ISTRAŽIVANJE FINSKO-HRVATSKOG TIMA

KOJI PACIJENTI IMAJU NAJVEĆU KORIST OD KIRURŠKOG LIJEČENJA BOLESTI KRALJEŽNICE? Dr. Marinko Rade otkriva rezultate desetogodišnjeg istraživanja

| Autor: Nina ORLOVIĆ RADIĆ
Dr. Marinko Rade (Milivoj MIJOŠEK)

Dr. Marinko Rade (Milivoj MIJOŠEK)


Iako je općeprihvaćeno da povišeni indeks tjelesne mase (BMI) negativno utječe na ishode liječenja, u našoj smo studiji vidjeli da on neće biti presudan ako su pacijenti ipak poslušali savjete i smršavjeli nakon zahvata. Isto vrijedi i za rezultate koje ukazuju na vrlo pozitivan utjecaj prestanka pušenja netom prije ili nakon zahvata. Izgleda da je uvijek pravo vrijeme za malo smršavjeti i prestati pušiti, kaže dr. Marinko Rade

"Lumbalna spinalna stenoza (LSS) vodeći je uzrok za operaciju lumbalne kralježnice u starijih osoba. Upravo da bismo otkrili koji će pacijenti imati najveću korist od kirurškog liječenja ovog izrazito bolnog stanja, pratili smo klinički tijek 102 pacijenata tijekom deset godina, pa regresnim statističkim analizama i multivarijantnim modelima istražili koje će karakteristike predvidjeti najbolje ili najgore ishode, rekao je dr. Marinko Rade, član istraživačkog tima i ravnatelj rovinjske Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju "prim. dr. Martin Horvat", objasnivši i da je ukupno istraživanje trajalo dvanaest godina uključujući godinu analize i reinterpretacije rezultata koji su nedavno objavljeni u međunarodnom znanstvenom časopisu "Spine".

- Koji je bio osnovni razlog istraživanja?

- S obzirom na to da ni do danas ne postoje jasne smjernice za superiornost izbora liječenja bolesnika s LSS-om, odluka o izboru liječenja se među specijalistima značajno razlikovala. Nadalje, rijetko je pronađena značajna povezanost između radioloških nalaza i stupnja ozbiljnosti kliničkih simptoma, što znači da ni CT, ni magnetska rezonanca nisu mogli ponuditi odgovor na pitanje - "koja će terapija dati najbolje i najstabilnije rezultate".

- Što su pokazali rezultati?

- Rezultati sugeriraju da nepušački status, bolje generalno zdravstveno stanje, odsutnost prethodnih lumbalnih operacija, te simptomi koji se mogu kontrolirati redovitom primjenom lijekova protiv bolova, a koji su trajali manje od 12 mjeseci, pokazuju značajnu pozitivnu povezanost s pozitivnim funkcionalnim ishodom tijekom 10-godišnjeg postoperativnog razdoblja. Ovi će pacijenti jednostavno biti zadovoljni s ishodom operacije. S druge strane, redovita uporaba lijekova protiv bolova može podrazumijevati dugotrajne trajne simptome koje konzervativnim liječenjem nije bilo moguće ublažiti. Već se ranije pokazalo da su pacijenti koji su trpjeli simptome manje od godinu dana prije obraćanja liječniku, pokazali bolje ishode u usporedbi s pacijentima koji imaju simptome duže od godinu dana. Jedno temeljno objašnjenje lošijih ishoda je da se produljeni simptomi pretvaraju u dugotrajnu onesposobljenost, što zauzvrat može izravno utjecati na njihovu sposobnost rezerve prije operacije. Jednostavno rečeno, nije pametno čekati i trpjeti, jer simptomi se neće sami riješiti. Prema tome, ako je indicirano kirurško liječenje, duljina vremena u kojem se simptomi kontroliraju redovitom primjenom lijekova protiv bolova može pomoći u odlučivanju o optimalnom vremenu operacije. Drugim riječima, ako se zadovoljavaju kriteriji uključivanja, valja pristupiti zahvatu što prije. Greška je i predugo inzistirati na konzervativnim metodama liječenja i rehabilitacije kao što je fizikalna terapija.

- Znači li to da je nekad bolje otići pod nož?

-Da, ali pod određenim uvjetima. Varijable povezane s psihološkim čimbenicima kao što su predoperativna depresija, životno nezadovoljstvo i slab osjećaj koherentnosti pokazale su povezanost s lošijim kirurškim ishodima. Isto tako pušači i bolesnici s prethodnom operacijom lumbalne regije su imali kratkotrajno poboljšanje koje se nije uspjelo održati nakon desetak godina. Iako je općeprihvaćeno da povišeni indeks tjelesne mase (BMI) negativno utječe na ishode liječenja, u našoj smo studiji vidjeli da on neće biti presudan ako su tijekom studije pacijenti ipak poslušali savjete i smršavjeli nakon zahvata. Isto vrijedi i za rezultate koje ukazuju na vrlo pozitivan utjecaj prestanka pušenja netom prije ili nakon zahvata. Izgleda da je uvijek pravo vrijeme za malo smršavjeti i prestati pušiti.

- Vi osobno i bolnica dio ste znanstvenog tima. Kako se osjećate nakon objave rezultata, odnosno što sad slijedi?

- Naravno da sam sretan i zadovoljan jer se opet pokazalo da se i u malom zdravstvenom centru kakav je naš mogu provoditi znanstvena istraživanja svjetske klase koja će promijeniti protokole postupanja i tijek razmišljanja na međunarodnom nivou. Što se tiče slijedećih koraka, cilj je opisati prirodni tijek bolesti nakon kirurškog liječenja, kako bi pacijenti točno znali što ih čeka nakon tri, šest mjeseci, odnosno jedne, dvije, peti ili deset godina. Rezultate tih istraživanja već imamo, rad je napisan i trenutno se nalazi na recenziji u međunarodnom znanstvenom časopisu European Spine Journal. U svakom slučaju, nadamo se najboljem.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter