Među brojnim europskim projektima koje je provela ili upravo sada provodi Istarska županija su i LIKE (Living on the Karst Edge) te KLIM (Kontija - Limski zaljev - Održivo upravljanje zaštićenim područjima), a odnose se upravo na prirodnu baštinu

Zaštita okoliša, pravilno gospodarenje otpadom, primjerena vodoopskrba i odvodnja, prilagođavanje klimatskim promjenama, šumarstvo, mineralni izvori, rudarstvo i tako dalje itekako su važni elementi društvenog standarda regije i pokazatelj kvalitete življenja njenih građana. A na području Istarske županije realizirano je čak 110 projekata koji se odnose isključivo na zaštitu okoliša i održivi razvoj.

Ukupna vrijednost tih projekata iznosi čak 2,4 milijarde kuna, a bespovratna sredstva za istarske korisnike iz EU fondova iznose preko 1,6 milijardi kuna.

Među brojnim europskim projektima koje je provela ili upravo sada provodi Istarska županija su i LIKE (Living on the Karst Edge) te KLIM (Kontija - Limski zaljev - Održivo upravljanje zaštićenim područjima), a odnose se upravo na prirodnu baštinu.

Valorizacija

Projekt LIKE, u kojemu Istarska županija ima ulogu vodećeg partnera tijekom njegove implementacije od rujna 2017. godine do kraja veljače 2020. godine, razvija ideju unaprjeđenja značajnog krškog prekograničnog područja Slovenije i Hrvatske, valorizaciju prirodne vrijednosti tog područja te njegovo stavljanje u funkciju općeg društvenog i gospodarskog razvoja. Zacrtana je izrada brojnih planova upravljanja za zaštićene biljne i životinjske vrste, najčešće endeme područja ili ugrožene Natura 2000 vrste, provođenje radionica za lokalno stanovništvo, testne košnje travnjaka i uklanjanje invazivnih vrsta, organizaciju javno društvenih događanja, ekskurzija, kao i aktivnosti promocije prirodnih vrijednosti i ljepota područja provođenjem medijske kampanje.

Za primjer, u sklopu projekta u Istri će se uspostaviti i prvi hrvatski sustav "skrbništva" nad gnijezdećim parovima sova ušara.

- Ovaj je projekt nastavak višegodišnjeg nastojanja Istarske županije da zaštiti svoje prirodne potencijale i uspostavi mehanizme zaštite i upravljanja našim prirodnim vrijednostima, navodi istarski župan Valter Flego.

Projekt će osigurati i izradu stručnih podloga potrebnih za uspostavu regionalnog parka Ćićarija. Istarska županija vodeći je partner projekta čija je ukupna vrijednost 11,4 milijuna kuna, a samo za provedbu njenog dijela aktivnosti dobiveno je više od dva milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Istarska županija provodi ga u partnerstvu sa Zavodom za zaštitu prirode Republike Slovenije, Sveučilištem Univerza na Primorskem iz Kopra, Općinom Kopar, Prirodoslovnim muzejom iz Rijeke, udrugom za promatranje ptica BIOM iz Zagreba, udrugom za promatranje ptica DOPPS iz Ljubljane, ali i s Natura Histricom, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Istarske županije.

Natura Histrica sa Županijom sudionica je i Projekta KLIM, čiji je završetak planiran u prosincu 2021. godine, sa ciljem održivog upravljanja zaštićenim područjima prirodne baštine na području općine Vrsar - ujedno i vodećeg partnera projekta. Njime se predviđa edukacija lokalnog stanovništva, učenika, studenata, znanstvenika i ostalih interesnih skupina, kao i uspostavljanje sustava za upravljanje posjetiteljima radi bolje valorizacije zaštićenih područja.

Ukupna mu je vrijednost 13 milijuna kuna, od čega je za Istarsku županiju predviđeno 1,3 milijuna kuna, a za JU Natura Histrica 1,6 milijuna kuna.

Centralna aktivnost projekta KLIM izgradnja je Znanstvenog edukacijskog centra (ZEC) adaptacijom postojećeg lovačkog doma u šumi Kontija. Provedbom projekta prirodna će baština biti uključena u turističku ponudu što će omogućiti i njezinu zaštitu i valorizaciju.

- Očekuje se da će projekt utjecati na porast turističke potražnje i podizanje razine svijest lokalnog stanovništva, odnosno svih posjetitelja provođenjem stručnih programa edukacije. Uključivanje lokalnog stanovništva u provedbu projektnih aktivnost omogućit će se suradnjom s civilnim društvom, a stvorit će se i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, kaže župan Flego.

Valja spomenuti i da je JU Natura Histrica partner u još jednom prekograničnom projektu čija je provedba upravo u tijeku - CREW (Coordinated Wetland Management in Italia - Croatia Cross Border Region) koji se sufinancira s 85 posto sredstava iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A ITALIJA-HRVATSKA iz prioritetne osi za zaštitu i obnovu bioraznolikosti. Vrijednost predviđena za provedbu aktivnosti županijske ustanove iznosi više od 1,5 milijuna kuna.

Projektom će se oformiti stručni tim za praćenje podataka ekosustava u obalnim vlažnim (močvarnim) područjima i tako doprinijeti unapređenju zaštite njihove biološke raznolikosti. Na području Istarske županije projekt će se manifestirati postavljanjem opreme za mjerenje u posebnom ornitološkom rezervatu Palud. Kroz projekt će se također razmjenjivati iskustva dobre prakse upravljanja vlažnim (močvarnim) područjima, izraditi koordinirana metodologija te zajednička strategija za njihovo upravljanje. Svojim će aktivnostima Crew probuditi svijest javnosti o vrijednosti očuvanja stabilnosti ekosustava.

Suradnja

Cilj projekta, čija implementacija završava u svibnju 2021., je doprinijeti zaštiti i obnovi bioraznolikosti uspostavom prekogranične suradnje u praćenju podataka ekosustava vlažnih staništa te razvoj zajedničke strategije jačanja močvarnih zaštićenih područja u Hrvatskoj i Italiji

Kako izgleda projektna suradnja preko granice, s prvim susjedima, s kojima nas u velikoj mjeri veže ista ili slična prirodna baština i želja da je zaštitimo, mogli smo se uvjeriti i na primjeru projekta DIVA - Sanacija divljih odlagališta i podizanje svijesti o njihovoj štetnosti. Projekt je Istarska županija provela s partnerima iz Slovenije s ciljem saniranja ilegalnih deponija i doprinosa poboljšanju kvaliteta životne sredine na obje strane granice, poboljšanja kakvoće tla, krajolika i podzemnih voda te smanjenja rizika ugroženosti ljudskog zdravlja. A kroz njega je, zahvaljujući i prijavama građana, evidentirano na stotine ilegalnih deponija.

- Poboljšanje stanja okoliša, smanjenje rizika za ljudsko zdravlje, povećanje biološkog diverziteta, širenje znanja, informacija i svijesti o rizicima i negativnih utjecaja na okoliš, zdravlje i prirodu, te pravilno gospodarenje otpadom najvažniji su učinci ovog projekta, zaključio je župan Valter Flego.

Povezane vijesti

• Inženjer i dobitnik rektorove nagrade. Gradonačelnik koji je dobio 84 posto. Vojni šifrant i zaljubljenik u automobile. ŽUPAN KOJI ŽELI U EUROPSKI PARLAMENT: "Neću čak ni stan uzeti u Bruxellesu, nego hotelsku sobu. Stan je za mene jedan, jedini - u obiteljskoj kući u Štrpedu"
• ŽUPAN KOJI ŽELI U EUROPSKI PARLAMENT: "Neću čak ni stan uzeti u Bruxellesu, nego hotelsku sobu. Stan je za mene jedan, jedini - u obiteljskoj kući u Štrpedu"
• Istra prva u Hrvatskoj dosegnula razinu BDP-a iz pretkrizne 2008.godine. ISTRA JE POŽELJNO MJESTO ZA ŽIVOT I POSLOVANJE