(Snimio Milivoj Mijošek)
Samo dva dana nakon što je 8. ožujka prošle godine potvrđen prvi slučaj zaraze koronom u Istri, održana je još jedna sjednica Stožera civilne zaštite na kojoj je odlučeno da se od Nacionalnog stožera i nadležnih ministarstava zatraži zatvaranje svih vrtića, škola i fakulteta u Istarskoj županiji, zabrana okupljanja građana na otvorenom, obaveza nošenja zaštitnih maskica za lice, ograničenje rada trgovačkih centara i trgovina prehrane do 18 sati, te potpuno zatvaranje ugostiteljskih objekata i uslužnih djelatnosti od 15. ožujka do 14. travnja. Tako se Istra u samo nekoliko dana našla u jednoj izvanrednoj, do sad nezabilježenoj situaciji.
Danas opet sve to zvuči predrastično, s obzirom da je u to vrijeme u OB Pula bilo između 30 i 40 Covid pacijenata istovremeno od kojih je barem polovica bila bez ikakvih simptoma.
I ravnateljica OB Pula dr. Irena Hrstić priznaje da je prvotne strepnje za živote pacijenata ubrzo zamijenilo čuđenje i propitkivanje zašto je u Kini i Italiji katastrofalna situacija s koronom, a kod nas nije. I danas prevladava zaključak struke da je to zato što se odmah onemogućilo slobodno kolanje virusa među stanovništvom, ali i zato što su odmah zabranjene posjete domovima za starije. Osim što je Istra brojem stanovnika neusporediva s talijanskim ili kineskim pokrajinama, imala je i šansu učiti na tuđim pogreškama do pojave korone kod nas.
- Prva prava drama kod nas je nastala tek u studenom i prosincu prošle godine kada je cijeli sustav već savršeno funkcionirao, ali se, nažalost, tada bolest pojavila u težem obliku, usprkos dostupnom liječenju i dovoljnom broju respiratora i svega. Tada smo se prvi put našli ispod granice funkcionalnosti u bolnici, ali smo se brzo snašli zahvaljujući zdravstvenim djelatnicima iz drugih sustava koji su nam priskočili u pomoć. Nama je u bolnici srednja dob preminulih 83 godine, i sve su to bili ljudi s ozbiljno narušenim zdravljem kod kojih je kovid bila samo kap koja je prelila čašu, da tako kažem. Mada smo u ostatku Hrvatske imali i mlađih, zdravijih ljudi koji su nažalost preminuli od kovida, ali takvi su zaista rijetki. Danas, s odmakom od godinu dana, u bolnici često pričamo da je kovid zapravo nova bolest s kojom moramo naučiti raditi i živjeti, pogotovo zdravstveni sustav. Čak sada mislim da je korona nova gripa s kojom ćemo morati naučiti živjeti, a cjepiva će nam pomoći držati je pod kontrolom, kao i do sada. Sada možemo uspoređivati već statističke podatke, a oni nama u Istri pokazuju da je to to u biti.
Primjerice, čini mi se 2019. ili 2018. imali smo u jednom zimskom mjesecu čak 20 posto više preminulih starijih pacijenata nego inače, a analizom uzroka otkrili smo da je te godine gripa bila jača. Vrlo vjerojatno te godine u cjepivu protiv gripe nije bio pogođen genom tipa virusa koji se pojavio. Tako mi se nekako čini da bi korona virus mogao zamijeniti dosadašnju gripu koja je također vrlo opasna za pojedince, a ovo joj je praktički bio prvi susret s ljudima i za neke od njih se pokazala pogubnom. Sve više virusologa to ističe jer vidimo kako virus mutira, i vrlo vjerojatno je da ćemo doći do sezonskog procjepljivanja cjepivom koje će se moći modificirati prema prevladavajućem soju bolesti, a koje će, kao i do sada, neke u potpunosti štititi od bolesti, a neke od komplikacija bolesti i smrtonosnog ishoda. Sada znamo da ovome nije kraj, smatra Hrstić.
VIŠE O OVOJ TEMI PROČITAJTE OVDJE: https://www.glasistre.hr/istra/proslo-je-tocno-godinu-dana-od-prvog-slucaja-zaraze-koronavirusom-u-istri-705307