U Podravkinoj tvornici za preradu rajčice u Umagu u tijeku je otkup i prerada svježe rajčice uzgojene na kvalitetnoj istarskoj crvenici, pod sloganom "Rajčice iz srca Istre". Na području Istre zasađeno je oko 1,9 milijuna presadnica rajčice na površini većoj od 100 hektara različitog roda sazrijevanja. Podravka će od svoja 24 kooperanta otkupiti svu zasađenu rajčicu te se očekuje otkup od gotovo 6.500 tona svježe istarske rajčice. Dnevni kapacitet prerade iznosi oko 200 tona rajčice, koje će radnici preraditi u tri smjene. Završetak berbe očekuje se krajem rujna ili početkom listopada.

Poduzetni Umažanin Manzutti

Podravka i u Glasu Istre objavljuje dinamiku otkupa rajčice od svakog pojedinog kooperanta.

A priča o pomidorima i jedinoj tvornici za preradu u Hrvatskoj, počela je u Umagu prije više od jednog stoljeća: pogon za preradu rajčice, prvi veći manufakturni pogon u ovom dijelu Istre, otvoren je 1911. godine. Dvije godine kasnije u Novigradu će se otvoriti destilerija rakije i pogon za proizvodnju soda-vode.

Početkom 20. stoljeća umaška zemlja crvenica davala je obilan urod povrća. To je potaklo nekolicinu talijanskih poduzetnika, predvođeni Pietrom Manzuttijem, da otvore pogon za preradu rajčice u koncentrat. Izgradnja industrijskih pogona na širem području povijesnog predjela Borgo unaprijedila je ekonomske prilike Umaga koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Uz morsku obalu i prirodni izvor vode Pozioi, sagrađen je pogon za destilaciju braće Brancha. Na predjelu Tribbie, Carlo Balanza otvorio je tvornicu za proizvodnju pašarete… Tvrtka Manzutto prve tri godine proizvodila je samo koncentrat rajčice. Tijekom sezone branja, rajčice su se pulpirale u drvenim bačvama, a potom punile uglavnom u limenke.

Raspadom Habsburške monarhije i dioničkog društva Manzutto, pogon prestaje privremeno s radom. Kupuje ga 1919. godine talijanski poduzetnik Sanquinetti, montira nove kotlove i u proizvodnju uvodi i preradu ribe.

Između dva svjetska rata umaška tvornica je jedna od najvećih u ovom djelu Istre. Zbog povećanja proizvodnje, grade se nove hale u kojima se rajčica i danas prerađuje.

Od Arrigoni do Dragonje i Mirne

Kada je tvornica za preradu povrća i ribe došla u sastav tvrtke "Arrigoni" iz Izole, počinje i proizvodnja marmelade i sokova. Najveći dio sirovina dopreman je s Bujštine, nešto s Poreštine i iz Akvileje.

Nakon odvajanja od Arigonija, umaški pogon dobio je početkom 1953. godine novo ime, Prehrambena industrija "Dragonja". Osim koncentrata rajčice i ribljih konzervi, proizvodile su se marmelade, džemovi, mlijeko. Nakon likvidacije "Dragonje" i dalje su djelovala dva proizvodna pogona: Poljoprivredno dobro "Mirna" iz Novigrada preuzima preradu povrća i voća, a preradu ribljih konzervi "Mirna" iz Rovinja. Novigradska "Mirna" 1963. godine prelazi pod novoosnovani Kombinat Umag pa tako i umaška tvornica za preradu rajčice. Gasi se proizvodnja ribljih konzervi, a i pogon za preradu rajčice tek preživljava.

Presudna je bila integracija PIK-a Umag s koprivničkom "Podravkom", na čijem je čelu bio Pavle Gaži, najdugovječniji direktor Podravke, čovjek koji je vodio i stvarao Podravku 21 godinu, od 1957. do 1978. godine. Podravka se od pekmezare pretvorila u modernu prehrambenu industriju europskih razmjera. Pod Gažijevim rukovodstvom pokrenuta je kultna TV serija "Male tajne velikih majstora kuhinje", koja je Vegetu i Podravku učinila kulinarskom institucijom koja je mijenjala način života i potrebe ljudi.

S koprivničkom Podravkom Umag širi program, prerađuju se slatki feferoni, masline i proizvode čajevi. Novi su proizvodi i sokovi od rajčice, kečap, pulpe za piće i razni umaci.

Umaški koncentrat rajčice osvajao je medalje, zaslugom kvalitete istarske rajčice koja se dobivala od poljoprivrednika iz Poreča, Umaga, Buja, Valture i s juga Istre, i to do 8 tisuća tona godišnje.

Idealna istarska zemlja crvenica

U Istri je lani zasađeno dva milijuna i sedamsto tisuća presadnica industrijske rajčice. Posađena je rajčica na površini od oko 120 hektara. Većim dijelom u okolici Umaga, ali također i na području Poreča, Rovinja i Pule. Istra je idealna za uzgoj rajčice. Upravo su se na ovom području poklopili svi potrebni elementi. Prije svega, to je zemlja crvenica. Crvena boja potječe od željeznog oksida, a željezo je fiziološko izuzetno važan element u ljudskoj ishrani, a isto tako i za ishranu biljaka. Drugo, klima je idealna; puno sunca, topline te blizina mora koja stalno stvara strujanje vjetra. Svi ti elementi preduvjet su za dobivanje izuzetno kvalitetne rajčice. Ako se pravilno odabere sortiment koji odgovara ovom podneblju, koji ima dobre prerađivačke karakteristike i daje dobre prinose, onda je ta proizvodnja uspješna, ističu stručnjaci Podravke.

"Ako gledate 100 tisuća tona koliko rade u Italiji, i to na 50 kilometara od Umaga, onda znate da je ovo mali volumen prerade rajčice i malen biznis. Budući da se rajčica široko primjenjuje te ima veliku budućnost, mislimo ozbiljno ulagati. Zato u Istri planiramo dignuti proizvodnju, ali smo limitirani zemljom i plodoredom. Ovdje želimo doseći volumen proizvodnje od 20 tisuća tona rajčice, dakle porast za 8 tisuća tona. I to je limit Istre, kazao je nedavno Zdravko Dimač, direktor poljoprivrede u Podravci.

Umaški poduzetnik Pietro Manzutto

Pietro (Piero) Manzutto, poduzetnik i političar (Umag,1857.- Trst,1914.), školovao se u Poljoprivrednoj školi u Trentu. Manzutto su imali veće posjede u okolici Umaga, pa je Pietro nastavio obiteljski posao. Prvi je sadio rajčicu u većim količinama, zasadio je američku lozu, otpornu na peronosporu, i u Istri udomaćio sorte pinot, cabernet i rajnski rizling. Pokopan je na umaškom groblju. U vrijeme kada je ovim prostorima vladala Italija, imao je u gradu spomen-poprsje i trg (do rodne kuće), Piazza Pietro Manzutto. Nakon Drugog svjetskog rata spomenik je srušen, a trg preimenovan.

Kraljica ljeta

Rajčica, paradajz, pomidor, jednogodišnja je biljka što potječe iz Južne Amerike, iz Perua. U većini jezika dobila je ime po aztečkoj riječi "tomathe- punašno voće". Plod rajčice Francuzi su nazvali jabuku ljubavi, Talijani pomo d'oro – zlatna jabuka. Zajedno s kukuruzom, krumpirom i čili paprikom, u Španjolsku ju je uvezao Kolumbo u ranom 16. stoljeću. Europljani dugo nisu prihvatili rajčicu, smatrali su je samo ukrasnim biljkama, pa čak i otrovnom. Prvi koji su počeli koristiti rajčice u pripremi raznih jela bili su talijanski kuhari.

Rajčica, kraljica vrta i kraljica ljeta, botanički je voće, dok se trgovački i kulinarski smatra povrćem. Prvi ju je opisao 1554. godine talijanski liječnik i botaničar Pietro Andrea Mattioli (1501.-1578.). Održavao je žive veze s našim krajevima, dolazio je u Hrvatsku i Istru. Pritom je proučavao biljke i ostala prirodna bogatstva.

Dan rajčice u Umagu

Početak glavne berbe rajčica u Istri u Umagu se već više od dvadeset godina obilježava Danom rajčice. Ova, ne samo gastronomska, manifestacija posvećena najomiljenijem sezonskom ljetnom povrću jedina je takve vrste u Hrvatskoj. Na glavnom umaškom trgu, uz zabavne programe, mogu se tada degustirati jela spravljena na bazi ovog povrća, izvora zdravlja i vitalnosti. Većinom je to šalša, popularni umak od rajčice, s raznim vrstama tjestenine, jelo koje čini sastavni dio svakog mediteranskog ljetnog menija. Uz guštanje u hrani, posjetitelji imaju priliku vidjeti razne sorte rajčica, ali i saznati nešto više o njima. Umažani uz Dan rajčice organiziraju izbor najbolje sorte, ali i najveće, miss rajčica!

Povezane vijesti

• Neizvjesna budućnost uzgoja i prerade rajčice u Istri: PODRAVKA ZATVARA TVORNICU U SRCU UMAGA. Saznajemo što će se graditi na njenom mjestu
• Nakon demontaže proizvodne linije i bojazni lokalnih pomidoraja o nastavku proizvodnje, O SUDBINI TVORNICE U UMAGU OGLASILA SE I PODRAVKA
• PODRAVKA PRODAJE IMOVINU U POREČU, ŽMINJU I LOBORIKI: Još uvijek se zaprimaju ponude