Istarska tvrtka Kamen iz Pazina eksploatira kamen na privatnom zemljištu bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa, točnije bez koncesijskog ugovora, barem ako je suditi po tvrdnjama vlasnika spornog zemljišta i njihovih rođaka. Naime, rudarenje se vrši prema istoku, iz smjera već eksploatiranog zemljišta, u smjeru privatnih parcela, ali doslovno ispod njih. Lokacija na kojoj se to događa je kamenolom Selina nadomak sela Červari, između Svetog Lovreča i Kanfanara. Tamošnjim mještanima je sporan smjer širenja kave, budući da ide točno prema selu od dvanaest kuća, od kojih je prva udaljena tek stotinjak metara od trenutnih granica rudarenja.

"To vam je kao da na vašem zemljištu netko gradi kuću bez vaše dozvole. Kad netko kopa ispod vaše parcele na dubini od otprilike desetak metara, formira rudarske dvorane, galerije i hodnike na dvije etaže. Oni su kao rudarski objekti postali državno vlasništvo i to se jednog dana upisuje kao teret u tvoj vlasnički list. Uostalom, mi sada, zbog toga što oni rade ispod naših parcela, ne možemo ni iskopati ni bušotinu ili bunar", napominje jedan od prvih susjeda kamenoloma, mještanin Branimir Červar. Prepričava da su njemu i njegovoj obitelji tijekom protekle četiri godine iz Kamen Pazina više puta nudili da otkupe spomenute parcele. Vlasnici, međutim, iz ovih ili onih razloga, jednostavno ne žele prodavati svoju djedovinu.

"Oni po zakonu moraju imati riješene imovinsko-pravne odnose u eksploatacijskom polju. Moraju biti ili vlasnici ili zakupci. Međutim, nastavljaju svoju rudarsku aktivnost protivno zakonu. Pravdaju se radnim mjestima i prijete, pred načelnikom Općine Kanfanar, da će morati zatvoriti kamenolom. Stari ljudi nisu bez veze gradili kuće na živoj stijeni, pa je tako naše selo baš na djelu koji je njima pogodan za širenje", ističe Červar. Zanima ga je li Spomenik domovini, koji je u Zagrebu otkriven prije otprilike godinu dana, izgrađen upravo od nelegalno eksploatiranog kamena. Tvrdi i da je s tim slučajem upoznao Državni inspektorat, odnosno rudarsku inspekciju.

"U bilo kojem sličnom slučaju inspekcija bi trenutno zatvorila rudnik žutom trakom. U ovom slučaju očito shvaćaju da se radi o vrućem predmetu gdje se radi van zakona, pa ne reagiraju onako kako bi trebali", smatra Červar. Dodaje pritom da su hrvatski zakoni, kada se govori o rudarstvu kao zajedničkoj europskoj politici, usklađeni s onima svih zemalja Europske unije. Obratio se, zato, informacije radi, slovenskoj Vladi. Dobio je odgovor u kojem se jasno navodi da eksploatacija mineralne sirovine jednostavno nije moguća bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Da stvar bude još čudnija, iz resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na upit vlasnika spornog zemljišta odgovaraju da na njegovim česticama ipak nije dodijeljena koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina. Postavlja se pitanje na temelju čega tvrtka Kamen Pazin nastavlja rudarenje ispod spomenute čestice.

Na naš upit, oni odgovaraju citirajući očitovanje istog tog ministarstva, koje je ujedno davatelj koncesije za eksploataciju mineralne sirovine. Iz navedenog očitovanja, navodi se slijedeće:

"Člankom 3. citiranog Ugovora (o koncesiji) određen je rudarski zahvat u prostoru (po površini, po dubini, te podzemnim načinom eksploatacije), za koji je trgovačko društvo Kamen d.d. Pazin, steklo pravo eksploatacije. Člankom 4. određene su zemljišne čestice na kojima je dana koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina - arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju arhitektonsko-građevnog kamena "Selina IV". Ovim člankom ugovora nisu pobrojane čestice ispod kojih Kamen d.d. Pazin ima pravo eksploatirati mineralnu sirovinu podzemnim načinom eksploatacije unutar spomenutog eksploatacijskog polja", stoji u odgovoru.

 Naime, i presudom Vrhovnog suda RH iz 2008. godine, nastavljaju, zauzeto je stajalište da koncesionar nije dužan rješavati imovinsko-pravne odnose ukoliko se eksploatacija mineralnih sirovina obavlja podzemnim načinom eksploatacije, te ukoliko se podzemnim rudarskim radovima ne uzrokuje površinsko oštećenje zemljišta ili smeta vlasnika u posjedu zemljišta na drugi način, obrazlažu iz Kamen Pazina.

"Mineralna sirovina je u vlasništvu države, neovisno o tome leži li ispod zemljišta u privatnom ili javnom vlasništvu. Mi smo kontaktirani od vlasnice te čestice. Ona prema nama ne postavlja nikakve imovinsko-pravne zahtjeve, nego naprosto želi da obustavimo eksploataciju", pojašnjavaju i pritom napominju da je Kamen d.d. uvjerljivo najveći proizvođač i prerađivač arhitektonsko-građevnog kamena u Hrvatskoj, te na današnji dan zapošljava 408 radnika (bez kooperanata). Pritom dodaju da njihova pretežita djelatnost nije eksploatacija kamena, već prerada arhitektonsko-građevnog kamena u finalne proizvode.

"Metoda podzemne eksploatacije kamena osigurava najvišu razinu zaštite prirodnog krajobraza i općenito zaštite okoliša, te je kao takva prepoznata u prostorno planskoj dokumentaciji mnogih općina i gradova, pa i prostornog plana Istarske županije koji određuje da se "preporučuje metoda podzemne eksploatacije gdjegod je to tehnički izvedivo i tržišno opravdano", ističe Goran Baračić iz Kamen Pazina.

S obzirom na izneseno, on smatra da je njihov rad podzemnom metodom eksploatacije u tom polju u svemu sukladan s pozitivnim propisima i aktima nadležnih tijela, a također i s općim društvenim interesima.

"Za sva naša eksploatacijska polja raspolažemo propisanom dokumentacijom. Eksploatacija bi bez toga bila obustavljena pri prvom inspekcijskom nadzoru s teškim posljedicama, te svakako ne bi bila u skladu sa praksom, ozbiljnošću i vjerodostojnošću tvrtke kakva je Kamen d.d. Pazin", zaključe Baračić.

 Stupili smo u kontakt i sa samom vlasnicom čestica Ljiljanom Ivušić, koja kaže da su joj vlasnici Kamen Pazina često dolazili s namjerom da kupe njeno zemljište. Ona im, međutim, iz godine u godinu odgovara da ne to ne dolazi u obzir.

"Ako im prodamo, oni će nastaviti s rudarenjem prema selu, pa će nam tako srušiti vrijednost kuća i nekretnina. Prije četiri godine opet smo im isto ponovili. Kada mi je rodbina javila da se počelo rudariti ispod mog zemljišta, uzela sam odvjetnika i poslali smo upit resornom ministarstvu. Zanimalo nas je postoji li na našoj čestici koncesijski ugovor o eksploataciji mineralne sirovine. U roku od dva dana dobila sam odgovor da - ne postoji. Bili smo oduševljeni, ali, znate, ovo vam je borba Davida i Golijata. Molila sam ih da zaustave radove, a oni su uporno ponavljali da je sve po zakonu i nisu prestali. Strašno je kako i malog čovjeka smatraju potpuno nebitnim", priča nam Ivušić koja odustati od pravne bitke neovisno o eventualnim troškovima.

Povezane vijesti

• KAO 180 NOGOMETNIH TRAVNJAKA: Eksploatacijsko polje još je veće, prostire se na površini od 132 hektara
• GRAD PRODAJE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE U ŠPADIĆIMA: Dio sredstava planira se za obnovu dječjeg ljetovališta
• Preminuo Karmelo Krebel, koji je preko četiri desetljeća bio na čelu Kamena