utvrđen krajnji rok
FINA SREDINOM LISTOPADA UKIDA AKTUALNI MORATORIJ NA PROVEDBU OVRHA Vlada hitno mora naći riješenje za 400.000 građana koji bi se uskoro mogli naći u blokadi
Iz Vlade se neslužbeno doznaje da se već razrađuju scenariji za što bezbolnije ponovno pokretanje naplata dugovanja temeljem ovrha. Jedna od opcija po kojoj bi se pomoglo građanima, a ne bi se previše zakidalo vjerovnike, jest omogućavanje otplate duga na rate
Vlada više neće produžavati moratorij na ovrhe koje je zajedno s Finom počela provoditi 18. travnja zbog teških ekonomskih okolnosti izazvanih epidemijom korone. Prije nekoliko dana odlučeno je da je krajnji rok za provođenje ove posebne odluke o zastoju u provedbi ovrha nad novčanim sredstvima građana i svih ovršnih postupaka do 18. listopada ove godine. Zbog toga bi se na jesen u blokadi moglo naći oko 400.000 građana, no Vlada je najavila da priprema mjere za ublažavanje novog tsunamija blokiranih.
Pomoć građanima
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, kazao je da je Vlada, budući da okolnosti uzrokovane pojavom bolesti Covid-19 nedvojbeno i danas utječu na aktivnosti u zemlji, donijela odluku o produženju roka trajanja posebnih okolnosti i stopiranja provođenja ovrha i stečaja do zaključno 18. listopada ove godine. Ministar je podsjetio da su posebni zakoni doneseni s ciljem olakšanja položaja fizičkih osoba kojima dio primanja odlazi na ovrhe, kako bi lakše prebrodili ovo razdoblje koje značajno utječe na njihovu financijsku situaciju, ali i kako bi se smanjila šteta nastala u gospodarskom poslovanju zbog posebnih okolnosti uzrokovanih pojavom pandemije. Tako je Zakonom o dopuni zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima propisano da Fina zastaje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike – građane i fizičke osobe koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost ili se bave slobodnim zanimanjima. Zakonom o interventnim mjerama o ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti propisano je da se za vrijeme trajanja tih okolnosti zastaje s postupanjem u svim ovršnim postupcima, osim propisanih izuzetaka.
- Zakonima je reguliran i zastoj tijeka zateznih kamata pa one ne teku za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, napomenuo je Marić.
Pad BDP-a
Tako je Fina 18. travnja zastala s provedbom ovrha nad novčanim sredstvima gotovo 245 tisuća fizičkih osoba, te s provedbom više od milijun osnova za plaćanje. Ukupan iznos nenaplaćenog duga ovršenika fizičkih osoba za koji se zastalo u provedbi ovrhe iznosi 23,9 milijardi kuna, a istovremeno je zaustavljen i obračun kamata na ta dugovanja. U blokadi je i dalje ostalo 8.015 ovršenika fizičkih osoba, budući da su u njihovim očevidnicima evidentirane ili tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, ili tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, ili tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili mjera osiguranja iz kaznenog postupka, ili se radi o provedbi ovrhe po računu specifične namjene.
Do stupanja na snagu Zakona o interventnim mjerama utvrđeno je 105.184 aktivnih sudskih i javnobilježničkih ovršnih postupaka, uključujući i ovrhe na nekretninama, pokretninama i novčanim sredstvima građana i gospodarskih subjekata, navodi se između ostalog u odluci Vlade.
Uz rekordni pad BDP-a u drugom tromjesečju od 15,1 posto i očekivani gubitak radnih mjesta, od kojih se samo u sektoru turizma predviđa gubitak oko 60.000 radnih mjesta, zaista smo sve bliže ostvarenju najcrnjih prognoza o izuzetno teškoj jeseni i zimi.
Novi zakon
Međutim, iz Vlade se neslužbeno doznaje da se već razrađuju scenariji za što bezbolnije ponovno pokretanje naplata dugovanja temeljem ovrha. Jedna od opcija po kojoj bi se pomoglo građanima, a ne bi se previše zakidalo vjerovnike, jest omogućavanje otplate duga na rate. Cilj je da se u dogovoru s javnim bilježnicima nađe rješenje koje će spriječiti da se preko noći ogroman broj građana nađe u potpunoj blokadi. Ministarstvo će sastaviti nacrt rješenja, a Javnobilježnička komora bi trebala dati svoje prijedloge kako i po kojim kriterijima građanima omogućiti postupno i što bezbolnije vraćanje dugova. Za vrijeme trajanja ovih izvanrednih mjera, zahtjevi za ovrhama su se i dalje zaprimali, ali se nisu pokretali, osim u iznimnim slučajevima, a kao jedna od mjera pomoći gospodarstvu je i odluka da stečajni razlozi nastali za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.
Važna novost koja dolazi iz Vlade jest da se potpuno odustaje od prijedloga Ovršnog zakona koji je u proceduru poslao bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Po tom prijedlogu, koji je prošao dva saborska čitanja da bi zapeo u trećem, ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i dalje bi provodili javni bilježnici, u postupku bi bila zadržana Fina, ali bi se uključili i sudovi. Ovaj je zakonski prijedlog doživio niz kritika i nitko njime nije bio zadovoljan, a posebice vjerovnici koji su ga smatrali još rigoroznijim i štetnijim od dosadašnjih.
Revizije i odgoda
Ništa manje nezadovoljni bili su i ostali dionici ovih postupaka, a posebice sudovi kojima je prijetilo zatrpavanje dodatnim postupcima. Izrada novog prijedloga Ovršnog zakona stoga je predviđena za listopad, no još nije odlučeno hoće li se pripremiti potpuno novi zakon ili će se ići u izmjene postojećeg. Čini se da su u Ministarstvu pravosuđa za sada skloniji prepravljanju postojećeg zakona, dok bi se istovremeno krenulo s pripremom novog koji bi bio na tragu slovenskog modela i omogućio efikasne, ali i jeftinije ovrhe. Iz takozvanog Bošnjakovićeva zakona od kojega se odustalo preuzet će se neke mjere kojima se nastojalo olakšati položaj dužnika. Iz Ministarstva pravosuđa kažu da će se Zakonom, između ostalog, povećati popis primanja koja su izuzeta od ovrhe, smanjiti troškovi postupka, onemogućiti deložacije u zimskom periodu, te stvoriti moderniji sustav naplate koji će osigurati jeftinije, brže i djelotvornije namirenje vjerovnika uz povećanu razinu zaštite ovršenika.
U periodu najvećih problema i zastoja u redovnom poslovanju zbog Covida banke su također bile donijele odluku u stopiranju naplate kredita na rok od tri plus maksimalno još tri mjeseca, što bi otprilike značilo do konca rujna u većini slučajeva. Istovremeno je odlučeno da se do daljnjeg neće revidirati odobreni minusi po tekućim računima građana, a ukinulo se na jedno vrijeme i naplaćivanje naknade za podizanje novaca s tekućih računa građana na bankomatima drugih banaka. Ova posljednja mjera vraćena je negdje sredinom srpnja, jer su banke zabilježile veliki pad prihoda u prvom polugodištu ove godine iz svih sfera poslovanja. Međutim, pojedine banke za sada još uvijek neće revidirati minuse građana, a dio njih produžio je mogućnost da se do konca rujna podnese zahtjev banci za odgodu plaćanja kredita ukoliko su gospodarske okolnosti uzrokovane Covidom značajno utjecale na poslovanje i financijsko stanje građana.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
