"Teret plaćanja zbrinjavanja povećanih količina otpada koje nastaju tijekom turističke sezone, trebaju nositi oni koji i produciraju te povećane količine. Buzet to zasigurno nije", argument je direktorice buzetske gradske komunalne firme "Park" Ervine Kisiček.

Ona se, kao i gradonačelnica Pazina Suzana Jašić, na sastanku predstavnika Istarske županije, gradonačelnika i načelnika gradova i općina koji u većinskom vlasništvu imaju tvrtke koje pružaju javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada, direktora tih tvrtki, te uprave tvrtke Kaštijun koja upravlja Županijskim centrom za gospodarenje otpadom, negativno izjasnila o prihvaćanju zajedničkog poskupljenja cijene prijevoza i obrade otpada na Kaštijunu. Za razliku od ostalih koji su izrazili stav da cijena obrade mora biti jedinstvena za sve korisnike.

Na dnevnom redu našlo se vlasničko restrukturiranje trgovačkog društva Kaštijun s obzirom da je još uvijek u suvlasništvu Grada Pule i Istarske županije, a moralo bi biti u suvlasništvu svih gradova i općina u Istri, koji na koncu i izdvajaju određena sredstva iz svojih proračuna za sufinanciranje kreditnih obveza nastalih njegovom izgradnjom.

"Goruća" tema sastanka bila je izmjena cjenika usluge trgovačkog društva Kaštijun te su svi nazočni pozvani na izjašnjavanje o što hitnijem prihvaćanju odluke o zajedničkom poskupljenju usluge na razini Istarske županije. Kako je gradonačelnik Damir Kajin zbog obveza bio spriječen prisustvovati sastanku, Kisiček je u ime Grada Buzeta buzetsko protivljenje ovom prijedlogu poskupljenja komunalne usluge obrazložila zaštitom interesa građana i korisnika usluga, a samim time i "Parka".

Naime, rekla je Kisiček, Grad Buzet je u razdoblju od 2018. godine kada se prešlo na obradu miješanog komunalnog otpada na Kaštijunu, smanjio količine miješanog komunalnog otpada za 45 posto, dok je udio odvojeno prikupljenog otpada narastao s 21,9 posto 2018. godine na 43 posto 2021. godine i to bez prikupljenog glomaznog otpada koji ulazi u državnu kvotu, no ne i u udio odvajanja jedinice lokalne samouprave. Isto je i s reciklabilnim otpadom kojeg ne prikupljaju "komunalci" već ostali sakupljači.

- Dakle, Buzet je na vrhu Istarske županije po stupnju odvojeno prikupljenog otpada te među vodećima u Hrvatskoj, što je u našim uvjetima respektabilno. S druge strane, svjedoci smo da su troškovi rasli, primjerice, cijena goriva je uspoređujući srpanj 2018. godine u odnosu na početak travnja ove godine porasla za 38 posto. Naravno da to opterećuje sve prijevoznike, pa tako i Kaštijun. Treba reći da mi u Buzetu plaćamo jednaku cijenu prijevoza i obrade u ŽCGO Kaštijun kao i svi ostali gradovi u Istri koji imaju pretovarne stanice, no s druge strane, to je i bio uvjet pristupanja sustavu gospodarenja otpadom Istarske županije, rekla je Kisiček.

Dodala je kako tvrtka djeluje na području od 310 četvornih kilometara površine što nije najveće područje u Istri, jer tvrtka iz Pazina pokriva više od 520 četvornih kilometara, ali je buzetsko zasigurno područje s najmanjom gustoćom naseljenosti od 20 stanovnika po četvornom kilometru.

- Izrazito je to zahtjevno brdsko-planinsko područje, s malim brojem raštrkanih korisnika koji svi zaslužuju kvalitetnu uslugu. Govoriti o jedinstvenoj cijeni na području Istarske županije, bilo vodoopskrbe i odvodnje, bilo javne usluge prikupljanja i zbrinjavanja otpada, može se u kontekstu kada se radi o jednoj tvrtci na području pružanja usluge koja će učinkovito i racionalno koristiti svoje kadrovske resurse i resurse tehničke opremljenosti. I tada se ne bi dešavao iskorak u cijeni usluge na području Buzeštine, gdje primjerice kamion prijeđe u jednoj turi preko 110 kilometara, izgubi cijeli dan da bi prikupio oko 1,2 tone otpada, što je količina jednog naselja u gradu koja se prikupi za manje od sat vremena pražnjenjem desetak kontejnera zapremine od jednog kubika. To je naša stvarnost i tu svaka priča o nekakvoj jednakoj cijeni u sadašnjim uvjetima pada u vodu, istaknula je nadalje Kisiček.

Kada se tako promatraju stvari, rezimirala je direktorica, onda bi, zaključuje, trebalo težiti okrupnjavanju i ove usluge, jednakim uvjetima za sve istarske korisnike, zatim okrupnjenom sustavu prikupljanja, sortiranja i plasmana ambalažnog, glomaznog i biootpada, s jeftinijom uslugom za veće količine nabave i drugim tržišnim pogodnostima.

Uvođenjem novog sustava 2018. godine, gubitak djelatnosti gospodarenja otpadom je 2019. godine premašio 500.000 kuna, 2020. godine smanjen je na 250.000 kuna, da bi "Park" prošlu godinu završio bez gubitaka u toj djelatnosti. Iz toga proizlazi, napominje Kisiček, da se u "Parku" radilo na racionalizaciji poslovanja, povećavanju kvalitete usluge i okretanju nekim drugim tržišnim djelatnostima kako bi se pokrilo gubitke i ne bi dodatno opteretilo korisnike. Kisiček također ističe da su korisnici "Parka" još 2018. godine uključeni u sustav odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu, za razliku od brojnih gradova i općina koji to tek uvode.

- Područje Grada Buzeta je uredno, radnici su vrijedni, brojne cijene usluga nisu godinama korigirane, koliko god smo mogli okretali smo se tržištu realnog sektora da bismo iznašli sredstva za održivo poslovanje, anulirali gubitke na stavkama uređenja i održavanja grada koje se financiraju iz proračuna grada i iz cijena usluga koju plaćaju korisnici, te time što manje posezali u proračun i džepove naših korisnika, istaknut će Kisiček.

Govoreći o problematici prikupljanja biootpada što je zakonska obveza svih gradova i općina u Hrvatskoj, podsjetila je da je početkom 2018. godine ishodovano svojevrsno odobrenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike o okvirno petogodišnjem "moratoriju" na obvezu odvojenog prikupljanja biootpada na području Istarske županije, budući je koncept smanjenja udjela biorazgradivog otpada baziran na izgradnji Centra Studijom izvedivosti iz 2010. godine sukladno tada važećoj Strategiji gospodarenja otpadom i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

- Centri Kaštijun u Istarskoj, kao i Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, projektirani su i realizirani za količinu otpada koja uključuje i biorazgradivi otpad neodvojen od miješanog komunalnog otpada, no svjesni smo neugodnosti širenja nesnosnih "mirisa" za lokalno stanovništvo tijekom turističke sezone, u najvećem dijelu uzrokovanih uglavnom tim biorazgradivim otpadom u prekomjernim dnevnim, odnosno tjednim količinama komunalnog otpada koje dolaze u Centar. Svi već znamo da nije problem u godišnjem kapacitetu obrade Centra koji ukupno u prošloj godini nije premašio 80 posto kapaciteta, već u dnevnim količinama, a određene odluke i rješenja treba promatrati u kontekstu okolnosti i regulative vremena u kojem su nastali, kaže Kisiček.

Kada je o Buzeštini riječ, mišljenja je Kisiček, prikupljanje biootpada od vrata do vrata, putem "smeđe" kante bilo još jedan teret za građane i ogroman trošak za "Park", bez obzira na zakonsku obvezu. Na Buzeštini se naime gotovo na prste ruku mogu nabrojiti veći ugostiteljski i turistički objekti, pored toga to je pretežito ruralni kraj sa svojim komposištima, a ovome valja pridodati i aktivnosti i projekte "Parka" koji još od 2007. godine kućanstvima s okućnicom dijeli besplatne kompostere, a od prošle godine organizira dva puta godišnje i besplatan prihvat zelenog biootpada na lokacijama korisnika, u proljetnoj i jesenskoj akciji.

"Sada, kada su pred nama izazovi zatvaranja financijske konstrukcije uslijed enormno povećanih troškova poslovanja nastalih prvenstveno povećanjima cijena energenta, zatim nova regulativa koja u obvezama plaćanja fiksnog dijela cijene nameće jednake obveze svim domaćinstvima neovisno o broju članova, zatim jednake obveze svim nekućanstvima, neovisno o kojoj se djelatnosti radi, knjigovodstvenom uredu ili tvornici…, suočavamo se i s prijedloga povećanja cijene obrade na Centru Kaštijun za 38 posto, sa postojeće cijene od 592 kune, odnosno 740 kuna s PDV-om na cijenu od 812 kuna, odnosno 1.015 kn s PDV-om po toni otpada. Stav vodstva "Kaštijuna" je da se ovo povećanje treba što prije realizirati kako bi gubitak u njihovom poslovanju bio što manji. Razumijemo, no s druge strane iskazujemo i naš stav da što je brže usvajanje te cijene, to je nama veći gubitak. Prema važećem ugovoru, otkazni rok iznosi šest mjeseci, dakle ukoliko se ne potpiše, nova cijena trebala bi se primjenjivati od 1. listopada, napominje Kisiček te dodaje kako gradonačelnik Damir Kajin apsolutno podržava rad "Parka" i iskazuje puno povjerenje u vodstvo i odgovorno gospodarsko poslovanje koje pokazuju dosadašnji rezultati poslovanja.

Povezane vijesti

• Krajem mjeseca Kaštijun kreće u probni rad?
• Kompostana je neprihvatljiva u Maloj Hubi
• Neki gradovi daju novi život bačenim stvarima, ali pravo je iznenađenje jedan inovativan projekt