Oporbeni vijećnici konkretnim pitanjima izrešetali vladajuće: HOĆE LI KONAČNO IZMJENE PROSTORNOG PLANA?

Može li se urediti pristupna cestu za uvalu Kalavojna?

Oporbene vijećnike zanimalo je može li Općina podnijeti trošak veći od milijun kuna godišnje, za povrat kredita za vrtić koji će se isplaćivati narednih osam godina, a izrazili su i bojazan da bi se taj trošak, zbog porasta cijena u građevinarstvu, mogao s vremenom povećati. Cetina je odgovorio da to ne bi trebao biti nikakav problem za Općinu te da će o eventualnim razlikama u troškovima gradnje vrtića razgovarati onda kada i ako do njih dođe

Općina Marčana zadužit će se kod Erste banke na iznos od 7,9 milijuna kuna na osam godina, uz poček do 31. srpnja 2021. i kamatnu stopu od 1,28 posto godišnje. Preciznije, Općina Marčana će početi otplaćivati kredit već 31. svibnja ove godine, no rata će tada iznositi tek 1.755 kuna i do srpnja iduće godine nastavit će se penjati do 8.300 kuna, nakon čega će svaki mjesec Općina morati vraćati banci između 82 i 90 tisuća kuna.

Opet o vrtiću

Kako je na preksinoćnoj sjednici Općinskog vijeća objasnio pročelnik Zlatko Cetina, moraju se kreditno zadužiti za projekt novog dječjeg vrtića u Marčani čija je izgradnja već počela, a Erste banka im je ponudila neusporedivo povoljnije kreditne uvjete od HBOR-a i ostalih poslovnih banaka. Osim toga, Općini će se vratiti 7,2 milijuna kuna iz potpore Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

- Već je predloženim proračunom općine Marčana za 2020. godinu planirano ovo zaduženje za izgradnju i opremanje dječjeg vrtića, čija je ukupna vrijednost planirana na 11,5 milijuna kuna s PDV-om, od čega se na gradnju zgrade odnosi oko 10,3 milijuna kuna. Prema otplatnom planu, mjesečna rata otplate glavnice i kamate iznosila bi u prosjeku manje od 90 tisuća kuna mjesečno, izložio je vijećnicima Cetina.

Oporbene vijećnike zanimalo je može li Općina Marčana podnijeti trošak veći od milijun kuna godišnje koji će morati isplaćivati narednih osam godina, a izrazili su i bojazan da bi se taj trošak, zbog porasta cijena u građevinarstvu, mogao s vremenom povećati. Cetina je odgovorio da to ne bi trebao biti nikakav problem za Općinu te da će o eventualnim razlikama u troškovima gradnje vrtića razgovarati onda kada i ako do njih dođe. Nezavisni vijećnik Branko Vareško još je jednom postavio pitanje cijene gradnje vrtića u Marčani za, kako je predviđeno, 75 djece, u usporedbi sa žminjskim vrtićem koji će moći primiti 150 djece. I na to mu je odgovorio pročelnik Cetina rekavši da skučenost parcele na kojoj se gradi novi vrtić u Marčani diktira oblik zgrade.

- Naša će zgrada, zbog konfiguracije terena, imati podrum, prizemlje i prvi kat i naravno da su zbog toga dijelom veći troškovi. Osim toga, kad već gradimo novi vrtić, želimo da ta gradnja bude kvalitetna, kao i oprema koja će se nabaviti za potrebe vrtića, tako da može služiti bez problema mnogim generacijama. Nitko u današnje vrijeme ne može izgraditi jedan vrtić za devet milijuna kuna, molim vas, i nemojte paušalno uspoređivati međusobno različite projekte vrtića koji se sada po Istri grade jer ne znamo o svakom sve detalje, rekao je Cetina.

Ucrtavanje cesta

Načelnik Predrag Pliško također je odgovorio vijećniku Varešku da su neki vrtići i skuplji od marčanskog.

- Mi smo raspisali javni natječaj za izvođača radova, a odabran je onaj najjeftiniji od njih četvero koliko ih se javilo na natječaj. Nitko ne bi bio sretniji od mene da se vrtić mogao izgraditi isključivo novcem dobivenim iz EU-fondova, ali tržište diktira svoje i mi se tome moramo prilagoditi. Vrtić moramo izgraditi, to je neophodno, i on mora udovoljavati svim pedagoškim standardima, poručio je Pliško.

Vareška je zanimalo i što je s izmjenama Prostornog plana općine Marčana na što se čeka već gotovo četiri godine. Ponovno mu je odgovorio pročelnik Cetina rekavši da su svi u Općini vrlo nestrpljivi po tom pitanju, ali da im je izrađivač plana rekao da bi za mjesec dana mogao biti gotov.

- Znam da se cijeli taj postupak odužio, međutim, željeli smo izbjeći dodatne troškove i procedure s kasnijim izradama urbanističkih planova uređenja, pa smo odmah uz sve izmjene i dopune išli upisati nerazvrstane ceste na području općine. One će sigurno negdje ići preko nečijeg zemljišta, a sve ono što smo uspjeli pozitivno riješiti uspjeli smo ugraditi u taj novi plan. Iskreno se nadam da će njegova izrada uskoro biti gotova jer nas onda još čeka javna rasprava i opet jedan duži proces do njegovog konačnog stupanja na snagu, objasnio je Cetina.

Vijećnik Anđelo Valić (HSU) ponovno je otvorio temu cijene odvoza smeća, zatraživši od načelnika da ga podrži u njegovoj inicijativi da privatni iznajmljivači plaćaju veće račune za smeće samo za onaj period za koji imaju rješenje Ureda za gospodarstvo i ni mjesec duže od toga, na što mu je načelnik Pliško odgovorio pozitivno. Valića je također zanimalo može li Općina u skorije vrijeme urediti pristupnu cestu za uvalu Kalavojna u Raklju, gdje mnogi mještani drže plovila. Pritom se obrecnuo da bi malo više pažnje valjalo posvetiti lučicama i pristupnim cestama koje cijele godine koriste uglavnom mještani te da se ne treba sve uređivati pred sezonu samo za turiste jer je to ponižavajuće za mještane. Načelnik Pliško obećao je da će cesta biti riješena na vrijeme.

Manje za socijalu

Na sjednici Vijeća prihvaćeno je i izvješće o drugoj preraspodjeli sredstava u proračunu općine za 2019. godinu. Preraspoređeno je 374.754 kune, a jedno od značajnijih smanjenja bilježi Jedinstveni upravni odjel općine kojem je "uzeto" nešto više od 53 tisuće kuna. Program javnih potreba u socijalnoj skrbi također je na koncu dobio gotovo 33 tisuće kuna manje od predviđenog, a manja su smanjenja pretrpjeli i drugi planirani programi. Istovremeno su drugi programi iziskivali nešto više novca od predviđenog pa je, primjerice, Program održavanja komunalne infrastrukture dobio dodatnu 101 tisuću kuna. Program javnih potreba u školstvu dobio je dodatnih 15 tisuća, uglavnom zbog sufinanciranja produženog boravka učenika u školama, a gotovo 16 tisuća kuna valjalo je dodati i Programu izgradnje vodovodne mreže u naselju Loborika. Dodatnih gotovo 10 tisuća kuna dobio je i Program javnih potreba u kulturi, a oko 18 tisuća kuna više išlo je i Programu građenja komunalne infrastrukture.