ISTARSKI POLJOPRIVREDNICI: Naknada štete zbog mraza je smiješna, to je špeža za Božić, ali za malu fameju

Snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO

Kao što smo objavili, Državno povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda odredilo je nedavno da će se za 44 poljoprivrednika s područja Motovuna koji su imali vrlo velike štete u travnju 2021. godine, zbog čega je proglašena elementarna nepogoda, isplatiti tek 68 tisuća kuna. O kojem je smiješnom iznosu riječ zorno govori podatak da je županijski inspekcijski nadzor popisao tu štetu koja je tada procijenjena na gotovo tri milijuna kuna?! To znači da će Ministarstvo poljoprivrede tijekom sljedećeg tjedna isplatiti samo 2,3 posto procijenjene štete koju su mraz, snijeg i niske temperature između 6. i 9. travnja prošle godine uzrokovali na višegodišnjim nasadima koji su bili u cvatu. Pogotovo na nasadima bresaka, marelica, trešanja, nektarina, krušaka, jabuka, šljiva, višanja…

Upitali smo stoga vlasnice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s Motovunštine, koje smo istim povodom posjetili i proljetos, što misle o ovako niskim iznosima obeštećenja.

- Iskreno, za 4 hektara, svota od 1.300 kuna je smiješna. To je špeža za Božić, ali za malu fameju. Dobili smo objašnjenje od mjerodavnih da je tako niskoj svoti kumovao potres u Glini koji je doista neusporediv s onim što se nama dogodilo, i rečeno nam je da su sredstva preusmjerena ondje, i da ih nema više u državnom proračunu. Međutim, barem da su jednu kuću tamo obnovili ne bih ništa rekla, kaže Aleksandra Božić iz sela Lazi na Kaldirštini, poznatog voćarskog kraja.

Zanimalo nas je koliko je očekivala da će iznositi naknada i jesu li je ikad prije dobili.

- Isplate šteta od elementarnih nepogoda nisu nikad bile velike, ali mislila sam da će biti isplaćeno otprilike 10 puta više od ovog što smo dobili (odnosno 23 posto prijavljene štete op.n.). Da budu dvije, tri prosječne plaće… Zapravo, elementarna nepogoda nije proglašavana na našem području sigurno zadnjih 15-20 godina tako da ne znam kakva je praksa s naknadama bila dosad, kaže Božić.

Na upit kakvi su trenutno radovi u voćarstvu, Božić nam pojašnjava da su u voćarstvu trenutno - magla i blato…

- Sada, kada su voćke u mirovanju, započeli smo sa zimskom rezidbom, posadili smo neke nove sadnice, one voćke koje su se smrznule lani morali smo povaditi i mijenjati… Nadamo se da se to neće ponoviti, jer to je bio ekstrem, iako su, istina, vremenski ekstremi sve češći. Ne daj bože ove godine suše, ali vidjet ćemo, zaključila je Aleksandra Božić iz istoimenog OPG-a.

Komentar smo zatražili i od Renate Jurić Bertoša iz OPG-a Fruti Bertoša iz susjednog sela, Brtošića, koju smo zatekli, a gdje drugo, nego na kampanji.

- Očekivali smo neku realniju naknadu, svakako, ova nam ne pokriva ni pola nafte koju smo potrošili, a kamoli sve ostalo. Žalosno, rekla nam je Jurić Bertoša.

Na pitanje je li rješenje u osiguravanju od štete kod osiguravateljskih kuća, kaže da je, koliko je njoj poznato, voćnjake moguće osigurati od mraza i leda, ali tek od sredine travnja, dok se za kritična razdoblja ne može dobiti osiguranje. Što se tiče zaštite voćnjaka orošavanjem, Jurić Bertoša kaže da su njihovi voćnjaci vrlo mali i na terasastim površinama te je stoga teško dopremiti potrebnu vodu do voćnjaka, a zbog istog razloga ni drugi načini zaštite nisu realni.

- Trenutno od jutra do mraka u voćnjaku obrezujemo voćke. Nije baš bajno, jer je velika vlaga, blato, rosa, mokro… Ali to moramo do drugega miseca finit, jer onda pomalo počinje špricanje, zaštita, pa prorijedit breskve i jabuke, i onda opet kreće ljetna sezona, dala je Jurić Bertoša kratki plan rada u prvom polugodištu.

Obratili smo se i županijskom pročelniku za poljoprivredu Eziju Pinzanu da nam prokomentira ovu temu.

- S obzirom kakav je taj postupak, dobro je da su dobili i to što su dobili, rekao nam je kratko pročelnik Pinzan.

U ovakvim slučajevima, pojašnjava nam, općine proglašavaju elementarnu nepogodu, taj zahtjev prosljeđuju Županiji čije povjerenstvo izlazi na teren koje, zajedno sa sudskim vještakom poljoprivredne struke, utvrđuje činjenice, odnosno štetu. U ovom slučaju je to bilo procijenjeno na tri milijuna kuna.

- Županija nema sredstava za nadoknadu štete pa se taj zahtjev prosljeđuje ministarstvu iz kojeg se u velikoj većini slučajeva dobije odgovor da u proračunu nema sredstava za isplatu štete, a, ako se i dobije, onda to bude otprilike u ovom omjeru, uvjerava pročelnik Pinzan.

- Kad pitamo ministarstvo zašto su tako male nadoknade šteta, oni nam daju dva odgovora koja su relativno prihvatljiva. Poljoprivrednici mogu osigurati usjeve, ali ih ne osiguravaju jer nemaju financijske mogućnosti, iako im iznos u visini od 70 posto police osiguranja sufinancira Ministarstvo poljoprivrede, a negdje dodatno uskaču općine i gradovi. S druge strane postoji mjera 5 iz Programa ruralnog razvoja gdje se poljoprivrednici pogođeni elementarnom nepogodom mogu javiti za obnovu poljoprivrednog potencijala. Tako da je ministarstvu zadnja opcija direktna isplata štete pa su zato i tako mali iznosi, pojasnio je pročelnik Pinzan.

S obzirom na to da Ministarstvo poljoprivrede sufinancira police osiguranja za nasade u visini od 70 posto zanimalo nas je zašto malo koji poljoprivrednik koristi osiguranje. Pinzan nam je odgovorio da su tražene svote za osiguranje velike te da osiguravateljske kuće nerado uopće nude takva osiguranja. Tome je tako jer je teško kasnije dokazati koliki je stvarni umanjeni prinos i iznos štete. Ne mora štete biti samo od vremenskih nepogoda, već i od divljih životinja (posebice učestale su štete od divljih svinja), od ptica…

- Takve štete u poljoprivredi su vrlo teško dokazive, pa ih osiguravateljske kuće izbjegavaju, zaključuje pročelnik Pinzan.