ilustracija
Tako smo odlučno i na vrijeme zatvorili sve odgojno-obrazovne ustanove, Istarska županija bila je prva i prednjačila u kvalitetnim mjerama, a sada ih se planira otvoriti 11. svibnja, za što ne postoje uvjeti, ni mogućnosti da se udovolji restriktivnim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i epidemiologa. O svemu bi trebalo još jednom dobro razmisliti kod donošenja posebnih mjera zaštite, kaže prof. Čedomir Ružić
Iza nas je gotovo dvomjesečna školska nastava u izvanrednim uvjetima uzrokovanim pandemijom koronavirusa. Fizičku nastavu nadomjestila je ona virtualna. Unatoč početnom kaosu izazvanom ponajviše tehničkim poteškoćama, nastavnici su brzo uspostaviti zavidnu komunikaciju s učenicima i njihovim roditeljima. Intuitivno i zdušno predali su se jednom vidu nastave koji nije bio dovoljno poznat većini. No, koliko je to zapravo dobro profunkcioniralo govori i podatak da se u dvije labinske osnovne škole u ponedjeljak neće vratiti niti jedan učenik, a razlog je - nezainteresiranost roditelja.
Snalažljivi učitelji
- Ovakav način rada zahtijeva puno truda i inovativnosti, jednih i drugih, a najviše međusobnog razumijevanja i interakcije. Da nam je netko govorio da ćemo morati 'plivati' u moru nepoznanica i u tako kratkom roku 'preplivati' završnu dionicu, uza sve brige i stalne promjene informacija, bez posebnih priprema, ne bismo mu povjerovali, govori prof. Čedomir Ružić, ravnatelj labinske srednje škole "Mate Blažina", koji je ujedno i voditelj Međužupanijskog vijeća ravnatelja Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije.
Ističe kako su se nastavnici iz strukovnih usmjerenja našli u nezavidnoj situaciji zbog nepostojanja dovoljnog broja digitalnog materijala iz pojedinih strukovnih predmeta za razliku od njihovih kolega koji su se imali prilike "online" educirati i koristiti dio materijala koje je nudila "Škola za život".
- I jedni i drugi sami su kreirali i osmislili brojne digitalne sadržaje i materijale te ih međusobno razmjenjivali. Strukovnjacima je onemogućeno dodatno obavljanje laboratorijskih vježbi, praktičnih zadataka i sl., stoga će upitna biti obrana završnog rada učenika, kao i odrađivanje praktične nastave i stručne prakse bez povratka u školu. Možda bi bilo moguće taj dio odraditi poštujući epidemiološke mjere jer se radi o manjem broju učenika za razliku od velikog broja ostalih maturanata, kaže Ružić.
Nedostaje druženje
Smatra da učenicima nedostaju predavanja nastavnika i sada postaju svjesni toga koliko je uloga učitelja važna, a to je pokazala i anketa.
- Razumljivo je da im je rješavanje zadataka 'online' u zadanim rokovima u određenoj mjeri stresno te da im je vrlo neizvjesno kada će se vratiti u školu. Najviše im se sviđa što si vrijeme za rad mogu rasporediti sukladno potrebama te preferiraju fleksibilne rokove za izvršavanje zadataka. Učenicima se uglavnom sviđa način organizacije nastave uz pomoć sustava "Google classroom". Ističu da su im zadaci pregledni, a pohvaljuju trud i angažman nastavnika. Nedostaje im druženje s članovima obitelji, prijateljima i vršnjacima. Pozitivno je to što više od polovine učenika navodi da se osjećaju sposobnima prebroditi teškoće u kojima smo se našli. Većina je učenika optimistična i vjeruje da će na kraju sve biti dobro, ističe Ružić.
Govoreći pak o popuštanju mjera i mogućem povratku u školske klupe dodaje da, što se osnovnih škola, razredne nastave i predškolskih ustanova tiče, iskazuje bojazan, kao i većina roditelja.
- Naime, tako smo odlučno i na vrijeme zatvorili sve odgojno-obrazovne ustanove, Istarska županija bila je prva i prednjačila u kvalitetnim mjerama, a sada ih se planira otvoriti 11. svibnja, za što ne postoje uvjeti, ni mogućnosti da se udovolji restriktivnim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i epidemiologa. Pitanje je kako će roditelji te djece i učitelji reagirati na taj eksperiment. Učitelji bi, pak, trebali odraditi dio radnog dana u školi, a u drugom dijelu preći na virtualno. Podsjetimo da se i među njima nalaze oni koji pripadaju vrlo rizičnim skupinama i imaju starije osobe o kojima brinu u svojim obiteljima. O svemu tome bi trebalo razmisliti kod donošenja posebnih mjera zaštite, kaže Ružić koji posebno navodi da će na pravim mukama zapravo biti maturanti.
Peticija maturanata
Naime, dok će ostali srednjoškolci ovu školsku godinu do kraja odraditi virtualno, upitno je regularno održavanje ispita državne mature, koji su i u normalnim uvjetima visokorizični.
- Ova generacije zaista nije imala sreće od samog početka nastavne godine, što cirkularnim prekidima nastave, što prelaskom na online nastavu. Zasad znaju jedino za službene termine održavanja ispita, ali po kojim uvjetima epidemiologa, još se ne zna. Maturanti su svoje strahove i frustracije saželi u peticiji kojom su tražili odgodu ispita, odnosno odgađanje ljetnog roka i/ili smanjivanje kriterija, izostavljanje gradiva drugog polugodišta četvrtog razreda za obavezne predmete te zadržavanje izbornih predmeta. Sada im trebaju jasnije odluke nadležnih jer je odbrojavanje započelo, kaže ravnatelj Ružić.
Tek za kraj, odajući svima priznanje na ovako odrađenoj nastavi, Ružić kaže da će "proći i ova napast iz koje će svi izaći bogatiji za još jedno ogromno iskustvo, školu na daljinu, koja će se povremeno i dalje koristiti kao dobra pripomoć u izvanrednim situacijama, ali koja, kako je i sada potvrđeno, nikada ne može zamijeniti nastavnika "uživo". Puno toga će se morati unaprijediti i reformirati u našem školstvu općenito. Sad je pravo vrijeme", zaključuje Ružić.