Istarske mikro, male i srednje tvrtke izgubile su u prvoj godini pandemije COVID-a 52,7 posto čiste dobiti u odnosu na godinu prije, pokazuje istraživanje Ekonomskog instituta o njihovom poslovanju za 2020. godinu. Istraživanje pokazuje da je, na razini Hrvatske, kriza najviše pogodila velike tvrtke koje imaju i veće troškove poslovanja, te poduzeća koja su vezana uz turizam i nalaze se u jadranskoj Hrvatskoj.

Podaci za Istarsku županiju pokazuju da je u malim i srednjim tvrtkama bilo zaposleno 35.331 radnika, prosječno 3,1 po tvrtki te da je njihov broj smanjen za 6,7 posto. Ukupni prihodi svih manjih trgovačkih društava iznosili su 22.100.184.934 kuna, rashodi su bili 21.541.264.760 kuna, dok su državne potpore iznosile 148.134.065 kuna. U prosjeku, prihodi po poduzeću iznose milijun i 958.542 kune, rashodi milijun i 909.010, dok je državna potpora iznosila 13.128 po tvrtki. Dobit je znatno manja nego u predpandemijskoj godini i iznosi 315.777.030 kuna, odnosno 27.894 kune po tvrtki što u postocima pokazuje prihode neto 52,7 posto manje nego u prethodnoj godini u kojoj nije bilo pandemije. 

Izvoz pao 20,7 posto 

Izvoz mirko, malih i srednjih tvrtki iz Istarske županije iznosio je 5.089.233.329 kuna, odnosno 451.013 kuna po poduzeću, što je 20,7 posto manje nego ranije. Investicija je, unatoč krizi, bilo – iznosile su 1.992.283,552 kuna, odnosno 176.558 kuna po tvrtki. To je smanjenje od 39,1 posto.

Bruto dodana vrijednost (BDV) na razini Istarske županije iznosi u 2020. godini 5.019.812.636 kuna ili 444.861 kuna po tvrtki koja pripada tim kategorijama. Riječ je o padu od 8,4 posto. Taj podatak važan je jer pokazuje indikator ekonomskog stanja regije, te se može zaključiti da je Istarska županija u 2020. godini ekonomski "potonula" za 8,4 posto. Koliko je ovogodišnja uspješna turistička sezona podigla BDV i prihode malih i srednjih poduzetnika još nije poznato.

Na razini cijele Hrvatske, najlošije su prošli poduzetnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je BDV pao za 47,4 posto, dok je najveći porast u Sisačko-moslavačkoj županiji, 17,9 posto. Pad je zabilježio i grad Zagreb, dok su dvoznamenkaski porast imale sve slavonske županije i one koje se nalaze na sjeverozapadu Hrvatske te nemaju izražen turistički sektor.

Analitičari Ekonomskog instituta kažu da se pokazala otpornost na krizu mikro, malih i srednjih tvrtki koja su, s obzirom na mali broj poduzetnika, dobile i najmanje iznose državne potpore. U "Studiji utjecaja pandemije Covida-19 na poslovanje mikro, malih i srednje velikih poduzeća u RH" Ekonomskog instituta iz Zagreba projekta Uplift pokazalo se da je na razini Hrvatske broj mikro, malih i srednjih poduzeća povećan za 2,5 posto, te da im je imovina porasla za 5,6 posto i izvoz 0,9 posto. Zaposlenike su prosječno plaćali 3,6 posto više.

"S obzirom na to da su mikro i male tvrtke u krizi 2008. zaista dugo patile, a njihov oporavak vidljiv je tek od 2016., očekivala sam da će i u pandemiji najviše nastradati. Dogodilo se suprotno: kriza je više pogodila veće tvrtke koje imaju veće fiksne troškove i ugovore iz kojih nisu mogli lako izaći nego mali, iako su relativno veći iznosi potpora odlazili velikima. To sugerira da manji imaju veću mogućnost i brzinu prilagodbe", naglasila je u komentaru autorica studije dr. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.

Ipak, preživljavanje prve i do sada najteže pandemijske godine imalo je svoju cijenu. Na nacionalnoj razini prihodi su smanjeni 4,3 posto, dugoročno zaduživanje za 3,6 posto, kratkoročni zajmovi za četiri posto dok je broj radnika manji 3,6 posto. Pao je i iznos investicija za dvanaest posto na razini zemlje.

- Sve navedeno dovelo je do smanjenja bruto dodane vrijednosti koju sektor privatnih mikro, malih i srednjih poduzeća stvara u ekonomiji. Nakon rasta od deset posto zabilježene u 2019., prošle godine ukupno izravno generirana dodana vrijednost smanjena dva posto, s 97,6 milijardi u 2019. na 95,7 milijardi u 2020., stoji u istraživanju u kojem je posebno naglašena uloga turizma.

- Kad su obalne županije pokleknule, posebice je to izraženo bilo u Dubrovačko-neretvanskoj, krizna 2020. pokazat će se kao jedna od rijetkih godina u kojima Hrvatska bilježi barem malo izjednačavanje velikih razlika regionalnoj razvijenosti.

Drugim riječima, analiza Ekonomskog instituta pokazuje da se gospodarstvo okrenulo industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji u nedostatku turizma. Usporede li se podaci iz protekle tri godine, vidljivo je da malih biznisa ima sve više, i to u građevini, industriji i IT-sektoru. Prosječna plaća je u privatnim mikro, malim i srednjim poduzećima iznosila 5.499 kuna, 318 kuna više nego godinu ranije. Ukupna dobit tog sektora porasla je na 31,46 milijarde kune.

Povezane vijesti

• Pula po broju poduzetnika na visokom petom mjestu. Po neto dobiti je na 83. mjestu. SINKOVIĆ: AFRIKA JE KONTINENT S NAJVIŠE PODUZETNIKA PO GLAVI STANOVNIKA, PA ŠTO?
• Fina. U 2020. godini poduzetnici poslovali s 21 mlrd kuna konsolidirane neto dobiti
• Fina: Hrvatski poduzetnici u 2021. ostvarili 44,8 milijarde kuna neto dobiti