hrvatski zavod za zapošljavanje
Kriza nije poštedjela ni istarsko tržište rada POTRAŽNJA ZA RADNICIMA LANI PALA ZA VIŠE OD 26 POSTO
Podaci za Istarsku županiju pokazuju čak 6.054 oglasa nezaposlenih osoba koje traže posao, a tek 251 oglas poslodavaca koji traže zaposlenike. Najviše radnih mjesta oglašeno je za uslužna i ugostiteljska zanimanja
(snimila Duška Palibrk)
Aktualni podaci Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje govore da je trenutno u RH 163.806 nezaposlenih, dok je istovremeno na stranicama Zavoda oglašeno 7.753 slobodnih radnih mjesta. Na istim stranicama, podaci za Istarsku županiju pokazuju čak 6.054 oglasa nezaposlenih u Istarskoj županiji koje traže posao, a tek 251 oglas poslodavaca koji traže zaposlenike.
Najviše radnih mjesta (41) oglašeno je za uslužna i ugostiteljska zanimanja. Zatim slijede oglasi za građevinska i rudarska zanimanja (32), pa jednostavna prodajna i uslužna zanimanja (25), a otvorena su i 24 radna mjesta za stručnjake iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja. Diljem Istre traži se 19 profesora, nastavnika, stručnjaka za obrazovanje ili odgajatelja, 18 zdravstvenih, prirodoslovnih i biotehničkih stručnjaka, a nešto manje od toga objavljeno je oglasa za zapošljavanje vozača raznih motornih vozila, plovila i radnih strojeva, te stručnjaka iz područja informatike i tehničkih znanosti.
Stabilizacija i oporavak
U cijeloj Hrvatskoj potražnja za radnicima prošle je godine pala za četvrtinu u odnosu na 2019., a veliki porast se ne očekuje ni u ovoj godini jer će se reaktivirati radna snaga koja je ostala zaposlena zahvaljujući vladinim mjerama pomoći gospodarstvu. Iznimka će biti sektor graditeljstva koji će zbog obnove od potresa snažnije zapošljavati, a ovisno o sezoni, odnosno epidemiološkoj situaciji, i sektor turizma bi mogao imati povećanu potražnju za radnicima.
- U 2020. godini poslodavci su preko HZZ-a tražili 164.760 radnika što je bilo 26,5 posto manje nego prethodne godine. Osobito snažno smanjenje potražnje za radom bilo je od travnja do lipnja kada je potražnja pala za oko 60 posto. No, tijekom ljeta, ali i krajem godine, pad potražnje je bio znatno blaži, od rujna do prosinca oko 15 posto. To znači da se stanje stabilizira pa je s rješavanjem epidemije i završetkom zime realno očekivati da će se potražnja normalizirati, zajedno s gospodarskim oporavkom, istaknuo je glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić.
Naravno, treba uzeti u obzir, svjesni su u HGK, da je održanje razine zaposlenosti u 2020. godini ostvareno na izvanrednim osnovama, jer mnogi radnici koji nisu radili zbog zabrane rada, ostali su zaposleni zbog vladinih subvencija plaća. Ono što se može očekivati u ovoj godini jest gospodarski oporavak, ali ne i jaču potražnju za radom, jer kad se ta radna mjesta ponovno otvore, na njih će se vratiti sadašnji zaposlenici, pa poslodavci neće imati potrebu snažnijeg zapošljavanja novih radnika.
- Izuzeci će biti građevinski sektor koji je i u 2020. imao rast potražnje za radom zbog potresa, te sektor turizma, ovisno o inozemnoj potražnji, odnosno suzbijanju epidemije, pojasnio je Savić, dodavši da bi turizam mogao dijelom potaknuti i druge sektore koji imaju veće sezonsko zapošljavanje na temelju turističkih kretanja, primjerice trgovinu.
Ljudski kapital
Problemi domaćeg tržišta rada povezani su s negativnim demografskim trendovima poput negativnog prirodnog kretanja stanovništva s jedne, te negativnog salda migracija s druge strane. Prosječna dob stanovništva nam je u posljednjih osam godina povećana za 1,8 godina, dok se očekivano trajanje života povećalo za 1,6 godina.
Kako demografske projekcije pokazuju negativna kretanja te smanjenje broja stanovnika na oko 3,8 milijuna već 2030. godine, nedostatak radne snage će se i dalje, osobito kod nekih djelatnosti, morati primarno rješavati uvozom koji je ukidanjem kvota potpuno liberaliziran. Savić naglašava kako dio rješenja moramo tražiti i u reaktivaciji trenutno neaktivnog radno sposobnog stanovništva. Brojke kažu da je tijekom prva tri kvartala prošle godine čak 871.000 osoba bilo ekonomski neaktivno, što stopu radne aktivnosti u Hrvatskoj svrstava među najniže u EU.
- U prva tri kvartala 2020. je stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine iznosila 66,9 posto, a ukupnog stanovništva tek 51,7 posto, što znači da je tek nešto više od polovine stanovništva bilo ekonomski aktivno. S druge strane, da bi se smanjio negativni utjecaj ekonomskih migracija radno sposobnog i mladog stanovništva u ostale članice EU, potrebno je što brže gospodarski približiti prosjeku Europske unije, odnosno postići rast kvalitete života u Hrvatskoj. Stoga se aktivne politike tržišta rada u narednom desetljeću trebaju usmjeriti prema mladima, teže zapošljivim skupinama, ekonomski neaktivnom dijelu stanovništva, ali i posvetiti se rastu produktivnosti rada, smatra Savić.
Prema indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke, Hrvatska se nalazi na 32. mjestu od 174 države, te pokazuje da će danas rođeno dijete u Hrvatskoj nakon završenog obrazovanja dosegnuti 71 posto svoje maksimalne produktivnosti. Iako je takav položaj bolji od dijela usporedivih država srednje i istočne Europe, on pokazuje da postoji velik prostor za poboljšanje kvalitete ljudskog kapitala, koji se provodi kroz obrazovanje i napredak tehnologije. Tehnološki napredak osobito je važan u okolnostima nedostatka radne snage i negativnih demografskih projekcija jer omogućuje rast produktivnosti, kažu iz HGK.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
