Sveukupno možemo biti itekako zadovoljni s prvim polugodištem, jer smo dostigli gotovo 8 milijuna noćenja i višak od 300 tisuća noćenja u odnosu na referentnu 2019. godinu, što predstavlja solidan bonus za ulazak u vršne mjesece srpanj i kolovoz, rezimirao je Ivošević
Ilustracija (Snimio Milivoj Mijošek)
"Kad smo u listopadu 2021. godine pripremali plan za narednu 2022. godinu osnovna misija nam je bila da dinamika odvijanja turističke godine bude na indexu 95 od rekordne 2019. godine. Taj plan je bio zacrtan uz pretpostavku da iskoristimo jedan mjesec više u predsezoni i jedan mjesec u posezoni. Također, taj plan je bio rađen upravo u periodu kada je Covid 19 bio značajno u porastu i kada nismo imali pravu sliku kako će se dalje razvijati pandemija u 2022. godini. Osim toga, tada nismo znali da će se 24. veljače pokrenuti agresija na Ukrajinu i nismo znali kako će se cijela ta krizna situacija odvijati, kako na kriznom žarištu, s jedne strane, te nismo mogli predvidjeti kako će se ta kriza odraziti na naša najznačajnija emitivna tržišta s druge strane, komentirajući dosadašnji tijek turističke sezone kazao je direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević.
Iz današnje perspektive, dodaje, i u uvjetima u kojima se odvijao turistički promet u kojima je bilo daleko više nepoznanica nego poznatih činjenica, zimski mjeseci, predsezona, a posebno lipanj, realizirali su jako dobre rezultate što se tiče fizičkih pokazatelja, odnosno noćenja i dolazaka.
- Sveukupno možemo biti itekako zadovoljni s prvim polugodištem, jer smo dostigli gotovo 8 milijuna noćenja i višak od 300 tisuća noćenja u odnosu na referentnu 2019. godinu, što predstavlja solidan bonus za ulazak u vršne mjesece srpanj i kolovoz, rezimirao je Ivošević.
Prema statističkim pokazateljima, od početka godine do sredine ovog tjedna, Istra je realizirala 2,05 milijuna dolazaka i 10,8 milijuna noćenja što je 3 posto bolje u odnosu na isti period iz rekordne 2019. godinu. Najjednostavnijim rječnikom, srpanj 2022. godine u dosadašnjem dijelu, što se fizičkih pokazatelja tiče, ima nešto veće brojke u odnosu na srpanj iz 2019. godine. Istra je od početka srpnja pa do srijede zabilježila 430 tisuća dolazaka i 2,87 milijuna noćenja tako da još uvijek imamo u bonusu višak od 330 tisuća noćenja.
- Na temelju ovih podataka možemo ustvrditi dvije činjenice, a to je da smo do sada dobro realizirali ovaj prvi dio do polovice srpnja, no to je tek nešto više od trećine našeg godišnjeg prometa. Preostaju nam ključne preostale dvije trećine od kojih će se najveći dio realizirati upravo u drugoj polovici srpnja i cijelom kolovozu. Generalno je situacija ok, no detaljnijim uvidom u analitiku uočavamo značajne promjene u odnosu na prethodne godine. Kada pogledamo strukturu noćenja prema smještajnim jedinicama imamo različitu dinamiku. Naime, hoteli su u dosadašnjem dijelu realizirali 3,2 milijuna noćenja što je 372 tisuće manje nego u istom periodu 2019. Ukupno imamo četiri hotela koji na jučerašnji dan nisu bili operativni. S jedne strane imamo nekoliko većih hotela koji su u fazi obnove, dok s druge, imamo određeni broj hotela koji rade u smanjenom obimu zbog poznate problematike nedostatka radne snage i drugih operativnih izazova koji sve više otežavaju normalno poslovanje, navodi Ivošević.
Kampovi su realizirali gotovo 3,9 milijuna noćenja što je, kaže Ivošević, 486 tisuća noćenja više u odnosu na isti period iz 2019. i s istom razinom kapaciteta u obje usporedne godine.
- Taj podatak nam govori da je podizanje razine usluge i servisa kao i samo repozicioniranje produkta u kampovima dobro osmišljen, da je dobro iskomuniciran i očigledno je da je tržište to prepoznalo. Privatni smještaj je realizirao 3,1 milijun noćenja što je 310 tisuća noćenja više u usporedbi s 2019., ali je broj postelja porastao sa 128.400 u 2019. na 135.000 u 2022. što znači da smo u te tri godine isproducirali 6.600 novih postelja. Navedeni trend izrazito intenzivnog , a možemo reći i nekontroliranog razvoja jednog dijela privatnog smještaja, značajno negativno utječe na poželjnu strukturu smještajnih kapaciteta destinacije Istre, kazao je Ivošević.
Dodao je kako je u kratkom periodu, od svega 5 do 6 godina, u privatnom smještaju u Istri isproducirano 35 tisuća novih postelja, a to je, kaže, u uvjetima limitirane potražnje uvijek riskantna pozicija.
Najneuređenija situacija po gotovo svim kriterijima, prema Ivoševićevim riječima, leži u tzv. nekomercijalnom smještaju. Do sada je realizirano 450 tisuća noćenja što je 150 tisuća manje u odnosu na 2019. No, radi stjecanja dojma i cjelovite slike, napominje, treba kazati i to da je u 2019. godini u Istri bilo prijavljeno 88.900 postelja u nekomercijalnom smještaju, dok je do ovoga ljeta ta brojka porasla na 116.230 postelja. To znači da se u samo tri godine na tržištu "stvorilo" 27.330 novih postelja, a realizirano je čak 150 tisuća noćenja manje.
- Iz svega navedenoga vidimo koliko je trenutačna struktura smještajnih kapaciteta u Istarskoj županiji izrazito nepovoljna i u koliziji s vizijom Istre kao održive i odgovorne destinacije. Problem zakonskog nerazlikovanja privatnog smještaja, koji u svom izvornom obliku nazivamo 'obiteljski smještaj', a kojeg mi u potpunosti podržavamo, u odnosu na onaj velik broj rentijerskog privatnog smještaja, preciznije nekretninskog biznisa koji je namijenjen kratkoročnom turističkom najmu, uvelike daje jedan sasvim drugi pogled Istre s dalekosežnim posljedicama, kaže Ivošević.
Kad se sve navedeno sumira, nekakvi generalni zaključci su da su fizički pokazatelji dosadašnjeg tijeka turističke godine jako dobri, no financijski pokazatelji, s obzirom na enorman rast troškova poslovanja, sigurno neće slijediti trend kretanja noćenja. Isto tako, kaže, treba imati na umu da smo u Istri isproducirali nekontrolirano daleko više postelja nego što postoji realna potražnja za njima i što može podnijeti naš ukupni opteretni kapacitet. Dobrim dijelom je, drži Ivošević, takvoj situaciji pridonijela legalizacija objekata, ali i manjkav sustav regulacije privatnog smještaja koji ne razlikuje obiteljski smještaj od rentijerskog businessa iznajmljivanja neprodanih stanova, te totalna neregulacija i tretman nekomercijalnog smještaja, odnosno vikendica.
- Treba biti svjestan da nas takva situacija vodi prema 'overturizmu' u kojem se generira negativan imidž. Posljedice toga su da se, radi viška ponuđenih postelja u privatnom smještaju, ruši, odnosno smanjuje jedinična cijena najma, smanjuje ukupna popunjenost kapaciteta te generira višak ponude nad potražnjom što dovodi do problema od one osobne tj. pojedinih iznajmljivača pa sve do lokalne mikroekonomije, kaže Denis Ivošević.
Još jednom naglašava da je u sustav uključen nekomercijalni smještaj koji ima jednak opteretni utjecaj na infrastrukturu, ali koji s druge strane sasvim drukčiji utječe na prihode lokalnih ekonomija u odnosu na ostale kategorije.
- U 2019. premašili smo realizaciji od gotovo 2 milijuna noćenja u tom segmentu, no izgleda kako je minimalno još 3 milijuna noćenja realizirano, a da nije nigdje evidentirano, ali je pritisak na infrastrukturu i opteretni kapacitet definitivno zabilježio problem pritiska koji nije nigdje evidentiran kroz noćenja, kaže on.
Direktor Turističke zajednice Istarske županije upozorava da je pitanje regulacije nekretninskog biznisa koji je namijenjen kratkoročnom turističkom najmu te nekomercijalnih smještajnih kapaciteta prioritet nad prioritetima sadašnjeg turističkog trenutka Istre.
- Pored dobrih brojki koje realiziramo, ispod radara prolaze trendovi koje ne možemo kontrolirati i koji su danas prerasli u standardno stanje. Budućnost svjetskog turizma će se u narednom razdoblju mjeriti po sasvim drugim kriterijima. Definitivno moramo poboljšati našu poziciju konkurentnosti hrvatskog turizma, a da bi to postigli moramo pokrenuti procese koji će ići u pravcu tzv. 'Eu Green deala'. Što ćemo učiniti po pitanju obnovljivih izvora energije, kako ćemo odgovoriti na nove energetske izazove, kojom dinamikom ćemo se priključiti u sustav e-mobility, kojim mjerama ćemo štititi naše zelene površine i šume, da li ćemo na vrijeme spoznati problematiku našeg mora koji iz godine u godinu ima sve više 'napada' i prijeti mu drastično opadanje kvalitete, a predstavlja primarni resurs u našem turizmu, kako ćemo upravljati infrastrukturom i našim destinacijama u smislu održivog i odgovornog razvoja je nešto će nas kao destinaciju ili unaprijediti ili unazaditi ukoliko budemo i dalje samo promatrali, zaključuje Denis Ivošević. (sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)