Sve više smeća u prirodi po cijeloj Istri pa tako i Buzeštini (M. MIJOŠEK)
Izvanredna situacija izazvana pandemijom nam ne može biti opravdanje za neprimjereno ponašanje i zagađenje našeg očuvanog i čistog okoliša u cilju štednje kućnog budžeta * Djelatnost gospodarenja otpadom prema prvim izračunima za proteklu godinu bilježi gubitak od oko 650.000 kuna, ali su uspjeli povećati stupanj odvajanja korisnog otpada na oko 40 posto
Gradski komunalac "Park" primjenjuje posebna pravila za odlaganje otpada za vrijeme protuepidemijskih mjera sprječavanja širenja virusa COVID-19. Prema uputama županijskog Zavoda za javno zdravstvo, na adrese korisnika svojih usluga odaslao je preporuku da je otpadne papirnate maramice, ubruse, rukavice, krpe i ostali otpad osoba u samoizolaciji i onih koji žive u istom kućanstvu, potrebno odložiti u posebnu vreću za komunalni otpad i zatvoriti je. Tu vreću treba staviti u drugu vreću, te nakon 72 sata odložiti u spremnik za miješani komunalni otpad.
- Djelatnici "Parka" moraju ručno sortirati otpad iz plave kante za papirnatu i kartonsku ambalažu, te prije prešanja izdvajati iz njega miješani komunalni otpad koji se u plave spremnike nepropisno odlaže, stoga je naša zamolba da se u ovo vrijeme izvanredne situacije, papirnata i kartonska ambalaža, časopisi, kutije i slično, koja je bila u doticaju osoba koji su u samoizolaciji, te eventualno zaraženih osoba, ne izdvaja u plave spremnike, već da se odlaže kao komunalni otpad u posebne vreće i na poseban način, napominje direktorica "Parka" Ervina Kisiček.
Paljenje smeća štetno po zdravlje
U "Parku" apeliraju na korisnike svojih usluga i da se pridržavaju zabrane paljenja komunalnog otpada kao i bacanja otpada u okoliš jer to direktno utječe na zagađenje prirode i zdravlje zajednice. Upozoravaju da je zabranjeno odlagati otpad u spremnike protivno njihovoj namjeni, bacati miješani komunalni otpad u spremnike za reciklažu, jer se na taj način onečišćuje reciklabilni otpad koji tada u značajnom dijelu postaje neprikladan za reciklažu i time nastaju velike štete po zajednicu u cjelini.
Još uvijek, napominje Kisiček, ima slučajeva i paljenja otpada u stanovima i na okućnicama obiteljskih kuća, te u raznim metalnim bačvama, starim metalnim kontejnerima i slično što je itekako štetno po zdravlje i okoliš, budući da nekontroliranim paljenjem otpada mogu nastati i dioksini, izuzetno otrovni i kancerogeni spojevi koji nastaju paljenjem smeća, raznog plastičnog otpada, guma.
Uredba Vlade uvjetuje komunalce
- Nebrojeni su upiti naših korisnika koji upozoravaju na onečišćenje okoliša, pa s tim u vezi predlažu i promjenu načina obračuna cijene usluge zbrinjavanja komunalnog otpada, na način da ukinemo naplatu po količini koja je i uzrokovala ovakvo neodgovorno postupanje pojedinaca i ponovo uvedemo naplatu po broju članova kućanstva. Buzet je od 2010. do 2018. godine imao naplatu prema broju članova domaćinstva, no taj način, između ostalih, uredbom Vlade iz 2018. godine više nije moguć, kaže Kisiček.
- S odmakom od dvije godine, otkako primjenjujemo novi sustav, danas više nego ikad smatram da je naplata prema broju članova domaćinstva, odnosno broju noćenja u apartmanima za najam u turizmu, te količina preuzetog otpada u gospodarskim djelatnostima, najobjektivniji pristup s obzirom da je cijena zbrinjavanja reciklabilnog otpada višestruko premašila cijenu zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, pa s tim u vezi je i pošteno da domaćinstva s većim brojem članova koja više opterećuju sustav svim vrstama otpada, više i plate u odnosu na manja domaćinstva. Pogotovo sada, kada de facto ne postoji tržište korisnog otpada i kada mi moramo platiti i onu prešanu balu očišćenog i sortiranog papira koju predajemo ovlaštenom sakupljaču što nikada do sada nije bio slučaj, mjerilo naplate ne može biti isključivo količina predanog miješanog komunalnog otpada. Naravno, sve uz uvjet postojećeg načina prikupljanja i komunalnog i reciklabilnog otpada sistemom "od vrata do vrata" koji je u Buzetu uveden u okvirno 80 posto kućanstva, jer jedino na taj način možemo kontrolirati ispravnost odlaganja otpada, odnosno upozoravati na greške i u krajnjem slučaju i kažnjavati poznatog počinitelja, a sve kako bi i dostigli propisane ciljeve gospodarenja otpadom, kaže Kisiček.
Smeće u prirodi, vreće uz ceste
Što je novi zakonski sustav donio Buzetu, pitamo Kisiček, a ona odgovara kako je rezultirao prvenstveno negativnom ekološkom slikom ne samo prirode, nego i ostalih komponenti sustava, namjenskih spremnika za reciklažu, spremnika za otpad na grobljima, parkovima, šetnicama, odmorištima u kojima komunalci nalaze vreće s miješanim komunalnim otpadom.
- Smeće se baca i u prirodu, vreće komunalnog otpada završavaju uz ceste, primjerice, uz cestu Mohorove njive - Brgad, Minjera - Sovinjak, zatim uz županijsku cestu Most - Vrh, prema državnoj granici i naselju Požane i drugdje pa je očito da za suvremene i pravedne sustave naplate usluge mi nismo spremni, ni po ekološkoj svijesti, ni po odgovornosti, uvjerena je Kisiček.
Gledano s financijskog aspekta djelatnost gospodarenja otpadom prema prvim izračunima za proteklu godinu bilježi gubitak od oko 650.000 kuna, što je također teška negativna posljedica novog i po zakonodavcu "pravednijeg" sustava, a koji se, ipak na nivou cjelokupnog poslovanja tvrtke "Park" uspjelo pokriti obavljanjem raznih drugih gospodarskih, tržišnih, dakle nekomunalnih djelatnosti.
No, tu su i pozitivne strane sustava, napominje Kisiček, poput povećanja stupnja odvajanja korisnog otpada na oko 40 posto, te značajnog smanjenja količina miješanog komunalnog otpada na buzetskom području za 52 posto u 2019. godini u odnosu na 2017. godinu. To direktno znači uštedu u gradskom proračunu budući da Grad Buzet za prošlu godinu neće platiti tzv. poticajnu naknadu, odnosnu kaznu za nedostatno smanjenje količina miješanog komunalnog otpada koja iznosi 150 kuna po toni, a računa se za količine koje prelaze 66 posto količina iz 2015. godine.
Buzet podnio ustavnu tužbu
Kisiček je podsjetila kako su mnogi komunalci, gradovi i općine, među kojima su i Grad Buzet i "Park", podnijeli ustavnu tužbu na određene sporne odredbe izmjena i dopuna Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, koju je donijela Vlada te su one rješenjem Ustavnog suda privremeno stavljene izvan snage. Stoga, vjeruje da će zakonodavac u konačnici ipak objektivno valorizirati primjedbe s terena i stvoriti takav zakonski okvir koji će biti primjenjiv u praksi, prihvatljiv po korisnike, te ekološki i ekonomski održiv.
- Bez obzira što se nalazimo u izuzetno kriznom periodu i izvanrednoj situaciji, to nam ne može biti opravdanje za neprimjereno ponašanje i zagađenje našeg očuvanog i čistog okoliša u cilju štednje kućnog budžeta. Bojim se da će nam sve to doći na naplatu, ne samo u financijskom obliku i zbilja je krajnje vrijeme je da se neodgovornim ponašanjima prestane teretiti zajednica, naša djeca i svi oni koji dolaze iza nas, zaključit će Kisiček.