Kraj travnja donosi velike odluke – tko će riskirati proračunski deficit?

(Pixabay)

Sljedeći tjedan istječe neformalni rok koji je Komisija dala državama članicama za podnošenje zahtjeva za aktiviranje klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila radi većeg ulaganja u obranu.

Komisija je prošli mjesec objavila plan ReArm Europe, koji predviđa povećanje izdvajanja za obranu za 1,5 posto godišnje BDP-a država članica. U tu svrhu Komisija je pozvala država članice da do kraja travnja aktiviraju nacionalnu klauzulu o odstupanju od pakta o stabilnosti i rastu, što će im omogućiti dodatni proračunski prostor za povećanje potrošnje za obranu, u okviru fiskalnih pravila EU-a.

Prema procjeni Komisije, kada bi sve države članice povećale izdvajanje za obranu za 1,5 posto godišnje u sljedeće četiri godine to bi osiguralo 650 milijardi eura za investicije u obrambene projekte. Komisija je također predložila kreditni program od 150 milijardi eura za financiranje zajedničkih obrambenih projekata.

Međutim, glasnogovornik Komisije je prošli tjedan rekao da dosad nijedna država članica nije podnijela zahtjev za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od proračunskih pravila. Dosad su samo dvije države članice najavile da će to učiniti sljedeći tjedan - Portugal i Slovenija.

Komisija je pozvala da države članice podnesu zahtjeve do 30. travnja, s tim da je moguće i naknadno podnijeti zahtjev.

Više je razloga za slab odziv na poziv Komisije. Jedan od njih je što je većina vlada država članica već dovršila svoje proračunske planove prije nego što je Komisija objavila plan.

Drugi razlog je što dio zemalja koje vode opreznu fiskalnu politiku mogu povećati svoje troškove za obranu za 1,5 posto, a da pritom ne ulaze “u crveno”, to jest njihov proračunski deficit ne bi prelazio dopuštenih 3 posto BDP-a.

Dobar dio članice na želi aktivirati tu klauzulu jer ionako imaju prevelike proračunske deficite, a javni dug im daleko nadmašuje 60 posto BDP-a.

Zemlje poput Italije ili Francuske imaju probleme s održivošću javnog duga pa bi dodatno povećanje proračunskog deficita moglo izazvati negativne reakcije financijskih tržišta, čime bi se povećao ionako veliki teret servisiranja njihova duga.

U utorak i u srijedu u Valenciji se održava kongres Europske pučke stranke (EPP), koja ima najveći broj zastupnika u Europskom parlamentu i iz koje dolazi većina čelnika država članica. Na kongresu između ostalih sudjeluje hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, budući njemački kancelar Friedrich Merz, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i niz povjerenika Komisije.

Na kongresu će za predsjednika EPP-a kao jedini kandidat biti potvrđen predsjednik Manfred Weber iz njemačke Kršćansko socijalne unije (CSU), koji na čelu stranke od 2022. kada je naslijedio Donalda Tuska, sadašnjeg premijera Poljske. Weber je od 2014. i šef zastupničkog kluba EPP-a u Europskom parlamentu.

Birat će i 10 potpredsjednika EPP-a između 12 kandidata, među njima povjerenica za Sredozemlje Dubravka Šuica. Za tih 10 mjestu kandidirali su se Petteri Orpo (Finska), Paulo Rangel (Portugal), Dubravka Šuica, Antonio Tajani (Italija), Wouter Beke (Belgija), Magnus Brunner (Austrija), Marija Gabriel (Bugarska), Andrzej Halicki (Poljska), Kostis Hacidakis (Grčka), David McAllister (Njemačka), Mairead McGuinness (Irska) i Siegfried Muresan (Rumunjska).

Sljedeći tjedan u Europskom parlamentu bit će objavljen ovogodišnji dobitnik europske filmske nagrade LUX između pet finalista.

Filmska nagrada LUX, koju svake godine dodjeljuje Europski parlament, ustanovljena je 2007. godine. Dva glavna cilja koja Europski parlament nastoji postići dodjelom nagrade LUX su poticanje javne rasprave o europskim pitanjima i podrška distribuciji europskih koprodukcija unutar Europske unije. Distribucija je Ahilova peta europske filmske industrije zbog jezične raznolikosti. Filmska nagrada LUX omogućuje europskim filmovima da dopru do šire publike.