Premda neki posljednjih razmjerno hladnih dana i tjedana dovode u sumnju globalno zatopljenje i klimatske promjene – dokaza u njihovo postojanje je napretek, piše Zoran Vakula u Meteokutku HRT-a.

Uostalom, zašto i sve ove meteorološke ekstreme, pa i ovomjesečnu hladnoću, gdjekad čak i rekordno hladne dane – ne tumačiti kao pokušaj prirode da postigne neko ravnotežno stanje?! A da je u toplijem nego prije – neprijeporno je – još jednom će u ponedjeljak, 19. travnja 2021. potvrditi i Svjetska meteorološka organizacija.

Priložene slike i grafovi su preliminarni, neslužbeni, još nepotvrđeni od strane klimatologa DHMZ-a, koji će posebna službena klimatološka izvješća objaviti nakon detaljnijih analiza svih raspoloživih i verificiranih podataka.

No, i pomoću ovako nesavršenih podataka koji su se koristili u pripremi ovog teksta vidljiv je očiti porast srednje godišnje temperature zraka za meteorološke postaje Zagreb Maksimir i Split Marjan.

Pritom se mog primijetiti i dosadašnje ekstremne godine – u Zagrebu najhladnije 1956. i 1962., kada se temperatura analizira “na jednu decimalu”, te najtoplija 2019., a u Splitu 1980., odnosno 2018. godina.

Podjednaki grafikoni postoje i za druge meteorološke postaje DHMZ-a, uz male razlike u rekordnim godinama, posebice kada se uspoređuju kopnene i primorske postaje. Naravno, i uz različite početke mjerenja.

Na postaji Zagreb Grič, primjerice, ove se godine obilježava čak 160 godina neprekidnih mjerenja, pri čemu je zoran porast temperature tijekom desetljeća, posebice 3 posljednja, uz najočitiji porast od 2011. do 2020. godine.

Naravno, uz napomenu kako prvo razdoblje ima “samo” 9 godina, zbog početka mjerenja 1. prosinca 1861. godine, a posljednje je izračunato na temelju još neslužbenih podataka za prošlu godinu.

Zatopljenje je vidljivo u svim godišnjim dobima, pri čemu najizraženije diljem Hrvatske ljeti, a najmanje tijekom jeseni, ponegdje zime, kao primjerice u Splitu i Dubrovniku.

Analiziraju li se porasti 30-godišnje srednje mjesečne temperature zraka po mjesecima – najveći su uglavnom u kolovozu, od spomenutih gradova samo u Osijeku u siječnju, a najmanji porasti zabilježeni su većinom u rujnu – u Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Splitu – te u listopadu u Rijeci i prosincu u Dubrovniku.

Brojčano najmanje odstupanje od srednjih 30-godišnjih mjesečnih vrijednosti od spomenutih je mjesta u Osijeku, Splitu i Dubrovniku, a najveće u Zagrebu, koji postaje sve izraženiji “toplinski otok”.

Povezane vijesti

• Prognoza za ljeto: Bit će toplije od prosjeka
• Zbog olujnog juga i kiše upaljen CRVENI METEOALARM ZA ISTRU: U noći sa subote na nedjelju obilna kiša
• DANAS JE PRVI DAN KLIMATOLOŠKOG PROLJEĆA. A vrijeme je... Pa više jesensko! Evo što nas očekuje idućih nekoliko dana