Valter Karlović - Valdi iz Labina cijeli je život u ugostiteljstvu i turizmu, od vremena kada je bio stipendist hotelskog poduzeća Rabac, da bi samostalni obrtnik postao 1993. godine, kada je u Rapcu otvorio vrata vlastitog restorana Nostromo.
Krajem devedesetih krenuo je u temeljitu obnovu objekta financiranu kreditom banke i uz obnovu restorana opremio je i osam soba. Posluje uspješno, više od 27 godina, prvo kao riblji restoran, a nakon obnove Nostromo je kategoriziran i kao hotel.
- Otvoreni smo bili cijelu godinu, iako se naravno glavnina prihoda ostvaruje u periodu od Uskrsa do kraja rujna. Obično, do kraja siječnja imamo već 70 posto popunjenosti za sezonu, a ove godine rezervacije su beznačajne, postojeće rezervacije koje smo imali za ovo ljeto su otkazane, a novih najava dolazaka nema. Poslovanje je u potpunosti stalo. Moramo iznaći način održavanja hladnog pogona i podmirivanja dospjelih obveza, kaže Valter nakon što ga je poput ostalih u turizmu i ugostiteljstvu pogodila ova kriza zbog koronavirusa.
- Što radite u ovo krizno vrijeme kada vam je onemogućeno raditi?
- Trenutno se bavim pripremom dokumentacije za banku i poreznu upravu, kako bih iskoristio najavljene mjere za ublažavanje efekata krize. Radimo na održavanju i uređivanju objekta.
- Koje će posljedice ova kriza ostaviti na turizam i ugostiteljstvo?
- Izgledno je da je 2020. izgubljena u smislu poslovanja. Kriza je zahvatila praktički sve dijelove ekonomije, puno ljudi je ostalo bez posla i jasno je da su financijski kapaciteti kućanstva oslabljeni. Realno je očekivati da će se budžeti za putovanja i godišnje odmore vjerojatno iskoristiti za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Otvoreno pitanje ostaje kako će kriza promijeniti ponašanje ljudi i njihovu sklonost putovanjima.
- Jeste li zadovoljni do sada donesenim Vladinim mjerama i da li bi trebalo donijeti još neke i koje?
- Nismo zadovoljni Vladinim mjerama koje bih usporedio s ublažavanjem bolova čovjeku na samrti. Potrebe realnog sektora dobro su artikulirane kroz zahtjeve inicijative Glas poduzetnika , otpisati, a ne odgoditi sve obveze prema državi, poreze i doprinose, kako za poslodavca, tako i za radnike, a kreditno zaduženim obrtnicima omogućiti moratorije na barem 12 mjeseci i to beskamatno.
- Kada će po vašem mišljenu to prestati. Mislite li da ćete uspjeti uhvatiti barem dio sezone?
- Treba biti realan i prihvatiti mogućnost da je ova sezona izgubljena, ali isto tako treba nam i doza optimizma. Sezonu treba dočekati spreman i iskoristiti ovo ljeto koliko je moguće.
- Kontaktirate li s kolegama, što oni kažu, jesu li neki u posebno teškoj situaciji zbog kredita? Je li vaš ceh ugostitelja nešto tražio i predlagao?
- U svakodnevnom sam kontaktu s kolegama koji su također u istoj situaciji, razlika je jedino u opterećenosti obvezama prema radnicima i bankama. Sve svoje probleme naš ceh artikulira kroz Hrvatsku obrtničku komoru. Prema nadležnim tijelima poslani su zahtjevi obrtnika.
- Kako sačuvati radnike? Mnogi su već dobili otkaze, radnici imaju pravo na naknadu, ali ne i poslodavci. Kako gledate na to? Hoće li biti problema kasnije kad se sve opet pokrene?
- Treba iskoristiti Vladine mjere i najavljeno pokriće troškova minimalne plaće. Iz svakodnevnih kontakata s kolegama znam da prosječan mali poslodavac u ugostiteljstvu ili usluzi pružanja smještaja nema rezervi likvidnosti kojima bi financirao troškove osoblja u ovoj situaciji. Nažalost, rijetki su koji će uspjeti zadržati postojeći kadar, a nakon ove teške situacije krećemo iz početka.
- Što ako se ova kriza protegne i na iduću godinu i sezonu? Kako preživjeti?
- Teško.
- Kako vidite turizam i ugostiteljstvo nakon ove krize, što će se promijeniti?
- Nakon krize slijedi razdoblje oporavka, koje procjenjujem da će trajati nekoliko godina.
- Ima li u svemu tome i nešto dobro. Neka poruka za kraj?
- Poruka je da svi moramo biti skromniji u svojim ambicijama, a majka priroda nam šalje jasnu poruku da moramo biti puno bolji prema njoj.