Danilo Latin pokazuje oštećenja bankine (snimila S. BOSNIĆ)
Umaški i savudrijski ribari krenuli su potpisivati peticiju za sanaciju luka u Umagu i Savudriji radi stvaranja sigurnosnih uvjeta za usidrena plovila, doznajemo u savudrijskom portu iz razgovora s Danilom Latinom, savudrijskim ribarom i predsjednikom Lokalne akcijske grupe u ribarstvu "Pinna nobilis" sa sjedištem u Novigradu. Razloge prikupljanja potpisa nezadovoljnika i ugroženih vlasnika ribarskih i drugih brodica opisuje Latin u šetnji starim portom, razotkrivajući probleme na licu mjesta na koje, nažalost, godinama upozoravaju.
- Razni nedostaci u lukama nam pri vremenskim nepogodama stvaraju ogromne poteškoće, ometaju nas u radu i uzrokuju materijalnu štetu na plovilima, kazuje Latin, ističući da im nije cilj kroz peticiju baviti se odgovornima, onima koji ih cijelo jedno desetljeće ignoriraju, već im je namjera ukazati da je krajnji čas da se započne s rješavanjem sigurnosnih uvjeta za sva usidrena plovila u tim lukama. Raščlanjuje potom prisutnu problematiku nagomilanu u luci Savudrija od one u Umagu.
Vodeći problemi u savudrijskoj luci vezani su uz stari podvodni antički lukobran dug oko 140 metara, a širok 12 metra, koji s vremenom zbog klimatskih promjena, podizanja razine mora te jakih struja, više nije ni u kakvoj funkciji. Naprotiv, preko njega u zaljev neometano utječu jake struje, ali i valovi pri olujnom jugu uništavaju barke i bankine tj. rubove luke, gdje dolazi do napuknuća infrastrukture, kao i podizanja razine vode te plavljenja kopnenog dijela do prvih restorana udaljenih na desetke metara od mora. Time je ribarima onemogućen nesmetan vez na bankinama, rad na plovilima, odnosno nemoguć im je istovar zbog nezaštićenosti plovila, kao i njih samih.
Gromade koje štite luku u Savudriji trebale bi biti visoke 4,5 metara
Brojne su situacije, pojašnjava Latin, u kojima se preko postojećeg novosagrađenog lukobrana u ekstremnim vremenskim uvjetima znaju prebacivati ogromni valovi visine i do šest metara u lučki bazen, što ribarima otežava vezivanje plovila i povećava mogućnost udaranja o kopno. Te su olujne nepogode kroz godine oštetile gat na mjestima koja su nedovoljno zaštićena kamenim blokovima, onima s vanjske strane lukobrana. Prema mišljenjima određenih profesora s riječkog Građevinskog fakulteta, tvrdi Latin, te je kamene gromade prislonjene na lukobran trebalo podignuti na visinu do 4,5 metara ne bi li se u katastrofalnim vremenskim uvjetima spriječilo prebacivanje valova preko njega.
- Početkom kolovoza 2008. zamalo sam završio na dnu mora, ali me sin uspio spasiti i izvući kad sam upao između bankine i brodice. Navodno je tog dana puhala tramontana brzinom od 200 kilometara na sat, a divovski valovi od otprilike šest metara su se nesmetano prebacivali preko lukobrana da bi u kratkom vremenu preplavili oko 80 metara zaljeva, detaljno opisuje Latin svoje dramatično iskustvo pokazujući na vrh broda preko kojega su se prelili ti valovi.
A da su sve češće i razornije te vremenske nepogode, govori i zadnji slučaj u studenom 2021. kad je olujni vjetar nosio ogromne valove koji su uništili plovilo jednog kolege ribara, informira nas Latin.
- U mnogim takvim situacijama ne spavam već dežuram u luci i u pola noći da bih spašavao brodicu od mogućeg potonuća ili oštećenja. Pa tko još od obrtnika stražari noćima kraj svog ugroženog obrta, postavlja slikovito pitanje Latin.
Ništa bolje nije ni u umaškoj luci. "Gotovo istovjetno su ugrožena plovila umaških ribara i vlasnika raznih izletničkih brodica, a naročito onih usidrenih usred umaškog zaljeva na corpo mortu. Svako snažnije, olujno nevrijeme, južina potopi neku brodicu ili je razbije o rubove luke. Umaški lukobran, znamenita diga, nema više namjenu zbog koje je podignuta kako bi štitila zaljev od divovskih valova koji se zalijeću s otvorenog mora. Kameni blokovi položeni na nju 1825. godine otklizali su s vremenom u more i valovima je put u zaljev nesmetano otvoren, što dovodi do podizanja razine mora iznad lučke obale i Umag se u zadnje vrijeme u više navrata zatekao pod morskom vodom, a neke su brodice potonule. Nekorektno je da stoga ribari i ostali vlasnici brodica plaćaju svoje obveze Lučkoj upravi Umag-Novigrad, a da su nam osnovna sredstva za rad tj. brodice nezaštićene od eventualnih havarija", deklarativno će Latin.
Smatra da bi se za sanaciju ovih dviju luka mogla dobiti sredstva iz EU fondova, a nadležna lučka uprava spremna je izraditi projekt, no Latin najveću prepreku vidi u Konzervatorskom odjelu u Puli.
- U rujnu sam kao predsjednik "Pine Nobbilis" pokrenuo razgovore na spomenutu temu u uredu Tulija Demetlike, zamjenika istarskog župana. Prisustvovalo je nekoliko relevantnih čimbenika koji bi trebali podržati našu inicijativu, pa čak i saborska zastupnica Katarina Nemet (IDS), ali razgovor nije pao na plodno tlo. Naime, usprotivili su se stručnjaci iz Konzervatorskog odjela, baš kao i u ranijim slučajevima, kazujući da su bilo kakvi zahvati u podmorju savudrijske luke oko antičkog lukobrana neizvedivi jer se tu, pojednostavljeno rečeno, radi o zaštićenom kulturnom dobru. I tako smo opet na početku, pa i dalje strepimo očekujući neko katastrofalno nevrijeme u kojem će priroda demonstrirati svoju snagu u našem nezaštićenom lučkom bazenu, kaže Latin.
Ističe da konačna rješenja prepušta maritimnim i drugim stručnjacima.
- Stoga smo i pokrenuli peticiju, koju kolege svojski podržavaju, a uputit ćemo je najodgovornijima u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Istarskoj županiji, Gradu Umagu i Lučkoj upravi Umag-Novigrad, ne bi li shvatili ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo, zaključuje razgovor Latin.
I dok napuštamo savudrijski porto, u daljini se pruža zadivljujući pogled na talijansku obalu i bijele vrhove Alpa. Bura je rastjerala oblake, vedar je dan i jasno se ocrtava obzorje, samo problematika savudrijskih ribara ostaje i dalje neizvjesna te prikrivena maglom.