PAZIN: Europske poljoprivredne potpore se okreću ekološko-klimatskim projektima

Predstavljanje nove državne poljoprivredne strategije u Pazinu (D. ŠIŠOVIĆ)

Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je u utorak u Pazinu javnu konzultaciju u sklopu procedure izrade nacrta Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Zamišljena kao radionica na temu "Strateška vizija razvoja poljoprivrede republike Hrvatske nakon 2020. godine" ova je pazinska tribina, kao jedna od četiri planirane za cijelo područje Hrvatske, trebala okupiti ključne dionike poljoprivredne politike i proizvodnje iz javnog i privatnog sektora, međutim odaziv je bio izrazito loš: uz predstavnike županijskog Odjela za poljoprivredu odazvali su se još samo LAG Središnja Istra, porečki Institut za poljoprivredu i turizam, te predstavnici lokalnih vlasti, poljoprivrednih udruga ili proizvođača iz Pazina, Marčane, Bala, Brtonigle i Vodnjana.

Nacionalnu poljoprivrednu strategiju Ministarstvo poljoprivrede izrađuje već godinu i pol (a na njoj će se raditi još najmanje godinu dana) u suradnji sa stručnjacima Svjetske banke.

Razlog za izradu ovog dokumenta je, kako je pojasnio pomoćnik ministrice poljoprivrede Nikša Tkalec, u usklađivanju s novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije, čije će usvajanje zbog Brexita kasniti dvije godine te se očekuje da će stupiti na snagu 2023. godine.

Do tada će na snazi biti prethodna inačica Zajedničke poljoprivredne politike, prema kojoj će se još dvije godine raspodjeljivati isti poticaji i projektne potpore kao i dosad kroz Program ruralnog razvoja, ali zatim slijede prilično veliki zaokreti. Mijenjat će se struktura sufinanciranja: dosad je udio europskog novca u potporama projektima ruralnog razvoja bio 85 posto, a udio države 15 posto; u novoj europskoj politici europski će se udio smanjiti na 70 posto, što znači da će države morati izdvajati više.

Mijenjat će se i prioritetne kategorije programa: umjesto dosadašnje prednosti malih obiteljskih gospodarstava i potpora ruralnim zajednicama ubuduće će prednost imati projekti iz "zelene agende", s izraženijim ekološko-klimatskim sadržajima i ciljevima, dok će dosad favorizirani strukturni razvoj ostati u drugom planu, a najavljuje se čak ukidanje potpora prema prijavljenim hektarima proizvodnog poljoprivrednog zemljišta.