Objekti u domaćinstvu rasli su godišnjom stopom od 21,5 posto, a udio hotelskih ležajeva iz godine u godinu se smanjuje i došli smo sa 16 na današnjih 10,5 posto udjela u ukupnim kapacitetima. Dvije su osnovne poruke. S tako velikim godišnjim rastom kapaciteta u privatnom smještaju jako je teško očekivati istu stopu popunjenosti. Tržište će teško to moći progutati. Nama treba promjena u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta. Treba poticati rast hotela, jer oni stvaraju puno višu dodanu vrijednost i efekte za lokalnu zajednicu, kaže Veljko Ostojić, predsjednik HUT-a

Objekti u domaćinstvu rasli su godišnjom stopom od 21,5 posto, a udio hotelskih ležajeva iz godine u godinu se smanjuje i došli smo sa 16 na današnjih 10,5 posto udjela u ukupnim kapacitetima. Dvije su osnovne poruke. S tako velikim godišnjim rastom kapaciteta u privatnom smještaju jako je teško očekivati istu stopu popunjenosti. Tržište će teško to moći progutati. Nama treba promjena u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta. Treba poticati rast hotela, jer oni stvaraju puno višu dodanu vrijednost i efekte za lokalnu zajednicu, kaže Veljko Ostojić, predsjednik HUT-a

"Ovako prazno nije bilo ni za vrijeme rata. Imam deset apartmana i bavim se ovim poslom već 40 godina, kažem vam, nikad nije bilo lošije", komentira nam jučer jedna iznajmljivačica iz Pješčane Uvale, naselja tik do Pule u kojem valjda nema kuće bez apartmana, plus pokoji hotel i velika marina, a trenutno je neobično praznjikavo za ovo doba godine. Startala je špica sezone, a na ulicama u Pješčanoj još uvijek se mogu vidjeti pretežno pulske registracije. U kafićima kažu da im je promet prepolovljen u odnosu na lanjski srpanj.

- Cijene su previsoke, i marine su ovdje puno skuplje nego drugdje na Mediteranu, komentira nam mladi bračni par koji upravo isplovljava unajmljenom jedrilicom iz marine Veruda. Podrijetlom su iz Hrvatske, ali dugo žive u Francuskoj gdje vode turističku agenciju i najviše rade upravo s Hrvatskom.

- Velike su kontrole na cestama radi Schengena i imigrantske krize, pa su nas duge kolone usporile već u Austriji, a onda opet na ulazu u Hrvatsku. Puno je lakše sjesti u avion i odletjeti u Tursku, navode naši Francuzi moguće razloge lošeg početka udarnog dijela turističke godine.

Enorman rast

U srpnju smo, a popunjena je tek trećina od ukupno 1,66 milijuna turističkih ležajeva u Hrvatskoj. Na jednu iznajmljenu postelju, dakle, dvije popeglane i zategnute još čekaju goste. To je prosjek, stvarno stanje je nešto drugačije: hoteli i kampovi bilježe 80 posto iskorištenosti svojih kapaciteta, a obiteljska domaćinstva ni pola od toga. Mnogi to tumače posljedicom nekontroliranog rasta tog takozvanog privatnog smještaja.

U prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj je registrirano više od 100 tisuća novih kreveta - u hotelima 6.400, u kampovima 8.000, a u privatnom smještaju čak 42.000. Tome treba dodati još 45.000 novih kreveta u takozvanom nekomercijalnom smještaju, što su u naravi vikendice, odnosno smještaj koji se načelno ne naplaćuje, ali također sudjeluje u turističkom prometu. Na taj način privatnih kreveta je zapravo 87.000 više, odnosno velika većina od ukupnih novih kapaciteta.  

U odnosu na prošlu godinu kapaciteti su nam veći za gotovo deset posto, što je u godini snažnog povratka Turske, Grčke, Egipta i drugih, koji su nekoliko godina "mirovali", sada teško prodati.

Prema najsvježijim podacima, u Istri je od prošle godine niknulo gotovo 2.000 novih turističkih objekata, među kojima je tek pet hotela, a ostalo je gotovo sve privatni smještaj. Broj ležajeva narastao je za više od 11 tisuća, od čega je 8,5 tisuća u privatnom smještaju. Kampovi mogu primiti dvije tisuće gostiju više nego lani, a hoteli njih tek 500-tinjak više.

- Objekti u domaćinstvu rasli su godišnjom stopom od 21,5 posto, a udio hotelskih ležajeva iz godine u godinu se smanjuje i došli smo sa 16 na današnjih 10,5 posto udjela u ukupnim kapacitetima. Dvije su osnovne poruke. S tako velikim godišnjim rastom kapaciteta u privatnom smještaju jako je teško očekivati istu stopu popunjenosti. Tržište će teško to moći progutati. Nama treba promjena u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta. Treba poticati rast hotela, jer oni stvaraju puno višu dodanu vrijednost i efekte za lokalnu zajednicu, od veće zaposlenosti i duže sezone pa nadalje. Hoteli u Hrvatskoj rade 170 dana u godini, a kampovi 70-80 dana, privatni smještaj još kraće. I to su razlozi zbog čega bi trebalo poticati rast smještajnih kapaciteta u hotelima, neovisno o tome radi li se o malim ili velikim hotelima. Nama se događa sve suprotno. Umjesto da popravljamo tu neoptimalnu strukturu kapaciteta u korist ukupne zajednice, događaju nam se stvari same po sebi. Idemo u pogrešnom pravcu. Ova situacija oko smanjenja zauzetosti objekata odgovor je na naš razvoj kojim mi ne upravljamo, kaže Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma.

Provjera privatnika

Što mogu učiniti sami hotelijeri? Sve investicije velikih kompanija u Hrvatskoj odnosile su se na podizanje kvalitete postojećih objekata, čime su u pravilu smanjivali broj ležajeva radi viših prostornih i drugih standarda koje traže kategorije četiri i pet zvjezdica. Gradnja novih velikih hotela, međutim, potpuno je izostala, uz izuzetak Kempinskog u Istri. Ostojić kaže da novih investicija nema jer se ne isplate.

- Trebamo poticati razvoj hotelskog smještaja, ali za to treba stvoriti preduvjete jer svatko tko investira očekuje i efekte od toga. Ne pričamo o PDV-u samo zbog PDV-a, već zato što bi smanjenje tog poreznog opterećenja bitno utjecalo i na povratak investicija. Imamo i Zakon o poticanju investicija, ali treba dati još snažniji i jednostavniji poticaj svima koji žele investirati u Hrvatskoj, kaže Ostojić.

Pročelnica za turizam u Istarskoj županiji Nada Prodan Mraković ističe da je županijskim master planom razvoja turizma do 2025. godine zacrtano povećanje hotelskih kapaciteta u Istri, bilo u velikim ili malim obiteljskim hotelima, dok privatnom smještaju treba podići kvalitetu i jasnije postaviti zakonsku regulativu. Ovo potonje, pak, u rukama je države, koja upravo aktualnom rekategorizacijom pokušava iščekirati privatni smještaj. Pitanje je samo kako će se izboriti s vikendaškim, tzv. nekomercijalnim smještajem, bolje rečeno nekretninskim biznisom.

- Što se tiče privatnog smještaja, jasno je, zakonom ponude i potražnje, da se neće svi moći popuniti, posebice oni nižeg ranga i ako ne komuniciraju s tržištem. Svi nastoje nekim svojim kanalima prodati svoju ponudu, ali je važno i stanje na tržištu. Naravno da će biti nezadovoljnih, ali ne može se to generalno pripisivati sezoni, ovisi i o pojedincima. Ne možete otvoriti nešto i ne baviti se time. Po brojkama situacija je stabilna, i dalje smo konkurentni i imamo gostiju, ali naravno da veća ponuda i ista potražnja pokazuju nesrazmjer. Upravo zato potičemo diversifikaciju u privatnom smještaju, licenciranjem Bike&Bed i Eco Domus objekata, da bi podigli razinu kvalitete i prilagodili ih uslugama koje se razvijaju na području Istre. Ako razvijamo outdoor turizam, da se tome prilagode i iznajmljivači. Tu su i proizvodi enogastronomije pa kulturnog turizma koje privatni smještaj također može pratiti svojom ponudom, uslugom i informacijama, kaže Prodan Mraković.

Povezane vijesti

• Mali hoteli prekategorizirati u kuće za odmor i apartmane?
• Od 1. siječnja 2017. mijenjaju se turistički pravilnici
• Uplatili ljetovanje u nepostojećim apartmanima