Prijedlog novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja o kojem je početkom prosinca održana javna rasprava na platformi e-savjetovanja, kod dijela zainteresirane javnosti izazvao je burne i zabrinute reakcije. Ukoliko je od mnogo drugih loših vijesti u ovoj godini na izmaku, obilježenoj pandemijom nove bolesti, nekome promaklo, radi se na modernizaciji Zakona koji regulira tržište sjemenom, budući da je postojeći na snazi od 2005. godine.

Iz Ministarstva poljoprivrede objašnjavaju da zbog ulaska Hrvatske u EU, nove Uredbe o biljnom zdravstvu (EU) 2016/2031 te sve učestalije trgovine preko interneta, stari zakon više ne može pratiti proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim reprodukcijskim materijalom te je bilo potrebno doraditi ga i prilagoditi aktualnim tržišnim tendencijama. Glavni cilj predloženog Zakona o sjemenu je „urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, odrediti nadležnost pojedinih tijela u poslovima i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva“.

Pravo na izbor i uzgoj sjemena

Međutim, zainteresirani poljoprivrednici i vrtlari hobisti koji su pročitali prijedlog Zakona naišli su na mnoge nejasnoće zbog kojih su posumnjali da upravo sada, uslijed krize, Hrvatska drastično ograničava uzgoj domaćeg sjemena, čak i za vlastite potrebe. Neki su išli toliko daleko da su izrazili zabrinutost za opstanak malih obiteljskih vrtova, gospodarstava, pa i samih gradskih zelenih tržnica s domaćim proizvodima, te da će nam preostati kupovati samo „plastično, umjetno uzgojeno povrće iz supermarketa“. Tim povodom, nekoliko je poljoprivrednih udruga i Savez udruga ekoloških proizvođača, čija je članica i Udruga istarski eko proizvod, reagiralo i poslalo dopis Ministarstvu.

- Novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja donosi nova ograničenja proizvođačima koji na svojim gospodarstvima koriste domaće sjeme i ne uvažava načela ekološke proizvodnje. Tim povodom uputili smo dopis Ministarstvu poljoprivrede kojim tražimo drastične izmjene predloženog zakona da bi se omogućilo daljnje očuvanje biljne genetske raznolikosti i proizvođačima osiguralo temeljno pravo na izbor i uzgoj sjemena za upotrebu na vlastitom gospodarstvu. Iako se europske direktive koje reguliraju područje sjemenarstva odnose isključivo na komercijalnu proizvodnju sjemena, novi zakon kod nas uvodi pojam "sjeme s obiteljskog gospodarstva" definiran kao sjeme proizvedeno za vlastite potrebe koje je zabranjeno stavljati na tržište. Ovaj pojam u ovakvom kontekstu ne postoji u europskim zakonima!

Nadalje, takvo sjeme trebalo bi dorađivati kod ovlaštenih dorađivača i koristiti isključivo registrirane sorte. Pravo korištenja vlastitog sjemenja proizvođačima između ostalog, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država. Ekološko sjemenarstvo uopće se ne spominje iako nova Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) unosi značajne novosti po pitanju ekološkog sjemenarstva koje je važno unijeti u ovaj zakon. Tom uredbom naglašava se potreba omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje. Novi nacionalni zakon to im onemogućava. Uredbom se dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja specifičnih, otpornih, lokalno prilagođenih sorata za ekološku proizvodnju što u novom zakonu nije prepoznato, stoji u dopisu udruga.

Iako naglašavaju da se ove izmjene zakona ne odnose na privatne obiteljske vrtove, podsjećaju da u RH postoje brojni mali OPG-ovi koji svoju egzistenciju osiguravaju uzgojem dijelom za vlastite potrebe, a dijelom za prodaju. Njima bez iznimke i izuzeća, smatraju udruge, Zakon predviđa ograničenje upotrebe vlastitog sjemenja, što u ovim kriznim vremenima svakako predstavlja dodatni udar na najranjiviji dio malih obiteljskih gospodarstava od kojih mnogi ulaze i u socijalne kategorije. No, sve ove promjene za njih ujedno predstavljaju gubitak domaćih sorata koje još nisu prikupljene u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena i nisu stavljene na sortnu listu. Od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju do danas, upozoravaju, na sortnoj listi upisano je svega 27 čuvanih sorata.

- Procedura upisivanja na sortnu listu čuvanih sorata relativno je složena, dugotrajna i nije moguća bez povijesnog dokaza i stručne podrške institucija. Primjenom ovog zakona sav taj genetski materijal biti će izgubljen prije nego im stručnjaci i znanstvenici uspiju pružiti dovoljno pažnje. Hrvatska banka biljnih gena djeluje netransparentno. Na mrežnim stranicama vrlo je teško pronaći informacije o njenom radu ili doći do kontakata, a bazu podataka o uzorcima koji se čuvaju, mogu naći samo najupućeniji. Pitamo se da li poljoprivrednici uopće mogu doći do uzoraka i opisa tih kolekcija, a prema novom prijedlogu Zakona, uvjetuje im se uzgoj sjemena isključivo sa sortnih lista, napominju udruge.

Pritom iznose poražavajući službeni podatak iz 2019. godine koji kaže da je u Republici Hrvatskoj od 986 subjekata upisanih u registar dobavljača, samo njih 188 prijavilo proizvodnju dok se ostali bave uvozom. Među tim je proizvođačima 106 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a posebno je kod nas deficitarna proizvodnja sjemena povrća. Hrvatska danas uvozi oko 900 tona sjemena povrća godišnje, pa se ni najavljene izmjene zakona udrugama ne čine obećavajuće za poticanje jačanja domaće proizvodnje, već upravo suprotno.

Rast sjemenske proizvodnje

Na sve ove javne prozivke i upozorenja reagiralo je i samo Ministarstvo poljoprivrede koje je spomenuti zakon uputilo u saborsku proceduru. Glavni cilj Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja jest, kažu, urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, odrediti nadležnost pojedinih tijela, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva.

Naime, kažu iz Ministarstva, sjemenska proizvodnja u posljednje tri godine bilježi trend rasta, a u odnosu na 2017. godinu, takve su poljoprivredne površine do danas povećane za gotovo 23 posto. U istom razdoblju bilježi se i konstantan rast certificiranih količina sjemena za domaće i tržište EU te trećih zemalja. Poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno službenog nadzora u proizvodnji koji se temelji se na međunarodnim metodama. Sjeme koje se stavlja na tržište mora ispuniti uvjete propisane EU direktivama, odnosno mora biti proizvedeno pod stručnim nadzorom i prema metodama certifikacije. Upravo su na ovaj dio reagirali mali poljoprivrednici i vrtlari hobisti okupljeni u udrugama, istaknuvši da će se onemogućiti čuvanje i prodaja vlastitog sjemena autohtonih sorti voća i povrća te da će se smjeti koristiti samo „dorađeno“ sjeme.

- Za navedeni sustav proizvodnje i certifikacije sjemena se novim Zakonom ne donose nikakva nova ograničenja, već se pojednostavljuje uvođenje starih i autohtonih sorata u sustav proizvodnje sjemena te ekološkog sjemena. Da bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja zdravog i kvalitetnog sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu, Zakon o sjemenu uvodi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, što omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište. Istina je da će takvo sjeme morati proći postupak dorade da bi se osigurala minimalna mogućnost pojave štetnih organizama, bolesti i korova.

Primjerice, nužno je doraditi sjeme žitarica prije sjetve da bi se spriječilo pojavu gljivica koja uzrokuje smrdljivu snijet i daje urod toksičan za ljude i životinje. Napominjemo da se nacrtom prijedloga zakona o sjemenu ne ograničava korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ekološki proizvođači su izuzeti dorade bez obzira na površine koje obrađuju i količinu proizvedenog sjemena, a oni koji proizvode male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Zakonom je propisana mogućnost izuzeća za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala, a nacrt prijedloga zakona o sjemenu ne uređuje ekološku proizvodnju, jer je ona uređena upravo izdvojenim propisima o ekološkoj proizvodnji, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Da bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, zakon propisuje donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora. Nadalje, zbog jedinstvenog tržišta Europske unije, kao i širokog spektra sortimenta sjemena i sadnog materijala, poljoprivrednicima u svakodnevnoj proizvodnji problem predstavlja i odabir poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji će u klimatskim uvjetima Hrvatske dati najbolje rezultate.

Stoga se uvodi izrada opisne sortne liste koju će izrađivati Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu na osnovu provedenih poljskih pokusa kako bi se poljoprivrednicima olakšao odabir materijala za sjetvu i sadnju. Također, predviđena je mogućnost donošenja određenih nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala da bi se omogućilo brzo uvođenje autohtonih, tradicijskih i ugroženih sorti iz banke biljnih gena u sustave proizvodnje i stavljanja na tržište. Dakle, poljoprivredna gospodarstva će i dalje moći proizvoditi i koristiti sjeme s vlastitog gospodarstva, uz obavezu tretiranja sjemena fungicidima (dorada) kako bi se spriječile takve pojave. 

Trgovina ekološkim sortama

U postupku javnog savjetovanja o prijedlogu ovog Zakona uvažena je primjedba zbog koje će se Zakonom o sjemenu propisati izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena odnosno ekološkog raznovrsnog materijala koji se stavlja na tržište sukladno novoj Uredbi (EU) 2018/848 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda. Novom Uredbom bi se, uvođenjem kategorije ekološkog raznovrsnog materijala koji ne mora biti registriran kao sorta kako bi se njime trgovalo, već bi zasad trebala biti dovoljna relativno jednostavna obavijest upućena za to nadležnima na nacionalnoj razini, trebalo pridonijeti da na tržištu bude prisutan širok raspon biljnog reprodukcijskog materijala, što u konačnici povećava poljoprivrednu bioraznolikost i povećava opskrbu ekološkim sjemenom.

Ekološkim poljoprivrednicima će također biti dozvoljena upotreba „ekoloških sorti“, tj. sorti koje su razvijene oplemenjivanjem upravo za primjenu u ekološkoj proizvodnji i rukovođene na ekološki način od početka. Novom je Uredbom omogućeno sedmogodišnje privremeno pokusno razdoblje za trgovinu ekološkim sortama, u kojemu će se moći njima slobodnije trgovati, budući da su trenutna europska i nacionalna pravila za trgovinu sjemenom ograničavajuća za ekološke sorte. Tijekom tih sedam godina, procjenjivat će se njihove karakteristike, što će poslužiti kao temelj za daljnje prilagodbe u zakonodavstvu koje se tiču trgovine ekološkim sortama.

Ekološko sjemenarstvo i dalje predstavlja tek mali dio tržišta sjemenom, a novom Uredbom će se i njega pobliže regulirati te uspostaviti nove kategorije koje bi ekološkim proizvođačima trebale ići na ruku. Zakon o sjemenu primarno ima za cilj regulirati stanje na tržištu sjemenom da bi se moglo pratiti kakav se točno reprodukcijski materijal uzgaja i prodaje te što se uvozi, a ne diktirati koje sjeme bi mali ekološki poljoprivredni proizvođači, vrtlari i hobisti trebali i smjeli koristiti u svojoj proizvodnji. Stavljanje sjemena na tržište, nadležna tijela i postupci koji su predmetom Zakona o sjemenu odnose se prvenstveno na komercijalnu proizvodnju i trženje sjemenom. I zaključno, poručuju iz Ministarstva, Hrvatska banka biljnih gena djeluje potpuno transparentno i trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, a vidljive su kroz javno dostupnu bazu podataka Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora, na adresi https://cpgrd.hapih.hr/.

Ima li kakav komentar na ovaj Zakon i jesu li uopće sudjelovali u javnom savjetovanju o nacrtu Zakona, upitali smo i Upravni odjel za poljoprivredu Istarske županije, s obzirom da je pitanje sjemena i sadnog materijala izuzetno važna tema. No, oni su nam rekli da su potpuno svjesni kompleksnosti ove teme, ali da nemaju vremena to komentirati jer imaju previše obaveza. 

Povezane vijesti

• Osječki agronomi podupiru novi zakon o sjemenu
• Sabor u srijedu o Prijedlog zakona o sjemenu
• Vlašić Iljkić (SDP): Poljoprivreda je pitanje nacionalne sigurnosti