Glavni gradski trg ćemo urediti, popločiti. To je najveća stavka. No tu će biti i obalni kolektor * Ovo što smo sada izgradili nije bila zamjena stare kanalizacije, nego izgradnja potpuno nove. U pravilu, septičkih jama više nemamo. Osim, iznimno, kod nekih legaliziranih objekata na poljoprivrednom zemljištu ili u nekoj, takozvanoj, divljoj zoni. Sve što je legalno izgrađeno priključeno je na kanalizaciju. Za to je potrošeno oko 72 milijuna kuna

Rovinj je veliko gradilište, a ambiciozni gradonačelnik Marko Paliaga prvi gradski građevinar pa je u skladu s time više na terenu nego u kancelariji. Trenutno se, dakle, ulaže u optičku mrežu i u infrastrukturu, a pripremaju se projekti i za ulaganje u suprastrukturu. Rovinj se jako oslanja na europska sredstva. U njihovom privlačenju su uspješni. Naravno, svaki gradonačelnik želi da iza njega ostane i nešto posebno, možda projekt koji će obilježiti njegov mandat. Njemu bi to mogao biti, sam će to reći, glavni gradski trg. Onaj Maršala Tita.

- Uredit ćemo ga, popločiti. To je najveća stavka. No tu će biti i obalni kolektor, mijenjat ćemo nešto optike.

Povratna voda

- Zahvaljujući velikim ulaganjima i dobro pripremljenim projektima, u Rovinju je riješena nova kanalizacijska mreža. Postao je grad bez septičkih jama.

- Tako je. Temeljem EU projekta napravljeno je 25 kilometara nove kanalizacijske mreže. Sada je kanalizacijom pokriven cijeli grad Rovinj i Rovinjsko Selo. Ovo što smo sada izgradili nije bila zamjena stare kanalizacije, nego izgradnja potpuno nove. U pravilu, septičkih jama više nemamo. Osim, iznimno, kod nekih legaliziranih objekata na poljoprivrednom zemljištu ili u nekoj, takozvanoj, divljoj zoni. Sve što je legalno izgrađeno priključeno je na kanalizaciju. Za to je potrošeno oko 72 milijuna kuna.

- Nije to mala stvar, posebno za grad kojem je turizam i ekologija koja ga prati prva gospodarska djelatnost.

- U pravu ste. Jedino je Poreč po tom pitanju ispred nas. Nešto prije su krenuli s europskim projektima pa su zato u maloj prednosti.

- Koliko je Rovinju vremenski trebalo da dostigne punu izgrađenost kanalizacije?

- Za ilustraciju, 2006. godine smo imali manje od 50 posto priključenosti na kanalizacijsku mrežu. Odonda do 2012. gradili smo sredstvima Hrvatskih voda, Grada Rovinja i komunalnog servisa. On se u međuvremenu razdvojio pa je nastala Odvodnja koja je ušla u europski projekt. Kanalizacija je, uglavnom, riješena. Inače, odobreno nam je 220 milijuna kuna, od čega oko 130 milijuna kuna za uređaj za membransko-biološki reaktor, odnosno pročistač. Taj je pak projekt proglašen jednim od najboljih jer prvi ima povratnu vodu.

- Što to točno znači?

- Putem tog projekta i zahvaljujući EU-u dobit ćemo, nakon pročišćavanja, recikliranu vodu koja će se koristiti za navodnjavanje nogometnih terena, kao i za kampove. Još kad bi se na tom području gdje se bude nalazio uređaj za pročišćavanje dogodio i nekakav golf teren, na čemu aktivno radimo, to bi bilo odlično. Priča bi imala još više smisla i bila bi u potpunosti zaokružena.

- Znači, neće biti ispuštanja pročišćene vode u more?

- Pročišćenu vodu vraćat ćemo u sustav i to je konkretan, vidljiv, opipljiv rezultat. Građani su zadovoljni. Odluka o odabiru pročistača bit će unutar dva tjedna, čekamo još jedno odobrenje Hrvatskih voda.

- Kad krećete s radovima na pročistaču?

- Ako sve bude po planu, vjerojatno u rujnu.

- Koliko od 130 milijuna kuna u tom projektu Grad Rovinj sam mora participirati?

- EU daje 72 posto, ostatak do zadnjih deset posto, koje osigurava lokalna samouprava kroz Odvodnju, obveza je države. Cijena će s planiranih 130 milijuna - što je bilo prema studiji iz 2014. godine i troškovima iz 2012. i 2013. koje sada treba korigirati zbog viših cijena radova - skočiti na oko 155 milijuna kuna. No benefiti su golemi jer, kao što sam rekao, ova investicija nam omogućuje da pročišćenu vodu vratimo u sustav i upotrebu.

Dobra priprema

- Nakon izgradnje infrastrukture uz pomoć sredstava EU-a, slijede ulaganja u suprastrukturu.

- Razdoblje od 2021. do 2030. za Hrvatsku je važno po pitanju povlačenja sredstava iz EU-a. Gradovi će moći povlačiti dodatna sredstva za škole, sportske dvorane i slične sadržaje. Sada se pripremamo za tu borbu. Cilj je povući što više novca.

- Na što ćete kod apliciranja za EU sredstva staviti naglasak?

- Primarni nam je cilj osnovna škola čijom bismo gradnjom svoj djeci osigurali jednosmjenski rad. Cilj nam je i vrtić na području Lamanova. Tražit ćemo sredstva i za centralni sustav za civilnu zaštitu, spašavanje i vatrogastvo. Želja nam je izgradnja velike zgrade gdje bismo sve to objedinili. No, aplicirat ćemo i za još jedan infrastrukturni projekt.

- Niste li završili s infrastrukturom?

- Kandidirat ćemo projekt kanalizacije Stari grad. Radi se o promjeni starih, postojećih kanalizacijskih cijevi izgrađenih u različitim razdobljima, kao i o reguliranju oborinskih voda. Taj se projekt odnosi na cijelu povijesnu jezgru.

- Ambiciozni ste po pitanju EU sredstava. Uz dobru pripremu to je izdašan izvor za financiranje važnih gradskih investicija.

- Prije svega, projekti moraju biti kvalitetno pripremljeni. Problem je Istre u tome što smo zbog razvojnih koeficijenata dosta ispred drugih. Zato se teže izboriti za EU sredstva. Malo je to čudno, no radi svojeg napretka često sami sebe diskvalificiramo. S jedne strane moram priznati da je i OK da oni koji su manje razvijeni više dobiju. A opet, ja sam gradonačelnik Rovinja, to je moj interes. Mi želimo biti još bolji i povući još više sredstava.

- U okviru bolnice gradit će se bazen. U kojoj je to fazi?

- Pristiglo je pet ponuda. Kreće ocjenjivanje. Bojali smo se, zbog divljanja cijena u građevinarstvu, da će cijena biti viša od naše procjene. No priprema projekta s naše strane pokazala se dobrom. Naša je procjena bila 47 milijuna, dok nam je najskuplja 55, a najjeftinija 41 milijun. To je u redu, jer smo izbjegli situaciju koja se mnogima događa, da procijene neku investiciju na, recimo, 50 milijuna, a ona ispadne 80.

Povezane vijesti

• GRADONAČELNIK ROVINJA JE KARATE MAJSTOR KOJI IMA CRNI POJAS. Danas je djeci iz rovinjskih vrtića pokazivao što zna 
• MARKO PALIAGA, GRADONAČELNIK ROVINJA, o gorućem problemu bespravnih graditelja: Slovenci se tako neodgovorno i bezobzirno ponašaju. Agresivni su i bahati, uništavaju prostor, a DRŽAVA NE REAGIRA!
• MARKO PALIAGA u borbi za novi mandat rovinjskog gradonačelnika naglašava: "Svima je interesu riješiti problem bespravne gradnje. Na njemu DRŽAVA POKAZUJE SVOJU SLABOST"