PROVJERILI SMO ODVAJAJU LI se u istri UPOTREBLJIVE STVARI IZ OTPADA

Neki gradovi daju novi život bačenim stvarima, ali pravo je iznenađenje jedan inovativan projekt

Ilustrativan primjer prikazan je u slučaju radnika gradske čistoće u Hamburgu koji mnoge odbačene predmete odnesu u veliko skladište specijalizirane trgovine kako bi mogle biti ponuđene potencijalnim novim korisnicima. Pozitivnim primjera ima i u Istri  

| Autor: Paulo GREGOROVIĆ
Centar za ponovnu upotrebu odbačenih predmeta u sklopu rovinjskog reciklažnog dvorišta Gripoli

Centar za ponovnu upotrebu odbačenih predmeta u sklopu rovinjskog reciklažnog dvorišta Gripoli


Nakon što je nedavno na HRT-u prikazan odličan strani dokumentarac "Povijest smeća" potražili smo odgovor ima li u Istri slučaja da neka komunalna društva odvajaju iz otpada predmete koji se mogu ponovno upotrijebiti. Takav primjer je prikazan u slučaju radnika gradske čistoće u Hamburgu koji mnoge odbačene predmete odnesu u veliko skladište specijalizirane trgovine kako bi mogle biti ponuđene potencijalnim novim korisnicima. Ima li takvih primjera u Istri? Nevjerojatno, ali istinito, odgovor je - ima!

Komplet od 20-ak knjiga

Ima i dogodio se u Fažani. Danijel Ferić, direktor fažanskog Komunalca, iznio nam je da su njegovi radnici spremili komplet od 20-ak knjiga koji je bio odbačen u kutiji.

- Knjige, koje su u dobrom stanju, konzervirali smo i ponudit ćemo ih Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula te Sveučilišnoj knjižnici u Puli. Podržavamo ideju kako bi se odbačeni predmeti, koji se mogu ponovo staviti u funkciju na propisan način, konzervirali te potom donirali institucijama ili potrebitima, rekao nam je Ferić koji je pohvalio svoje radnike koji će tako zainteresiranim čitateljima omogućiti da dođu do tih knjiga umjesto da završe u otpadu.

lDragan Ćosić, pometač na javnim površinama i Danijel Ferić, direktor Komunalca s kompletom spašenih knjiga

Direktor fažanskog Komunalca naglašava da oni nemaju uvid u to što građani odbacuju putem posuda za zbrinjavanja otpada jer Herculanea vrši uslugu zbrinjavanja otpada na području općine Fažana, a djelatnici Komunalca prikupljaju otpad koji se odlaže u javne posude za smeće.

Anketa koju smo proveli među istarskim komunalnim društvima otkrila nam je da drugdje radnici nisu angažirani na "spašavanju" vrijednih predmeta, barem to njihovi nadređeni ne znaju da čine. No, svakako su svijetli primjeri, koji bi svi ostali trebali slijediti, oni u Buzetu i Bujama. Naime, Ervina Kisiček, direktorica Parka iz Buzeta, pojasnila nam je da kao trgovačko društvo u vlasništvu Grada Buzeta, koje posluje u maloj sredini, uobičajeno surađuju s buzetskim Crvenim križem u zbrinjavanju očuvanih i uporabljivih predmeta koje njihovi korisnici namjeravaju odbaciti, a koji mogu poslužiti potrebitim članovima zajednice.

lErvina Kisiček (snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

- Nije to samo slučaj s namještajem i kućanskim aparatima, već i s drvom (stablima, granama), koje primimo na lokaciji našeg reciklažnog dvorišta. U suradnji s Crvenim križem prevezemo ga potrebitima kojima služi za ogrjev. Nadalje, tom suradnjom smo dosad udahnuli novu svrhu i brojnim stolicama, krevetima, tepisima, pa čak i jednom klima uređaju koji je još bio u funkciji. Kako ni sami nemamo prostora za svoje djelatnosti te smo prisiljeni služiti se unajmljenim prostorom za sortirnicu papirnate i kartonske ambalaže i skladište, nismo u mogućnosti organizirati   deponiranje, čuvanje i usluge popravaka eventualnih uporabljivih takvih predmeta, što bi zahtijevalo veći i zatvoreni prostor. Svakako je, međutim, hvalevrijedan rovinjski projekt Centra za ponovnu uporabu, no mi za sada nemamo takvih prostornih mogućnosti, izjavila nam je Kisiček.

Stari namještaj za potrebite

Sličan model kao Buzet imaju i u Bujama. Marko Milevoj, direktor Civitas Bullearuma, kaže da s obzirom da su Buje mali grad, većina starog namještaja koje se od nekud baca završi u rukama onih potrebitih preko različitih kanala, a često i putem Crvenog križa.

- S obzirom da nas ljudi kontaktiraju, što za sebe, što za druge, samim tim sve ono što vrijedi, uglavnom se ne baca, zaključuj Milevoj.

Što je zapravo to hvalevrijedno u Rovinju, provjerili smo i saznali sve o načinu radu takozvanog Centra za ponovnu uporabu, koji može biti primjer svima u Istri. Ana Mendiković, rukovoditeljica poslovne jedinice Čistoće unutar rovinjskog Komunalnog servisa, otkrila nam je da je, u sklopu reciklažnog dvorišta Gripoli na raspolaganju korisnicima Centar za ponovnu upotrebu odbačenih predmeta koji je otvoren 28. veljače 2020. godine.

- Centar je zamišljen po principu "dovezi ako ti nije potrebno, odvezi ako će ti koristiti". Dovoljno je da građani predmete donesu u Reciklažno dvorište, dok osobe koje traže određeni predmet mogu doći i uzeti što im treba. Predaja predmeta te njihovo preuzimanje potpuno je besplatno, naglasila je Mendiković.

No, takav projekt u Vodnjanu, Pazinu i Poreču nije saživio. Iz vodnjanske Contrade su nam odgovorili da su u prošlosti razmatrali mogućnost ustrojavanja Centra za ponovnu uporabu, međutim kako do sada nisu pokrenute daljnje aktivnosti po tom pitanju. Vladimir Burić, predsjednik Uprave pazinske Usluge, objasnio nam je pak zašto to niti kod nije aktivirano, iako, kaže, Zakon o gospodarenju otpadom, kao jedna od mjera u sprečavanju nastanka otpada, navodi organiziranje centara ponovne uporabe.

Odlaganje odjeće i obuće

- U tim centrima bi se za određenu robu, za koju centar ponovne uporabe utvrdi da ispunjava namjenu za koju je prvobitno napravljena i druge propisane uvjete, mogla provesti dekategorizacija otpada. S obzirom na vrlo male količine takvog otpada, malog broja korisnika javne usluge, takva mjera nije provedena, odnosno nije osnovan centar ponovne uporabe, ali ukoliko se bude osnovao za područje Istarske županije, svakako ćemo se uključiti, najavio je Burić.

lVladimir Burić

Luka Maleš, direktor porečke Usluge, iznio nam je da Centar za ponovnu upotrebu nisu uspostavili jer iziskuje i osiguravanje novih radnika zaduženih za prikupljanje, odabir i popravak ponovno uporabljivih predmeta, ali i osiguravanje prostora za obavljanje te djelatnosti i prostora za skladištenje takvih predmeta.

- Za sada iz glomaznog otpada odvajamo različite vrste otpada koje se dalje distribuiraju ovlaštenim sakupljačima, zaključio je Maleš.

Pulska Herculanea ne radi na ponovnoj uporabi odbačenih predmeta, a, kao i ostala komunalna poduzeća, prikupljeni otpad deponiraju kod ugovorenih ovlaštenih oporabitelja koji ih dalje uvode u proces obrade i ponovne upotrebe.

- Trenutno se na reciklažnim dvorištima Herculanee, uz druge sirovine, može odložiti i rabljena odjeća te obuća, koju preuzima tvrtka koja je specijalizirana za tu vrstu sirovine, istaknuo je Robi Fuart, direktor pulskog komunalnog poduzeća, te naglasio da su upoznati i s ostalim načinima ponovne uporabe rabljenih predmeta te da rade na razvoju ove usluge.

Domišljati Buzećani

Ervina Kisiček, direktorica Parka upoznala nas je s ekološko-edukacijskim projektom koji su prošle godine proveli u suradnji s buzetskom Osnovnom školom.

- Podijelili smo limenke (konzerve) oslikane dječjim eko porukama i radovima svim kućanstvima Buzeštine, zajedno sa sjemenkama začinskog bilja za sadnju. Smatramo da se i takvim manjim projektima pomaže razvijati onu iskru promišljanja o eventualnim mogućnostima uporabe predmeta prije nego što isti postanu otpad, čime se brojnim stvarima i predmetima doista može dati neka nova funkcija, neki novi život, zaključila je Kisiček.

Ferić ostaje na čelu Komunalca

Danijel Ferić, dosadašnji direktor fažanskog Komunalca ostaje na čelu tog društva. Odlučio je to po završetku javnog natječaja predsjednik Skupštine Komunalca koji je ujedno i općinski načelnik - Radomir Korać. Kandidat koji nije izabran je Davor Baljak.

Podsjećamo da je Ferić u srpnju 2018. naslijedio Nedu Rakovac Šuran te službeno izabran na natječaju 2019. godine.

Bolje u Rojc nego u grm

U Istri nema primjera da djelatnici komunalnih poduzeća tako učestalo odvajaju uporabljive predmete kao što to čine njihovi kolege u Hamburgu. No, u Puli postoji nedjeljni buvljak na parkiralištu Rojca gdje mnogi za sitniš nude predmete koji im više ne trebaju. Tisuće kupaca i stotine prodavača iz čitave Hrvatske i inozemstva, koliko ih je bilo prve nedjelje u ožujku, govore u prilog tome da itekako postoje zainteresirani za stare predmete koji mnogima stoje neuporabljeni i žele ih ponovno koristiti.

Jer, bolje s njime u Rojc nego u prvu kantu ili obližnji grm. Valja ovdje spomenuti i radionu Re-Gepetto u Rojcu gdje se uz pomoć majstora mogu vratiti u život stare, razbijene ili oštećene stvari.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter