Zna se što su Mostove politike: slobodnija ekonomija, manja javna uprava, manji broj općina, manja porezna opterećenja za privatnike, demografski poticaji. Jedine dvije ideologije aktualne u Hrvatskoj i Europi su globalistička i suverenistička. Most ima suverenističku politiku, dok recimo Možemo! ima najžešću globalističku politiku, sve do zalaganja za ograničavanje sloboda. I HDZ i SDP su globalističke stranke koje čekaju tuđe upute
Ivan Vidović (Snimio Milivoj Mijošek)
Novo lice na istarskoj političkoj sceni je 29-godišnji Ivan Vidović koji je nedavno izabran za novog koordinatora Mosta za Istarsku županiju. Rođen je u Puli 1992. godine, oženjen je i otac jednog djeteta. Roditelji su mu se u Istru doselili 80-ih godina. Majka je bila učiteljica u Bujama i Brtonigli, a otac profesor u Bujama, dok nije počeo Domovinski rat kada prelazi u Ured za obranu u Umagu.
Ivan Vidović školu je pohađao u Umagu, međutim, na želju majke, rođene Vukovarke, po završetku šestog razreda sele se u grad na Dunavu. Ondje završava gimnaziju pa upisuje Ekonomski fakultet u Osijeku, smjer marketing i politička ekonomija. Paralelno se zapošljava u tamošnjoj tvrtki Transcom, a u večernjim satima pušta muziku (ex yu rock i trash) u legendarnom osječkom klubu Tufna koji je nedavno zatvoren.
- Bilo mi je super u to vrijeme, raditi u Transcomu i kao DJ. Imao sam svoj stan, nikad mi nije bilo ljepše nego na faksu. Baš sam uživao, prisjeća se Vidović. Završava fakultet pa s tadašnjom djevojkom, današnjom suprugom Sandrom odlazi raditi u Irsku, u grad Kilkenny. Radi kao konobar pa u butiku s odijelima. Ipak, ubrzo ga sustiže nostalgija za domovinom pa se vraća u Umag gdje tri godine radi u Poreznoj upravi kao inspektor. Kaže, odgovoran posao i mnogo se nauči, ali nema mjesta kreativnosti i proaktivnosti. Stoga se prije mjesec dana odlučio dati otkaz te se ponovno zapošljava u jednoj informatičkoj firmi u Umagu. Ovo mu je prvi politički angažman i prvi intervju u medijima.
- Usporedba života u Vukovaru i Umagu?
- Kakav god mentalitet da je imao Vukovar prije rata, promijenio se, ondje su ljudi ostali oštećeni od rata. Gradiš nešto cijeli svoj život i preko noći više nemaš ništa. Nijednu fotografiju. Ljudi su izgubili optimizam. I koliko god bio marljiv i uporan, teško je ponovno izgraditi nešto u takvoj klimi. Pa još ta podjela u gradu na Hrvate i Srbe. Sve skupa je to atmosfera u kojoj je teško napraviti nešto dobro u privatnom sektoru pa javni sektor postane previše utjecajan u svim porama društva. Meni odgovara istarski mentalitet koji je suprotnost tome. Istra je imala najveći odaziv na mobilizaciju, ali nije imala rat na svom terenu. I za vrijeme Jugoslavije Istra je ipak bila nešto bliža kapitalizmu, Italiji, postojale su zone trgovine, odijeljena je Učkom… Neki ljudi znaju reći za Istrane da su ljevičari, ali meni su Istrijani mentalitetom daleko više prozapadnjački orijentirani u poduzetničkom smislu od ostatka Hrvatske.
- Kako je došlo do Vašeg političkog angažmana?
- Uvijek me zanimala politika, iako se nikad nisam htio učlaniti u neku stranku jer nisam bio siguran odražava li ijedna stranka neke moje vrijednosti i ideale. Pridružio sam se seminaru Mosta koji je lani održan u Gorskom kotaru. Ondje smo o brojnim važnim temama raspravljali sa stručnjacima i vrlo mi se svidio takav koncept. Upoznao sam Petrova, Grmoju i cijelu ekipu. Tada sam shvatio da su zaista iskreni. Vidiš tu vatru ljudima u očima. Isti su na televiziji, kao i u stvarnosti. Ništa ne glume. Tad sam povjerovao u to da bi Most mogla biti stranka budućnosti. Stranka koja će napraviti odmak od dosad uhodane političke prakse. Samo se smjenjuju HDZ i SDP, a uvijek je isto. Jedni se zaklinju u domoljublje, a drugi glume neku socijalnu stranku. Na kraju ispadne da je HDZ po nekim svojim politikama socijalniji od SDP-a. S druge strane, o HDZ-u ne treba previše trošiti riječi s obzirom na količinu raznoraznih korupcijskih afera i općenitog načina i uspješnosti vođenja ove prekrasne države. Nije mi jasno kako još uvijek uspijevaju biti na vlasti. Razumijem da mnogo ljudi ovisi o njima, da su mnoge zaposlili u javnim upravama, općinama, županijama, samo mi nije jasno da ostali građani koji nemaju takvu korist, nisu dovoljno zainteresirani da promijene takvo stanje.
- Aktivirali ste se oko peticije za referendum protiv covid-potvrda u Istri?
- Pred kraj jeseni su me nazvali iz Mosta i rekli da bi pokrenuli tu priču te pitali hoću li sudjelovati, a kasnije preuzeti koordinaciju peticije za Istru. Pristao sam jer me pitanje covid-potvrda uznemiravalo. Nisam protiv cijepljenja, već sam za to da se ta odluka prepusti pojedincu. Svatko bi trebao odlučiti za sebe, nije ista situacija osobama koji imaju dodatne bolesti, rizične čimbenike ili su starije dobi, oni bi možda i trebali razmisliti o cijepljenju, ali bez pritiska ili zakonskog nametanja. Forsirati covid-potvrde nije u redu s moralne strane. Predstavili su ih na način da će se njima zaustaviti širenje epidemije, a sada i sami priznaju da je to bio samo način da ljude natjeraju na cijepljenje. Već jesenas je bilo objavljeno istraživanje cijenjenog medicinskog časopisa Lancet o tome da se covid-potvrdama neće spriječiti širenje epidemije i da one nemaju smisla. Štoviše, s lažnom sigurnošću covid-potvrda epidemija se još više rasplamsala u bolnicama, gdje je porasla smrtnost među pacijentima. Nisam epidemiolog, ali neke stvari stvarno nije teško razumjeti.
- Na koji ste način angažirali volontere za potpisivanje peticije?
- Na sve načine smo dolazili do ljudi, od osobnih poznanstava do društvenih mreža. Prijavio se ogroman broj ljudi s time da je većina koja nam se javila to shvatila kao podršku peticiji, a nisu bili u mogućnosti izravno se uključiti. U Umagu nas je bilo desetak volontera pa smo napravili svojevrsni call centar u jednom podrumu iz kojeg smo zvali 2.800 ljudi koji su se prijavili, a od njih se 250 izravno uključilo u volontiranje na štandu. Bilo je potrebno mnogo improvizacije, išli smo od grada do grada i povezivali ljude. S obzirom da je Istra pomalo zatvorena sredina, moram reći da su oni koji su se odlučili stati na štand i izložiti, izrazito hrabri. Usudili su se boriti se za ono u što vjeruju.
- Koliko je potpisa sakupljeno u Istarskoj županiji?
- U Istri smo prikupili nešto više od 16.900 potpisa.
- U Vašem Umagu vlada SDP. Ocjena?
- Možda će biti iznenađujuće što ću reći, ali mislim da je gradska vlast u Umagu najbolja ili najmanje loša od svih u Istri. Mogao bih kritizirati i pronalaziti mane, recimo manjak zabave za mlade, nedostatak strategije turizma, ali mora se priznati da je mnogo toga napravljeno dobro i da je smjer dobar. Imamo besplatne dječje vrtiće, odnosno, ništa nije besplatno, svi ih zajedno plaćamo, ali barem se javni novac ulaže u socijalne mjere koje su potrebne. Šire se poduzetničke zone, grade se POS-ovi stanovi, a posebno mi se sviđa ideja da se izgradnjom šetnice uz more spriječi bespravna gradnja na pomorskom dobru kad već državne inspekcije ne uspijevaju riješiti taj problem. To je jedan od dobrih, suverenističkih poteza gradonačelnika Vilija Bassanesea. Kao i odluka da Grad samostalno izgradi srednju školu koja se čeka godinama, iako su one u nadležnosti Županije.
- S obzirom da u glavnini podržavate poteze gradonačelnika Bassanesea, gdje vidite priliku Mosta u Umagu, odnosno Istri?
- Već sam najavio da Most neće samo kritizirati, već će uvijek uz kritiku davati prijedloge. Tako ćemo se postaviti i u Umagu jer mnoge stvari nedostaju gradskoj upravi: mladi, educirani ljudi sa svježim idejama. Nedostaje stručnosti, mada stvar zasad funkcionira, ponajviše zaslugom gradonačelnika koji ima strategiju i viziju. U Umagu je Most složio jaku ekipu od 40-ak stručnih i motiviranih, uglavnom mladih ljudi i mislim da će tu biti prostora za nove ideje.
- Kako idu pripreme za osnivanje ogranaka po gradovima? Imate li već neka imena?
- Za svaki grad imamo jednu, dvije ili tri osobe koje kotiraju kao osobe koje bi mogle voditi grad. Ima još dosta vremena do izbora, dvije i pol godine, da se organiziramo. Počeli smo aktivistički, ali želim da postoji jasna struktura i da se zna tko je za što odgovoran. Očekujem da ćemo u idućih šest-devet mjeseci osnovati podružnice u svim gradovima u Istri. Ogroman je interes za pridruživanje Mostu. Zvali su me mostovci iz središnjice i pitali što se to događa u Istri. Nije im bilo jasno otkuda toliko njih iz Istre ispunjava pristupnice Mosta. Isprva su to bili volonteri, ali u zadnjih nekoliko tjedana upoznao sam mnogo stručnjaka, profesora, doktora, odvjetnika koji bi htjeli biti dio Mosta. Htio bih da imamo kombinaciju iskustva, mladosti i struke.
- Među volonterima na peticiji zamijetio sam vrlo široku društvenu paletu, od bajkera do osvjedočenih vjernika. Kako to uspijevate ideološki pomiriti?
- Mislim da se tu nema što miriti jer se ideologijom nismo ni bavili. Ono što je bitno je da smo sakupili hrabre ljude koji su iskazali želju da naprave pozitivnu promjenu. A zna se što su Mostove politike: slobodnija ekonomija, manja javna uprava, manji broj općina, manja porezna opterećenja za privatnike, demografski poticaji. Jedine dvije ideologije koje su trenutno aktualne u Hrvatskoj i u Europi su globalistička i suverenistička. Most ima suverenističku politiku, dok recimo Možemo! ima najžešću globalističku politiku, sve do zalaganja za ograničavanje sloboda. I HDZ i SDP su globalističke stranke koje čekaju tuđe upute. Ako EU usvoji covid-potvrde, pa ne moramo mi to odmah prihvatiti. Nismo mi uvijek najgluplji. Moramo početi cijeniti sebe kao narod.
- Je li unošenje definicije pandemije u Ustav zapravo dvosjekli mač za protivnike covid-potvrda s obzirom da će parlamentarna dvotrećinska većina tako moći proglašavati izvanredno stanje?
- Nije dvosjekli mač jer ako nema izmjene Ustava, vladajući će se pozivati na Zakon o civilnoj zaštiti koji direktno daje ovlasti Stožeru pa se tu gubi politička odgovornost. Drukčije bi se donosile odluke i vodila javna rasprava kada bi HDZ s partnerima u Saboru morao obrazlagati takve odluke. Time bi postali odgovorni krivci ili bi bili zaslužni za usvojene odluke.
- Prethodna vodstva Mosta u Istri nisu postigla značajniji politički iskorak. Još 2017. godine lista Mosta predvođena Teom Goljom osvojila je solidnih 6,33 posto za Županijsku skupštinu, ali 2021. lista Katarine Jukić Jakopič dobila je tek 2,97 posto. Koji je Vaš stav prema prethodnicima?
- U Most sam ušao malo prije ljeta i, da budem iskren, ne znam što se događalo prije toga. I na prethodnim izborima sam glasao za Most jer sam očekivao da je sakupio dobru ekipu, ali da sada komentiram njihov rad, bilo bi neozbiljno budući da nisam upoznat. Mislim da je velika većina starijih simpatizera ostala vjerna Mostu koji nije nastao zbog pojedinaca, već zbog ideje. Kad pričam s članovima IDS-a, oni mi priznaju da su u toj stranci jer imaju neke koristi od toga. Od Mosta nemaš nikakve koristi. Što će Most koji nije u vlasti ikome napraviti? Zato je meni puno draže pridobiti jednog takvog člana, nego 20 ljudi koji su došli zbog osobnog interesa. Most traži od mene da pronađem upravo takve ljude, hrabre i stručne.
- Kakva su izborna očekivanja?
- Ne bih predviđao, ali zasigurno ćemo imati mnogo bolji rezultat nego na prethodnim izborima. Ma zapravo, ne znam što bi se moralo dogoditi da ne osvojimo barem 15 posto. Imamo dovoljno vremena da dopremo do ljudi.