Načelnik Dalibor Paus/Projekt novog vrtića u Barbanu prema Jurcon Projektu iz Zagreba 2017. godine
Dobio sam procjenu troškova iz 2017. na nešto više od 9 milijuna kuna. Zatim sam zatražio novu procjenu te dobio odgovor da nam samo za gradnju vrtića, bez svih drugih popratnih troškova, bez nadzora, opremanja vrtića i ostalog, treba 15,5 milijuna kuna plus PDV. Zatražio sam čak i mišljenje vještaka koji je također potvrdio ovu cijenu. Znamo da je povećanje cijena na tržištu otprilike 20-ak posto, pa nam nije bilo jasno zašto je ovaj projekt odjednom postao toliko skup, kaže načelnik Dalibor Paus
Četiri dana prije Božića 2018. godine mještani Općine Barban dobili su najljepši mogući poklon. Njihov načelnik Dalibor Paus obznanio je radosnu vijest da je u Zagrebu potpisao Ugovor o financiranju izgradnje i opremanja novog vrtića u Barbanu s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Danas, dvije godine kasnije, od vrtića niti traga, a po svemu sudeći, neće ga biti niti u dogledno vrijeme.
Skok od 6,5 milijuna kuna
Kako je tada rečeno, "tim se Ugovorom Općini Barban dodjeljuju bespovratna sredstva u iznosu od 6,9 milijuna kuna za izgradnju i opremanje vrtića, a ukupna vrijednost projekta iznosi 9,1 milijun kuna". Ta je razlika, naravno, trebala biti pokrivena kreditnim zaduživanjem Općine, koje i nije toliko veliko u odnosu na bajkoviti, moderan, veliki, sasvim novi vrtić i jaslice koji bi Barbanci trebali dobiti. Međutim, evo nas već na kraju veljače 2020. godine, a od gradilišta velebnog novog objekta barbanske predškolske ustanove nema još ni geodetskih izmjera.
Bude li prevladao razum u glavama barbanskih vijećnika nad sitnim politikanskim, proračunatim planovima za budućnost, novog vrtića u Barbanu neće ni biti. Barem ne ovakvog kakav je 2017. zamišljen, projektiran i kandidiran za bespovratna sredstva iz EU fondova. To nije poručio aktualni načelnik Dalibor Paus, no to je i laiku sasvim jasno iz njegovog objašnjenja na naše pitanje što se događa s projektom (n)ovog barbanskog vrtića.
- Nakon potpisivanja ugovora o bespovratnim sredstvima, pojavile su se neke stvari koje su zapravo postojale i prije, a nisu se u tom momentu znale. Znači, 2016. je Općinsko vijeće donijelo odluku da se ide u izgradnju novog vrtića prvenstveno iz razloga da bi se poboljšali uvjeti u vrtiću. Moram napomenuti da mi za sada nemamo nužno potrebu za novim prostorima. Sva djeca s područja općine se upisuju u naš vrtić i još ih stignemo nekoliko primiti s područja drugih općina, pretežito iz Žminja, i svi oni pohađaju tri naše predškolske ustanove, jednu u Sutivancu i dvije u Barbanu. Dakle, u lipnju 2017. postajem načelnik općine Barban, a mjesec dana ranije vrtić je prijavljen na natječaj. Zatim dolazi kraj 2019. i idemo na potpisivanje tog ugovora za bespovratna sredstva za izgradnju vrtića, iako smo svi koji smo došli u Zagreb znali da su u međuvremenu cijene gradnje bitno porasle. Tada kad su se prijavljivali, svi takvi projekti nisu smjeli prelazit milijun eura plus PDV. Isti dan nakon potpisivanja ugovora želio sam znati na čemu smo zapravo pa sam otišao u projektantsku kuću i zatražio troškovnik koji nam do tada nije bio dostupan. I dobio sam procjenu troškova iz 2017. koja je glasila na nešto više od 9 milijuna kuna. Zatim sam zatražio procjenu troškova na temelju projekta vrtića od jedne građevinske tvrtke te sam dobio odgovor da nam samo za gradnju tog vrtića, bez svih drugih popratnih troškova, bez nadzora, opremanja i drugog, treba 15,5 milijuna kuna plus PDV. Zatražio sam čak i mišljenje vještaka koji je također potvrdio ovu cijenu. Znamo da je povećanje cijena na tržištu otprilike 20-ak posto, pa nam nije bilo jasno zašto je ovaj projekt odjednom postao toliko skup, objašnjava načelnik Paus.
"Zamračen" troškovnik?
Zato su nastavili dalje istraživati, sve ispočetka, i otkrili neugodnu i do tad nepoznatu činjenicu, da je već 2017. postojao realan troškovnik prema kojem je vrijednost građenja novog barbanskog vrtića bila procijenjena na 12,6 milijuna kuna plus PDV, odnosno, ukupna cijena građenja vrtića već je tada dosegla 15,7 milijuna kuna. Drugim riječima, već tada projekt nije bio prihvatljiv za prijavu na EU fondove, a niti za realizaciju u općini koja, s obzirom na mali proračun, nije mogla biti, a niti je sada, kreditno sposobna da financira gradnju vrtića s još barem 10 milijuna kuna.
Da stvar bude još bolja, prema informativnoj ponudi jedne ozbiljne građevinske tvrtke, danas bi samo vrijednost gradnje vrtića iznosila čak 19,3 milijuna kuna. No, već u trenutku kada je Vijeće Općine Barban u ožujku 2017. donijelo Odluku o davanju suglasnosti na provedbu projekta gradnje vrtića, pretpostavljajući da će se od EU fondova moći dobiti oko sedam milijuna kuna, pa će općina sufinancirati preostalih tri milijuna kuna, kreditna sposobnost općine bila je - nula kuna!
- U lipnju 2017., kada sam stupio na dužnost načelnika, realni proračun je bio oko 7 ili 8 milijuna kuna, a dug prema dobavljačima je iznosio 2,7 milijuna kuna. U međuvremenu smo smanjili taj dug na nekih 600 tisuća kuna i sada je naša kreditna sposobnost otprilike dva do tri milijuna kuna. Sve je to tako u konačnici predstavljeno i Općinskom vijeću koje je odlučilo malo razmisliti o svemu, uz realno postavljena pitanja je li moguće ostati pri projektu, ali na neki način smanjiti troškove. Stvar je u tome što smo potpisali ugovor o bespovratnim sredstvima, a te institucije ne toleriraju pretjerano naknadno mijenjanje planova, jer, realno, vi ste novac dobili za projekt koji ste predstavili. Tada smo zatražili i napismeno od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odgovore na postavljena pitanja. Na primjer, može li se promijeniti lokacija projekta ili, ako to ne možemo, možemo li značajnije smanjiti površinu zgrade ili broj korisnika, ili odustati od dijela opreme koja je planirana. Na sva ta pitanja odgovor je uglavnom bio negativan, uz napomenu da "promjene u prijavljenom projektu, čiji je cilj ušteda i smanjenje troškova kod samog korisnika, nisu prihvatljive u mjeri u kojoj je cilj pružanje temeljnih usluga lokalnom stanovništvu", prenosi načelnik Paus.
Usporedba sa Žminjom
Općinsko vijeće niti nakon dvije radne sjednice još uvijek nije donijelo konačnu odluku glede sadašnjeg projekta vrtića pa ostaje nejasno o čemu točno toliko razmišljaju kad država neće mijenjati svoj iznos bespovratnih sredstava, a Općina Barban ne smije niti pomisliti da se kreditno zaduži za otprilike 13 milijuna kuna. Osim toga, dinamika isplate bespovratnih sredstava iz EU-a funkcionira tako da se kandidati prvo sami moraju pobrinuti za kompletan iznos vrijednosti projekta koji su kandidirali, a uplata dobivenih sredstava zna dosta kasniti, čak i nakon dovršetka projekta.
Nakon svega, postavlja se logično pitanje kakav je to projekt novog vrtića u Barbanu da mu je cijena gotovo dvostruko veća od, primjerice, cijene gradnje novog vrtića u Žminju, koji će koštati 11,2 milijuna kuna s opremom? Zemljište za izgradnju tog vrtića u naselju "Lukovica" osigurala je Općina Žminj i trebao bi se prostirati na 1.400 četvornih metara bruto, odnosno imati u konačnici 1.300 četvornih metara neto površine, a njegovo dvorište čak 6 tisuća kvadrata. Budući dječji vrtić moći će primiti 120 do maksimalno 150 mališana u šest skupina što će zadovoljiti sve trenutačne potrebe Žminjštine. Barbanski vrtić također bi se trebao graditi na općinskom zemljištu, odmah nakon parkirališta Osnovne škole "Jure Filipovića" Barban, na površini od 1.200 četvornih metara, a mogao bi primiti do 100 djece, koja bi bila smještena u 4 vrtićke i 1 jasličku skupinu. Isto je pitanje mučilo i načelnika Pausa koji je objašnjenje ponovno zatražio kod građevinara.
- Nezahvalno je govoriti o tome s obzirom da u trenutku izrade i izglasavanja ovakvog projekta vrtića nisam bio na vlasti. Međutim, činjenica je da smo u situaciji da, ako želimo biti odgovorni prema našim mještanima i redovnom funkcioniranju općine, takav si projekt ne možemo priuštiti. Prema pojašnjenju kojeg smo dobili od stručnjaka, razlika između našeg i žminjskog projekta vrtića je u samom arhitektonskom rješenju zgrade i opremi koja je planirana za barbansku zgradu, a koja je, za razliku od žminjske, u kompletu planirana prizemno, što znači duplo veću površinu temelja. U samom projektu ima još dosta nelogičnosti koje, po meni, nisu neophodne, recimo za djecu su predviđena četiri sanitarna čvora, a za 17 djelatnika, od kojih je 10 odgajatelja, čak osam toaleta. Mislim da bi najidealnije rješenje bilo da se nađu sredstva da se stara zgrada škole kod barbanske kule kompletno uredi za potrebe jaslica i vrtića, što bi iziskivalo puno manje sredstava, a djeca nam više ne bi bila u Barbanu na dvije lokacije. No, ponavljam, to nam za sada nije nužno, rekao je Paus.