Adris grupa je izdvojila milijune za očuvanje života ljudi u borbi protiv koronavirusa, dok primjerom svog poslovanja ukazuje i na poželjni modalitet razvoja Hrvatske nakon epidemije
Paralelni životi koje smo prisiljeni voditi u vremenu ugroze koronavirusom, životi koji su nas izmaknuli iz naših standardnih radnih procesa, iz zabave ili onih tako nam dragih rituala poput ispijanja kave na omiljenoj terasi, neophodni su kako bismo pobijedili, eliminirali veliku zdravstvenu opasnost što je unazad nešto manje od dva mjeseca okupirala i Hrvatsku. Opasnost je uistinu velika zbog nevjerojatne sposobnosti širenja kao i zbog toga što za nju nema adekvatnog lijeka.
Istina, za najveći dio stanovništva ta je virusna zaraza izlječiva, savladiva. No, jako je mnogo i onih koji bez adekvatne zdravstveno-tehnološke pomoći koronavirus sasvim sigurno ne bi preživjeli. Na žalost crne brojke širom svijeta to i potvrđuju. Uređaj koji je jedini spas u situaciji najvećih komplikacija koje može izazvati koronavirus je respirator. Jednostavnim rječnikom - riječ je o umjetnim plućima. Kad zbog zaraze naša pluća ne mogu održavati tijelo na životu, jedini spas je upravo - respirator.
S obzirom na predviđanja koja su govorila kako će u Hrvatskoj broj zaraženih biti nekoliko tisuća te kako domaći zdravstveni sustav nije spreman za takvu situaciju, vremena za čekanje nije bilo. Doslovno: nad Hrvatsku se nadvila ugroza koja je prijetila velikim brojem smrti ne investira li se u nabavku respiratora!
Glas za život
Ekspresno, jer odlučuje se između života i smrti, telefonski se "sastaje" najuže tijelo Zaklade Adris. Korado Korlević, njezin predsjednik, vodi brzinsku telefonsku sjednicu na kojoj nema dvojbi, glasujemo za - život! Za jedino što društveno odgovorna tvrtka i može glasovati, a to je pomoć zajednici kako bismo kao uređeno, civilizirano i solidarno društvo pobijedili bolest, kako bismo preduhitrili zlo koje nam može nanijeti.
Zaklada izdvaja tri milijuna kuna kojima se naručuju respiratori. Iako su direktno usmjereni za KBC Rijeka koji u slučaju životne ugroze skrbi o pacijentima iz tri županije - uz Primorsko-goransku tu su i Istarska te Ličko-senjska - upravo ta investicija snažno pomaže balansu tih uređaja na teritoriju čitave Hrvatske.
Nadasve humana, nesebična gesta tvrtke Adris, ali ona zapravo nije ni najmanje iznenađenje. Ovo je, naime, uobičajeno ponašanje moćne grupacije čije je poslovanje disperzirano na čitav niz djelatnosti.
Adris je poslovni sustav koji uz dominantni turizam iznimno mnogo ulaže u proizvodnju hrane iz mora kao i u osiguravateljske poslove - koji od prvog dana nastanka 2003. godine iznad svega poštuje maksimu koju si je sam zadao: što god radili uvijek ćemo biti prije i iznad svega socijalno osviješteni!
To je i pokazao i prije nekoliko dana, u jednoj drugačijoj situaciji, kad je Uprava uz suglasnost Nadzornog odbora donijela uistinu časnu odluku "bez obzira na okolnosti u nas i svijetu, odnosno na težinu gospodarskih i socijalnih prilika, Uprava Adrisa odlučila je da neće biti otpuštanja zaposlenika. Realizirat će se već ugovorene investicije i investicije koje su tijeku, a nastavit će se i s pripremama na planiranim projektima." I u komentiranju ove odluke mogli bismo koristiti uzvišene pridjeve, ali nećemo jer ta odluka kad je Adris u pitanju - nije iznenađenje, već stalna praksa koja je bila uvažavana i u recesijskim vremenima koju je cjelokupna hrvatska, kao i globalna, privreda živjela s prijelaza prvog u drugo desetljeće turbulentnog novog tisućljeća.
Rekli smo - opasnost koju donosi širenje koronavirusa, bolje rečeno napori koje činimo da do snažnijeg rasta bolesti ni ne dođe, dovela nas je u stanje svojevrsnih "paralelnih života", u kojima imamo vremena za istinska promišljanja našeg djelovanja kao zajednice, kao društva. Vrlo smo tako brzo došli do odgovora kako - nismo dobri prema svojim najvažnijim resursima, prema bogatstvu koje nam se nudi ali ga mi sustavno ignoriramo.
Da, riječ je o hrvatskoj zemlji i njezinom moru, riječ je o poljoprivredi i ribarstvu za koje imamo naprosto idealne uvjete. Koje iz nejasnih razloga - ignoriramo. Pa smo si tako, već prvih dana izolacije dali riječ kako kad ugroza virusom prođe više nećemo biti takvi, kako ćemo svoja blaga znati koristiti. Na opće dobro.
Hrana iz mora
Poljodjeljstvo nam je dakle evidentno nerazvijeno, dok je s njegovim integralnim dijelom, s marikulturom još i teže. Zbunjujuća je to činjenica jer uistinu je teško pronaći državu čije goleme morske površine pružaju tako dobre uvjete za proizvodnju hrane iz mora kao što to mi imamo zahvaljujući Jadranu. Zbunjujuća i zato što Adris sa svojom tvrtkom Cromaris već godinama pokazuje - suprotno. Itekako se isplati ulagati u proizvodnju hrane iz mora!
Cromaris je naime uvjerljivo najveći proizvođač ribe na Jadranu i među sedam najvećih u Europi u proizvodnji orada i brancina. Najveći dio proizvedenog odlazi u izvoz tako da je riba sa zanimljivom, pamtljivom oznakom Cromaris iznimno tražena i na tako probirljivim tržištima kao što je to Italija. Pritom ostaje cjenovno adekvatna kvaliteti koju nudi, tržišni uspjeh u gastronomski iznimno osviještenim državama postiže se kvalitetom, ne cjenovnim podilaženjem. Velika potražnja za Cromarisovom jadranskom ribom omogućila je i značajni dodatni iskorak, tako da riba koja putuje u domaće trgovačke lance i restorane kao i izvan hrvatskih granica odnedavno to čini u - filetiranom izdanju.
Ali, ni to ne čudi jer Adris je od samog svog osnutka imao još jednu maksimu: potiči, koristi, cijeni hrvatsko. I nije ta priča bila samo dobri reklamni slogan, voljeti svoje uvijek izaziva pozitivne emocije, ne - Adris to čini vlastitim primjerom.
Otvorenje hotela Lone prvog dana srpnja 2011. godine kojeg je projektirala hrvatska tvrtka, zagrebački Studio 3LHD, osim uistinu jedinstvene arhitekture, broda koji se trajno usidrio tik uz jednu od najljepših rovinjskih uvala, značilo je još jednu odu hrvatskim sposobnostima. Lone je naime od projektantske do provedbene strukture u cijelosti - hrvatski proizvod. Istina, ima nekih detalja koji u Hrvatskoj jednostavno ne postoje pa su morali biti uvezeni, ali sve ostalo, primjerice dizajn namještaja i njegova izrada za što smo u pravilu skloni tvrditi kako mi to "nismo u stanju", nose hrvatski pečat. Lone je naprosto pokazao, a nemojmo zaboraviti nastajao je u vrijeme velike recesijske krize, kako Hrvatska itekako može. Samo to mora željeti kao što to Adris s cjelokupnom lepezom svojih djelatnosti uvijek i pokazuje.
Očuvanje baštine
Da voli svoje Adris je pokazao i s mnogobrojnim akcijama usmjerenim na očuvanje baštine. Uz financijsku pomoć Zaklade očuvani su brojni značajni istarski kulturno-povijesni objekti, a među njima je i kortina Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, koja čini sastavni dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline starogradske jezgre Pule. Obnovljen je, primjerice, i Pavlinski samostan u Sv. Petru u Šumi te uređen župni ured Oprtalj.
Sredstvima Zaklade provedena je revitalizacija povijesne jezgre grada Buje a uređen je i park na Placi u Kanfanaru. Donacija Zaklade Adris omogućit će Općini Kršan obnovu i revitalizaciju Starog grada Kožljaka, a Općini Pićan, primjerice, uređenje staze do slapa Sopot. Općina Lanišće, u mjestima gdje se u zadnjih godina zadržalo najviše mladih obitelji i rodilo najviše djece, uz pomoć donacije Zaklade uredit će dječja igrališta.
Kad smo kod djece, uvidjet ćemo da za Adris ona nisu samo figurativno "naše najveće bogatstvo" samo onda kad ih treba podragati po kosi i nastaviti nekim svojim putem. Za rovinjsku grupaciju ona su to i kad ih treba financijski pomagati.
Zaklada Adris je u 13 natječajnih ciklusa Istri dodijelila i gotovo 800 tisuća za stipendiranje nadarenih učenika i studenata. Među brojnim stipendistima Zaklade Adris iz Istre su i Stjepan Hauser te docent dr.sc. Marinko Rade, ravnatelj Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju "Dr. Martin Horvat" u Rovinju koji je već tri puta proglašen najboljim mladim znanstvenikom u području bolesti kralježnice.
"Zavrtimo" li film kroz skoro dva desetljeća postojanja Adrisa uočit ćemo da on oduvijek prednjači i svojom društvenom odgovornošću. Uspješna tvrtka prepoznaje se po poslovnim rezultatima, no mjera njezina uspjeha jest poglavito ugled koji uživa u sredini u kojoj djeluje. Adris grupa ima dugogodišnju praksu društveno odgovornog ponašanja. Uz petnaestak godina Adris grupa izdvojila je više od 70 milijuna kuna ili gotovo milijun eura godišnje za financiranje različitih kulturnih, humanitarnih i sličnih projekata!
Stostruki rast vrijednosti dionice
A što je ako ne društvena odgovornost činjenica da se broj zaposlenih kroz vrijeme povećao dvadeset puta, vrijednost dionica više od sto puta! Potvrđuje se i kao jedan od vodećih nacionalnih investitora. Adris je investirao više od deset milijardi kuna, od čega u turizam više od 5,5 milijardi kuna. I nema koncentracije vlasništva koje se često susreće u moćnim kompanijama širom svijeta. Ne, disperzija vlasništva je jedna je od najvećih gesti povjerenja prema ljudima koji i stvaraju sve ono što Adris jeste! Pa je tako gotovo tri četvrtine dionica i danas u rukama sadašnjih i bivših zaposlenika, a nitko pojedinačno nema više od 11,4 posto u ukupnom temeljnom kapitalu Društva.
Da, strah od širenja bolesti, bolje rečeno strah od fatalnih posljedica koje virus može izazvati, potaknuo je Adris na nevjerojatno brzo djelovanje. Od urgentnog sastanka Uprave Zaklade Adris do uplate sredstava za nabavu respiratora prošlo je manje od 24 sata. Time su spašeni mnogi životi. Zapravo zahvaljujući djelotvornosti Zaklade Adris kod svih nas je - nestao strah od smrti! Jer koronavirus je za većinu pobjediv, dok za manjinu za koju nije, a baš nitko od nas ne zna kojoj skupini pripada, jedini su spas respiratori. Umjetna pluća kad zakažu naša. U ovom paralelnom životu koji zbog koronavirusa živimo, Adris nam je pružio ruku spasa.
No, ma koliko to grubo zvučalo, pobjeda nad epidemijom bit će tek epizoda ako ne primijenimo i druge Adrisove postulate. Pobjedom nad koronom pobijedit ćemo bolest, ali ako ne pokrenemo radne procese koji će maksimalno valorizirati sve hrvatske resurse, sva blaga koja posjedujemo, neće nam život nakon bolesti biti ni najmanje ugodan.
Da bi čovjek bio do kraja ispunjen, pa baš ako želite - sretan, što je također preduvjet cjelokupnog zdravlja, mora biti i situiran, mora imati materijalnu, financijsku podlogu tog svog života. A upravo u tome nam je Adris odličan predvodnik. Cromaris kaže - more je golemi resurs za proizvodnju hrane, iskoristimo ga, zaposlimo ljude, izvozimo, ali omogućimo i domaćim ljudima da se hrane ukusno i nadasve zdravo.
Maistrina turistička politika, koliko god da nam je ove sezone ta važna grana gospodarstva iznimno ugrožena, pokazuje da se predivna obala mora valorizirati jednakim takvim hotelima. Koji će poput Lonea, i nadasve prošle godine otvorenog Grand Park Hotela Rovinj, biti stvoreni jedinstvenim zanatstvom i sveukupnom, nadasve kreativnom hrvatskom imaginacijom! I ono što je najvažnije - ne otpuštaj ljude s prvom naznakom krize. Oni su ti, oni su jedini koji stvaraju - uspješnu poslovnu priču. A ona je, kao što to pokazuju i neumoljive brojke, u slučaju Adrisa jako, jako dobra. Grupa je u 2019. godini ostvarila ukupni prihod u iznosu od 6,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od pet posto. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 5,4 milijarde kuna i za sedam posto je veći u usporedbi s prethodnom godinom. Prihodi ostvareni na inozemnim tržištima veći su za pet posto i iznose 1,59 milijardi kuna. Neto dobit iznosi 506 milijuna kuna, što predstavlja rast od 13,4 posto.
Bez brige. Pobijedit ćemo mi koronu! Sve te naše muke samodiscipliniranja unutar karantena i samoizolacija bit će uskoro prošlost na koju ćemo biti ponosni. Hoćemo li biti ponosni na naše živote, na naše ponašanje i odnos prema domaćim resursima nakon epidemije? Ugledamo li se na Cromaris, Lone, Grand Park Hotel Rovinj, na Adris, hoćemo! Nema baš nikakvog razloga da se ne okrenemo sebi samima kako bismo zbog toga bili bogati i sretni. I - u cijelosti zdravi.