U Republici Hrvatskoj, kao niti na razini Europske Unije, ne postoji zakon koji obvezuje donošenje Sporazuma o močvarama. Međutim, može se reći da sporazum slijedi ciljeve koji su zadani zakonodavstvom koje uređuje pitanja zaštite okoliša i prirode, upravljanje vodama te sudjelovanje javnosti na državnoj razini
Istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga i brojni drugi sudionici zajedničkog projekta potpisat će u ponedjeljak Sporazum za močvarno područje kojim će se definirati okvir za upravljanje posebnim ornitološkim rezervatom Palud - Palù. Sporazum će biti potpisan u sklopu međunarodnog projekta CREW koji se odvija u sklopu Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija - Hrvatska, u kojem sudjeluje pet talijanskih i tri hrvatska partnera, a jedan od njih je i Javna ustanova Natura Histrica. Program je sufinanciran s 85 posto sredstava iz prioritetne osi za zaštitu i obnovu bioraznolikosti te će svojim aktivnostima probuditi svijest javnosti o vrijednosti očuvanja stabilnosti ekosustava.
Za područje Istarske županije aktivnosti se odvijaju u Posebnom ornitološkom rezervatu Palud - Palù, u blizini Rovinja, a Sporazum koji će se potpisati ne predstavlja novi planski dokument niti novu razinu upravljanja i donošenja odluka, već ga treba shvatiti kao kontinuirani participatorni proces u kojem se ističu sljedeći principi: dobrovoljnosti, aktivnog uključivanja, suradnje i prihvaćanja obaveza.
Ta četiri principa čine osebujni pristup ovog alata, u kojeg se svatko u bilo kojem trenutku može uključiti, ali istovremeno nikoga se na to ne obvezuje. Svi potpisnici bit će aktivni suradnici u formuliranju i provedbi zajedničkih odluka i aktivnosti, a jednom kada se uključe i potpišu Sporazum, dogovorene aktivnosti i uloge za njih postaju obvezujuće. Drugim riječima, Sporazum za močvarna područja je alat čije usvajanje nije obvezno, ali nakon što se postigne dogovor o aktivnostima i Sporazum prepozna kao "upravljački" alat, njime se zajednički uspostavljaju obveze, u okviru uključivog i participatornog procesa.
Sporazumom se omogućava prepoznavanje potreba i zahtjeva svih korisnika, ali i razmjena informacija, znanja i iskustva te međusobno povezivanje.
U Republici Hrvatskoj, kao niti na razini Europske Unije, ne postoji zakon koji obvezuje donošenje Sporazuma o močvarama. Međutim, može se reći da sporazum slijedi ciljeve koji su zadani zakonodavstvom koje uređuje pitanja zaštite okoliša i prirode, upravljanje vodama te sudjelovanje javnosti na državnoj razini. U prvom redu to je Zakon o zaštiti prirode kojim se uređuje donošenje planova upravljanja zaštićenim područjima. Sporazum o močvarama slijedi principe planova upravljanja s naglaskom na participativnost, odnosno aktivnije uključivanje dionika u provedbu aktivnosti od zajedničkog interesa.
Kako plan upravljanja za područje Paluda još nije donesen, ali se njegova priprema i donošenje planira uskoro, rezultati i aktivnosti ovog Sporazuma bit će u velikoj mjeri integrirani i u budući Plan upravljanja.
Što se Paluda tiče, radi se o jedinom ornitološkom rezervatu u Istarskoj županiji koji je taj status dobio prije 25 godina, 2001. godine. Palud se nalazi južno od Rovinja, na samoj obali mora, koja predstavlja njegovu južnu i zapadnu granicu. Zauzima površinu od 227 hektara, od čega je vodene površine maksimalno oko 18 hektara.
Središnji dio rezervata zauzima brakična močvara koja je okružena primorskom vazdazelenom šumom i makijom u kojoj prevladava hrast crnika. Močvara je s morem povezana 200-tinjak metara dugim umjetnim kanalom. Prodiranja morske vode prirodnim putem u močvaru, gradacija saliniteta u močvari od sjevera prema jugu te brojnih drugih čimbenici, uvjetuju visok stupanj bioraznolikosti u Paludu. Područje se odlikuje izrazitom raznolikošću te je dosad zabilježeno oko 240 vrsta ptica, od čega su najbrojnije močvarice koje se na Paludu zadržavaju u vrijeme gniježđenja i zimovanja. U zadnjih nekoliko godina na Paludu se uspješno gnijezde dvije vrste koje se u Hrvatskoj gnijezde na svega nekoliko lokacija, a to su vlastelica i utva. Na močvarnom području često se bilježe zanimljive vrste prilikom migracija kao što je primjerice bukoč, plamenac i brojne druge ptice. Rezervat obuhvaća i raznolika poljoprivredna staništa kao što su maslinici, vinogradi, polja te prijelazne zone između susjednih zajednica ili područja gdje se zajednice sijeku odnosno ekotone, kao i uski pojas supralitorala, što također doprinosi njegovoj bioraznolikosti.
Unutar granica rezervata, nalaze se i vrijedna arheološka i povijesna nalazišta, a na samoj obali mora vidljivi su i ostaci stopa dinosaura.
Sporazum za močvarno područje Palud - Palù koji će biti potpisan u ponedjeljak rezultat je rada na radionicama s različitim dionicima prisutnima u prostoru. Nakon identifikacije problema i prijetnji, pristupilo se izradi akcijskog plana koji obuhvaća aktivnosti koje su osmislili zajedničkim snagama. U sljedećih pet godina zajednički će se raditi na 17 aktivnosti koje će, nadaju se u Javnoj ustanovi Natura Histrica, doprinijeti da Palud ostane "raznolikost u malom".
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije Natura Histrica osnovana je 1996. godine. Obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih dijelova prirode Istarske županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometenog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja. S ciljem osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara Natura Histrica nadzire i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Rad ustanove financira se iz sredstava županijskog proračuna osiguranih za tu namjenu, proračuna nekih gradova i općina, iz sredstava koje stekne obavljanjem vlastite djelatnosti te drugih zakonom predviđenih izvora.
JU Natura Histrica nadležna je za 28 zaštićenih područja i to pet posebnih rezervata, šest spomenika prirode, osam značajnih krajobraza, tri park-šume i šest spomenika parkovne arhitekture. Uz to zadužena je i za speleološke objekte te zaštićene fosile dinosaura i njihova nalazišta prema mjesnoj nadležnosti i 56 područja ekološke mreže od kojih je jedno značajno za očuvanje ptica, a ostala značajna za očuvanje staništa i vrsta. U toj "mreži" zaštićenih prirodnih bogatstava Istre, uz spomenuti ornitološki rezervat Palud, nalaze se, između ostalog, Motovunska šuma i šuma Kontija na području Vrsara, Limski zaljev, jama Baredine, Pazinska jama, park šuma Šijana kao i brojne druge lokacije. Natura Histrica ustrojena je kroz četiri jedinice: Ured ravnatelja, Služba stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja i korištenja zaštićenih područja i područja ekološke mreže, Čuvarska i tehnička služba te Služba općih, financijskih poslova i projekata. Maksimalni predviđeni broj djelatnika Javne ustanove je 20, od čega je trenutno zaposleno 14 djelatnika. Javnom ustanovom upravlja Upravno vijeće, a u ostvarivanju ciljeva očuvanja prirode Natura Histrica surađuje s brojnim institucijama, organizacijama i drugim dionicima.
* Tekst nastao u suradnji s Istarskom županijom