada ravnaju, nakon čega kreće plinodrenažni sloj - 30 centimetara debeo kameni sloj koji služi kao podloga za geosintetičke materijale, ali i kao brana od glodavaca iz tijela odlagališta, ukoliko ih još ima. Cilj je da se to prekrije i da se stvori barijera, detaljno opisuje Franjul.

U prvoj su fazi, objašnjavaju Franjul i Bukarica, iskopani i plinski zdenci, perforirane cijevi koje skupljaju plin, a postavljeno ih je 46 komada. Iskopani su u dubini od 30 metara od vrha, a prolaze kroz cijelo tijelo odlagališta.

- Staro smeće još uvijek vrši svoje procese koji stvaraju i generiraju plin, a koji se prikuplja na određene pozicije. To je bitno upravo zbog toga što će se geosinteticima cjelokupno odlagalište zabrtviti i onda će se samo na tim točkama, plinskim zdencima, skupljati plin i u konačnici plinovodom odvoditi na plinsku stanicu s bakljom. Ondje će se, bez popratnih mirisa, metan spaljivati, kaže Bukarica. Napominje da će to biti jedini izlaz plina iz deponija. Franjul dodaje da je već prošla ona najgora faza radova kada se mogao osjetiti neugodan miris. Svi radovi na odlagalištu trebali bi se, saznajemo, okončati do kolovoza ove godine.

Uporabna dozvola u rujnu

- Nakon što je potpisan ugovor, splitska tvrtka G.T. Trade uvedena je u posao 1. listopada, uz rok izvođenje radova od deset mjeseci, plus još mjesec dana za ishodovanje uporabne dozvole, čime završava projekt. Imali smo dosta kišnih dana u proteklom razdoblju, zbog čega nismo mogli raditi, a osim toga i koronu, tako da predviđa se da će radovi završiti do kraja osmog mjeseca, a onda bi se kroz rujan ishodila uporabna dozvola, objašnjavaju sugovornici.

Pričajući o ciljevima projekta, Bukarica ističe da će se sanacijom spriječiti negativan utjecaj na okoliš, odnosno onemogućiti ispuštanje štetnih plinova u atmosferu i spriječiti procjeđivanje tvari koje su zarobljene u tijelu odlagališta.

Kako dalje objašnjavaju, prethodnih je godina odlagalište radilo bez zabrtvljenog sloja, što znači da bi se sav plin koji se stvarao, slobodno dizao u atmosferu.

- Otpad je, otkako je odložen posljednji put 2018. godine, sve manje aktivan i njegovi se efekti smanjuju. Smrada više definitivno ne bi trebalo biti. Procjena je da će još 30-ak godina biti plinova koji bi se mogli stvarati, a koji će se prikupljati sustavom za otplinjavanje, kaže Bukarica pa dodaje da je monitoring predviđen i nakon samog dovršetka sanacije, a onda će se redovno vršiti provjere stanja okoliša kontrolom meteoroloških parametara na odlagalištu, kontrolom emisije tvari u zrak iz odlagališta, kontrolom oborinskih voda i kontrolom slijeganja razine tijela odlagališta.

Faze radova

Govoreći o fazama radova, Franjul pojašnjava da je prvi korak postavljanje bentonitnog tepiha koji sprečava izlazak plina kroz slojeve u atmosferu i sve ostaje ispod plinskih zdenaca. Nakon toga se postavlja geodren koji sprečava prodor oborina u deponij i usmjerava ih na oborinske kanale odvodnje koji će se izgraditi oko deponija. Treći korak podrazumijeva postavljanje geomreže po pokosima da bi se spriječila njihova erozija. Na te se slojeve postavlja zadnji rekultivirajući, odnosno metar debeo zemljani sloj, na kojem će se poslije posaditi trava i stabla. Uz deponij ostaje servisna cesta za održavanje zdenaca i košnju, kao i pristup za vatrogasce.

Sufinanciran sredstvima EU-a

EU Projekt „Sanacija odlagališta Kaštijun u Puli“ provodi se kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. godine, a sufinanciran je bespovratnim sredstvima Kohezijskog fonda EU-a. Projekt je odobren za sufinanciranje u okviru poziva "Sanacija i zatvorenih odlagališta neopasnog otpada" Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Ukupna vrijednost projekta sanacije je 28,75 milijuna kuna, od čega tzv. ukupni prihvatljivi troškovi iznose 28,04 milijuna, a od toga se iz EU-a bespovratno sufinancira 85 posto ili 23,8 milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira 10 posto ili 2,8 milijuna kuna.

Tih 28 milijuna kuna, prema riječima Marca Franjula, uključuju izvođenje radova, stručni i projektantski nadzor, promociju i vidljivost, vođenje projekta, odnosno cijeli paket aktivnosti. Iz Grada Pule napominju da je provedba projekta u skladu s ispunjenjem međunarodnih obveza definiranih ugovorom o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji te pridonosi održivom razvitku, učinkovitoj zaštiti i korištenju prirodnih resursa, unaprjeđenju prirodnog i životnog okoliša.

Povezane vijesti

• KAŠTIJUN PUCA PO ŠAVOVIMA Direktorica uputila dramatičan apel: Dnevno stižu abnormalne količine, više NE MOŽEMO PRIMATI TOLIKO SMEĆA!
• Istarski župan i svi gradonačelnici složno poručili: KAŠTIJUN JE TEMA ČITAVE ISTRE. Evo i koji će se konkretni koraci poduzeti oko zbrinjavanja otpada
• Danas i službeno: NOVI DIREKTOR KAŠTIJUNA JE DRAŽEN STILINOVIĆ