Ilustracija
Goran Hrvatin na čelu je Općine Tinjan od 2013. godine, a na prijelazu godine rezimirao je događaje i aktivnosti u "općini istarskog pršuta" te najavio projekte koji tek slijede. Nakon što se na proteklim izborima nisu kandidirale nezavisne liste (Vlado Ivetić i Darko Banko) u Općinskom vijeću Hrvatinov SDP ima komotnu većinu s 5 od 9 vijećnika, uz tri vijećnika IDS-a i jednog HDZ-a, što mu omogućava i bezbrižno planiranje i realizaciju svih aktivnosti.
Definitivno najveći projekt protekle godine, ali i u proteklom mandatu izgradnja je dječjeg vrtića koji je otvoren u listopadu vrijedan više od 11 milijuna kuna.
- Problem malog kapaciteta dječjeg vrtića nije bio samo problem Tinjana, nego i drugih istarskih općina. O potrebi proširenja vrtića govorilo se još davne 2000. godine, a i kasnije je bilo mnogo kombinacija kako to ostvariti. Međutim, kada su se otvorili europski fondovi, tada smo se angažirali oko novog objekta. Putem europskih fondova ostvarili smo 5,6 milijuna kuna, a 2,6 milijuna kuna dobili smo od Ministarstva regionalnog razvoja. To je 8,2 milijuna kuna, dok je oko 3 milijuna kuna osigurala Općina Tinjan za što smo uzeli kredit na osam godina. Objekt je montažnog karaktera na površini od 720 četvornih metara, uz uređeno parkiralište, a ima kapacitet za tri predškolske skupine i jednu jasličku, odnosno, po europskim standardima, za 72 djece. Dosad smo imali dvije skupine djece pri čemu je jedna skupina bila smještena u sklopu škole, a druga u društvenom domu. S obzirom na povećanje kapaciteta morali smo uz četiri postojeće zaposliti četiri nove odgajateljice, a uz glavnog kuhara i pomoćnog, te još jednu spremačicu. To je financijski zahtjevno za općinu, jer nas sada dječji vrtić košta 1,65 milijuna kuna godišnje, što je i najveći općinski izdatak, ali s druge strane sada svi roditelji imaju mjesto za svoje dijete duži niz naraštaja. Uz to dobili smo jaslice kojih do sad nije bilo u središnjoj Istri osim Pazina, naglašava načelnik.
Unatoč raspravi na razini koordinacije načelnika središnje Istre o budućoj cijeni vrtića na Pazinštini, na kraju je dogovorena jedinstvena cijena. Kako pojašnjava načelnik Hrvatin, s obzirom na novosagrađene vrtiće, dogodilo se naglo povećanje troškova.
- Bila je ideja da samo korisnici tih dviju objekata plaćaju višu cijenu ili da se, s obzirom na opće povećanje troškova proteklih godina, taj porast jednakomjerno rasporedi i to je konačno prihvaćeno, kaže načelnik, a na upit što će biti s dosadašnjim prostorom područnog dječjeg vrtića, kaže da će se školski dio preurediti i dobiti prostorije za praktičnu nastavu, informatičku učionicu i veću knjižnicu, a prostor u društvenom domu bit će iskorišten za polivalentnu dvoranu koju će koristiti karatisti, KUD "Kosirići" i umirovljenici, dok će jedna prostorija biti za sastanke.
Zanimljivo je napomenuti da je načelnik, na ovoj funkciji kao volonter, ujedno veterinar, ali i predsjednika Turističke zajednice.
- Obaveza je jako puno, ali s obzirom da sam u trećem mandatu načelnika općine, mislim da sam uspio uskladiti svoj posao, privatni život i obnašanje čelnika. S istekom mandata predsjedniku TZSI-a Renatu Krulčiću, predložili smo da se ubuduće rotiraju predsjednici iz svake od općina, što je prihvaćeno, i ja sam izabran kao predstavnik općine koja bilježi najviše noćenja na tom području. Tendencija je ravnomjerno širenje turističke ponude u naših devet općina. U našoj općini rekordna je bila 2019. godina kada smo imali iznad 80 tisuća noćenja, ali s koronom 2020. godine ta je brojka pala na iznad 55 tisuća, da bi ove godine bilo nešto bolje nego 2020. godine. No, turistički sadržaji iz godine u godinu sve su bogatiji. Tako mogu najaviti da se, uz već postojeći kamp u domaćinstvu, u svibnju ili lipnju u Bankima otvara kamp s pet zvjezdica s mobilnim kućicama, kamp kućicama, šatorima… Ako turisti budu dolazili i ako ne bude problema s koronom, očekujemo da ćemo do kraja 2022. godine na području općine godišnje bilježiti iznad 100 tisuća noćenja, optimističan je načelnik.
Na upit grade li se i dalje masovno vile za odmor na ovom području te je li došlo do zasićenja tržišta, odgovara kako se grade, jer još nije došlo do zasićenja. "Iz godine u godinu na našem području se gradi od 15 do 20 novih vila, a nekretnine, točnije građevinske čestice, dobro se prodaju upravo za turističke svrhe", kaže načelnik.
- Ima dosta domaćih, ali prevladavaju vanjski investitori. Turizam koji se dogodio u središnjoj Istri omogućio je domaćim ljudima da si obnove stare objekte, štale, što se i događa - obnova sela. To je, generalno gledajući, dobro za lokalnu samoupravu, no, za općinu su primarni prihodi od komunalnog doprinosa i naknade, tvrdi Hrvatin i pojašnjava da se kuće za odmor najviše grade, očekivano, na području koje je najbliže moru.
- Najtraženije su nekretnine u selima iz kojih se vidi more, a to su Radetići i Mofardini na području Kringe. Također i selo Jakovici na području Tinjana, područje Muntrilja…, nabraja načelnik.
Tinjan je nadaleko poznat i kao "općina istarskog pršuta" u kojima su otvorene čak četiri pršutane.
- Godine 2006. organizirana je jedna lokalna seoska manifestacija da vidimo tko ima najbolji pršut i tako je sve počelo te se počelo širiti. Galopirajućim korakom sve je to preraslo u jako veliku i zahtjevnu manifestaciju s obzirom da smo mi mala općina s malim kapacitetom ljudi. Rekordne 2019. godine na trodnevnom sajmu dostignuli smo više od 25.000 posjetitelja. No, u posljednje dvije godine, zbog korone, nije bilo moguće organizirati takvu manifestaciju. Iste godine organizirali smo "Ljetni sajam pršuta" gdje smo tu našu lokalnu deliciju ponudili turistima. Nadamo se da će se barem ova manifestacija održati ovog ljeta, kaže načelnik, a na spomen Kuće istarskog pršuta ističe kako ona službeno još nije otvorena, jer su investiciju bazirali na vanjske fondove koji su usahli uslijed korone.
- Ove godine smo uspjeli kompletirati prizemlje, a sada nam je u planu na katu opremanje Muzeja istarskog pršuta gdje bi bila prikazana tradicija pripreme pršuta nekad i danas. U prizemlju nam je naum prikazati Internacionalni sajam pršuta, ali s degustacijskom salom u kojoj bi se mogli kušati tinjanski, istarski i hrvatski pršuti. Razmišljamo da taj prostor iznajmimo ili pak sami zaposlimo osobu koja bi to vodila. Tu bi se mogla kupiti manja količina pršuta, a u slučaju da netko želi više, ide direktno kod pršutara.