Kameni monolit iz kojeg je izrađen Spomenik domovini dolazi iz kamenoloma „Kanfanar“. Na taj način, kamenolom koji je već doživio svoj svjetski renome, dobio je svoje značajno mjesto u simbolici spomenika koji predstavlja Hrvatsku.

- Spomenik Domovini autorsko je djelo poznatog arhitekta Nenada Fabijanića s kojim nas veže dugogodišnja suradnja, kaže direktorica Kamen Pazina Aleksandra Krebel. - Odnos nas kao izvoditelja i arhitekata ključan je za uspješnost svakog autorskog djela, a naročito nečeg specifičnog i složenog kao što je ovaj monument. Samoj realizaciji projekta, nastavlja, prethodilo je puno razgovora koji nisu samo tehničke i operativne naravi, a zajednički su nas vodili upoznavanju i prepoznavanju same suštine projekta kroz manifestaciju i karakter kamena.

- Mi smo u tom procesu učili od profesora Fabijanića o umjetnosti, estetici i civilizaciji, a on je s iskrenim oduševljenjem pratio svaku fazu rada u kamenolomu. Od vađenja 100-tonskog masiva iz stijene do završnih detalja. Želja da se izradi nešto „nemoguće“, izvan okvira i uobičajenih pravila i mogućnosti, vodila nas je kroz cijeli proces, objašnjava Krebel.

Kad ih je arhitekt Fabijanić upoznao sa svojim projektom i željom da se izradi iz jednog komada, u Kamen Pazinu su znali da takva mogućnost postoji samo u Kanfanaru. Za takav zahvat potrebno je, osim kompaktnosti stijene, posjedovati kapacitete u obliku teške mehanizacije i, što je najvažnije, intelektualni kapital koji ljudi u Kamen Pazinu imaju i koji je rezultat tradicije rada dulje od 65 godina.

Nakon vađenja 100-tonskog masiva, isti je pozicioniran unutar kamenoloma i natkriven privremenim šatorom. Nakon toga je uslijedio višemjesečni klesarski rad na izradi monumenta. Na izradi su sudjelovali svi djelatnici kamenoloma „Kanfanar“. Klesarski dio je rad Denija Krizmanića kojem je u jednom dijelu pomagao i Robi Žgaljardić, to su dugogodišnji zaposlenici tvrtke s iznimnom klesarskom naobrazbom. Voditelj i koordinator cijelog projekta bio je Davor Rimanić.

- Ponosni smo da smo sudjelovali u tako zahtjevnom i značajnom projektu prezentirajući našu tvrtku i kamen iz Kanfanara na najbolji mogući način, kroz ovo monumentalno autorsko djelo, zaključuje Aleksandra Krebel.

Eksploatacija, prerada i primjena arhitektonskog građevnog kamena u Istri ima tisućljetnu tradiciju. Oslanjajući se na tu tradiciju, iskustva i stečena znanja, 1954. godine osnovana je tvrtka Kamen u Pazinu koja se, od tada, bavi eksploatacijom, preradom i primjenom istarskog kamena.

U svom daljnjem razvoju do današnjih dana, prateći tehnološki napredak, ulaganjima u suvremenu opremu i nove proizvodne postupke te prilagođavajući tome organizaciju rada, tvrtka povećava proizvodnju i asortiman proizvoda. Kamen Pazin, tako, danas proizvodi blokove vapnenca u sedam kamenoloma na području Istre i Dalmacije.

Spomenik domovini otvoren je na Trgu Stjepana Radića na 21. obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana uz nazočnost predstavnika državnih vlasti i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a otkrili su ga njegov autor arhitekt Nenad Fabijanić, Milan Bandić te predsjednice udruga poginulih, nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ljiljana Alvir, Lucija Kobar i Vesna Mihaljević.

Načelnik Općine Kanfanar Sandro Jurman, ne želeći ulaziti u arhitektonske i političke interpretacije projekta izgradnje spomenika, izražava zadovoljstvo činjenicom da je Kanfanarski kamen dobio svoje mjesto u glavnom gradu Hrvatske.

- Obzirom da su kanfanarskim kamenom izgrađeni objekti na svim kontinentima, ovo je, na neki način, veliko priznanje za našu vrijednu sirovinu koja je odabrana za ovaj projekt. Kamen je jedna od prepoznatljivosti Kanfanara. Rudarska industrija i eksploatacija kamena su poslovne djelatnosti koje imaju izuzetno velik značaj za Kanfanarštinu, ali i za proračun Općine Kanfanar. I u tom kontekstu, afirmacija ove sirovine vrlo je značajna za nas, budući da je poduzeće Kamen Pazin vrlo važan gospodarski subjekt za našu sredinu. Općina Kanfanar od eksploatacije kamena na svom području na godišnjoj razini ostvaruje prihod od otprilike 1,5 milijuna kuna, a značajan broj ljudi s područja Kanfanarštine je i zaposleno u Kamen Pazinu, zaključuje Jurman.

Povezane vijesti

• Nema novca za asfaltno spajanje Sv. Petra i Kanfanara
• Zeleni otpad u kamenolomu u Banjolama gorio i jučer
• Kanfanar osvijetljen novim lampadinama