Još uvijek se otklanjaju posljedice poplave koja je početkom prosinca prošle godine pogodila Rovinj. Gotovo dva mjeseca na vodotocima jugoistočnog područja Grada Rovinja, gdje je došlo do plavljenja, radnici i strojevi Vodoprivrede rade na čišćenju i odmuljivanju kanala te na njihovom proširenju. To je, međutim, tek početak kompliciranih i skupih radova koji će, da bi se spriječile ovakve poplave, trajati više godina.

Prema elaboratu, koje su za potrebe Hrvatskih voda izradili dr. Josip Rubinić, profesor riječkog Građevinskog fakulteta i Milan Mihovilović, inženjer geologije iz Rovinja, nedavne poplave su uzrokovane izrazito nepovoljnim vremenskim prilikama. Nakon dužeg kišnog razdoblja, 9. prosinca je, naime, na širem području Rovinja palo od 150 do 180 litara kiše po četvornom metru pa je došlo do plavljenja, ne samo prirodnih depresija, već i lokacija na kojima nisu zabilježene takve poplave.

Jedan od uzroka plavljenja je i legaliziranje bespravno izgrađenih kuća na prirodnim tokovima, od kojih su one u prirodnim depresijama poplavljene. Na uređenim vodotocima sjevernog područja Grada, koji završavaju u moru u uvalama Saline i Valdibora, poplavljene su tek manje površine. Uz ove vodotoke su obrađena velika polja i manji broj poljskih kućica, a Hrvatske vode su proteklih godina, dijelom i zbog turističkih investicija u uvali Saline, uložile 14 milijuna kuna.

Problem su vodotoci koji završavaju u retencijama i depresijama, nedostatnim za zaprimanje ovakvih količina vode. Budući da su ovakve, gotovo monsunske kiše sve češće pa je, primjerice, početkom prosinca 2019. na istom području u samo nekoliko sati palo 80 litara kiše po kvadratu, područje Grada Rovinja očekuju velika ulaganja u zbrinjavanje oborinskih voda.

Najduži je rovinjski vodotok onaj koji dolazi s područja Rovinjskog Sela. Sa sjeverne strane u njega se ulijeva Rovinjski potok, zatrpan oko prolaza preko državne ceste Rovinj - Kanfanar, koja zbog toga za jakih kiša plavi. Drugi kreće neuređenim poljskim bujicama južno od Rovinjskog Sela, prikuplja okolne vodotoke i stiže u kanal na području Valtinjana, koji je za kišnih nepogoda postao usko grlo pa voda poplavljuje tamošnja polja.

Sa sabirnim kanalom najvećeg rovinjskog poljoprivrednog kompleksa Turnina ovi se vodotoci smiruju u lokvi Piliš, nadomak grada iz pravca Bala. Iz lokve se pak prelijevaju u Veliku, potom i Malu sjenokošu, Rovinjcima poznatu i kao Puližoj. Ovaj vodotok, koji završava u prirodnoj depresiji, predstavlja poseban problem pri pojavama iznimnih oborina pa se periodički javljaju poplave.

Za posljednjeg nevremena pojavio se još jedan snažni vodotok, koji je iznenadio stanovnike Kukaletovice. Uz uobičajena područja Mrzle vale, pred samim južnim ulazom u grad iz pravca Istarskog ipsilona, Sjenokoše i područja Poližoj, ovaj put su, naime, poplavljene velike površine ne području ovog prigradskog naselja uz cestu prema Balama, posebno prema obližnjoj uvali Veštar. Na taj prostor slile su se oborinske vode iz nedefiniranog sliva oko naselja Španidigo, prešle preko zaravni Šarižol i naselja Kukuletovica i ušle u najdublju vrtaču prema uvali Veštar. Tu se stvorila velika akumulacija od oko 180 tisuća prostornih metara vode.

Na obodima ove akumulacije poplavljeno je nekoliko kuća, a veće štete su spriječili požrtvovni rovinjski vatrogasci koji su odmah počeli ispumpumpavati vodu iz akumulacije u oborinsku kanalizaciju kako bi spašavali poplavljene objekte na rubu vrtače. Prema riječima Evilijana Gašpića, zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Rovinj, ova im je akumulacija zadala puno posla jer se voda ispumpavala punih 20 dana.

Na više puta plavljenom području Puližoj formirala se pak vodena akumulacija slična jezeru, duboka osam metara sa 250 tisuća prostornih metara vode. Milan Mihovilović, koji desetljećima radi kao inženjer geologije, kaže da ovakve poplave na području Rovinja ne pamte ni najstariji žitelji. Naglašava da depresija Poližoj često plavi pa ga ta pojava, iako je količina vode koja se ovdje slila enormna, nije iznenadila. Na područje Kukaletovicu bujice su međutim došle iznenada i iznenadile tamošnje stanovnike. Mihovilović kaže da prema Veštru postoji jedan ponor, ali je premalih dimenzija da bi mogao primi toliku količinu vode.

Veliki zemljišni kompleks Velika Sjenokoša svojim imenom ukazuje da je oduvijek plavio pa je mogao služiti jedino za kosidbu trave. U istočnom dijelu polja od 1975. do 1988. godine kopala se glina za proizvodnju keramičkih pločica u Potpićnu. Iako je glinokop najvećim dijelom saniran, na sjevernom dijelu se za prosinačkog nevremena stvorila akumulacija od oko 25 tisuća prostornih metara vode. Glina se kopala i na području Puližoj, zbog čega se tamošnja nadmorska visina spustila na nultu razinu pa je teško izvesti odvodnju prema moru. Rubinić i Mihovilović navode u elaboratu da će predviđena izgradnja odvodnog kanala prema obali u Polarima biti komplicirana i skupa pa bi bilo racionalnije ovu depresiju produbiti i njen potencijal koristiti za navodnjavanje okolnih polja.

Hrvatske vode trenutno produbljuju kanale i retencije na slivu Turnina - Puližoj. Prioritet je započeti s projektiranjem preuređenja kanala Valtinjana i izgradnja nastavka kanala od Puližoja do područja Polari u visini Turističkog naselja Villas Rubin, kako bi se adekvatno riješile sve vode koje dolaze na ovo područje i otpremile u more. Novi sliv Kukaletovica - Veštar je potrebno definirati i projektno riješiti na kvalitetan način, kako se ne bi dešavale velike štete na ovom području. Hrvatske vode će studijom utvrditi slivno područje i definirati lokacije za izgradnju oteretih kanala i prikupljanje oborinskih slivnih voda na tom području u odgovarajući, betonskim elementima.

Obilazeći ovo područje s inženjerima Hrvatskih voda mogli smo se uvjeriti koliko će biti komplicirano provesti vodenu bujicu prema moru, uvali Veštar, gdje se uz to nalaze dva autokampa. I bez studije se može zaključiti da će na nekim mjestima morati kopati kanali ispod kuća.

Na sastanku predstavnika Grada Rovinja i Hrvatskih voda dogovoreno je da je na slivu Kalkera - Mondelako potrebno urediti korito, posebno na dijelu koji ulazi u područje urbanističkog plana prigradskog područja Montepozzo - Laconovo, a taj je zahvat u fazi dobivanja građevinske dozvole. Na slivu Dugo polje potrebno je riješiti imovinskopravne poslove, izraditi tehničku dokumentaciju te izvesti radove od križanja s cestom za gradsko groblje Laste do ulaza u 500 metara dugi zatvoreni kanal, kojim vodotok završava u moru. Projektnu dokumentaciju za navedenu dionicu će naručiti Grad Rovinj, koji je preuzeo i obavezu rješavanja imovinsko-pravnih poslova. Hrvatske vode će pak osigurati sredstva i izvesti radove prema tehničkoj dokumentaciji.

- Prilikom posljednjih poplava na području vodotoka Turnina - Puližoj nastala je velika materijalna šteta. Uz plodna polja i maslinike, uz ovaj sliv poplavljeno je desetak kuća i više gospodarskih objekata. Više kuća i gospodarskih objekata potopljeno je i na području Kukaletovice. Uz kanal Dugo polje materijalna šteta je nanijeta objektima Grada Rovinja i sportskih klubova, posebno objektima nekadašnje željezničke stanice i veslačkog kluba Arupinum, nadomak mora. Stoga će se Hrvatske vode morati uhvatiti u koštac s rješavanjem regulacije i odvodnje ovih vodotoka, u što će se Grad Rovinj uključiti rješavanjem imovinsko-pravnih pitanja i projektne dokumentacije, kaže Tanja Mišeta, pročelnica po nadležnosti najzahtjevnijeg Odjela za komunalno gospodarstvo i izgradnju Grada Rovinja.

Povezane vijesti

• FOTO / ZAPOVJEDNIK ROVINJSKIH VATROGASACA Evilijano Gašpić: Kako je moglo bit, još smo i dobro pasali!
• FOTOGALERIJA / Umag i Rovinj također "pod vodom". Plima je velika, poplavljene su rive, more je prodrlo i do nekih kafića...
• FOTO & VIDEO / Pulu parale munje, kiša potopila Rovinj: "Ne mogu autom do kuće, ali zato s barkom no problem"