U posljednje vrijeme često se u medijima spominje ugledni hrvatski liječnik dr. Andrija Štampar, utemeljitelj i promotor javnog zdravstva. Posebno se zalagao za otvaranje domova zdravlja o kojima je jednom prigodom 1956. zapisao: "Dom narodnog zdravlja nije izmišljotina pojedinca, nego normalni razvitak zdravstvene službe i medicine, bilo da su to zdravstveni centri ili domovi narodnog zdravlja, kako smo ih nazvali. Kad smo prije rata izabrali ime Dom narodnog zdravlja kao naziv za ustanovu mi smo mislili da je to ime koje najbolje odgovara našem shvaćanju, jer smo tu naročito istaknuli zdravlje. U mnogim natpisima tih ustanova bilo je napisano - Ova je ustanova podignuta da zdrave čuva i bolesne liječi."

U istom tekstu navodi: "Imamo u Americi primjer, gdje je naročito privatni liječnik osobito snažan i dobro organiziran te predstavlja politički faktor ne malog značaja u borbi protiv progresivnih liječnika koji su pokrenuli, naročito u južnom dijelu SAD, slične projekte za osnivanje zdravstvenih centara". "Rat nas je, piše Štampar, mnogome podučio. Narodi su postali svjesni da pitanje zdravlja nije individualno, nego da je to pitanje naroda kao cjeline."

Nažalost, čini mi se kako je u ovomu dr. Štampar pogriješio, jer izgleda kako neki narodi 64 godine nakon tih njegovih riječi nisu postali svjesni da je zdravlje "pitanje naroda kao cjeline." To se najbolje očituje u prosvjedima Amerikanaca protiv karantene koje podržava i sam predsjednik Donald Trump iako je u toj zemlji broj zaraženih veći do 764 tisuća, a umrlih 40 tisuća. Je li to pitanje (ne)razvijenog "narodnog zdravlja", javnog zdravstva u najrazvijenijoj svjetskoj ekonomiji, kojoj je važniji dolar od ljudskog života?

Nasuprot tomu Hrvatska ima daleko manji broj zaraženih i umrlih od zaraze koronavirusom dijelom i zbog toga jer baštini ideje narodnog zdravlja dr. Andrije Štampara. U Istri je njegove ideje posebno pronosio dr. Ante Bartolić rođen u Karojbi 19. travnja 1937. godine. Da je živ prije dva dana bio bi proslavio 83. rođendan. Bartolić se kao dugogodišnji ravnatelj Doma narodnog zdravlja, a kasnije Doma zdravlja u Pazinu zalagao da se zdravstvo približi svakom čovjeku, a to je nastojao učiniti gradnjom i opremanjem ambulanti po mjesnim zajednicama i tvornicama, držeći se ideje da svaki čovjek ima pravo na zdravlje i zato zajednica, odnosno kolektiv, mora voditi brigu o zdravlju. Zahvaljujući pazinskim zdravstvenim radnicima na čelu s dr. Bartolićem Dom zdravlja Pazin posto je 1982. suradnik Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar", koja je bila kolaborativni centar Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za razvoj primarne zdravstvene zaštite. Prigodom posjete predstavnika SZO-a Pazinu 1983. utvrđeno je da Općina Pazin i Dom zdravlja Pazin ispunjavaju uvjete da postanu demonstracijsko područje razvoja komunalne strategije primarne zdravstvene zaštite. Kasnije je, 1987., zahvaljujući ovakvom pristupu, na samo u Pazinu, već i drugim općinama, Istra postala Zdravstveni okrug (Helth district) SZO-a, a Dom zdravlja Pazin postao je nastavnom bazom Medicinskog fakulteta u Rijeci. Ante Bartolić umro je 9. lipnja 2004. u Karojbi, a njegovo djelo, nažalost, pada u zaborav.

Povezane vijesti

• U Zagrebu danas manje novozaraženih nego jučer - 281
• U Zagrebu 71 novi slučaj zaraze koronavirusom
• U Zagrebu 69 novih slučajeva zaraze koronavirusom