DRŽAVNE POTPORE: Nastavlja se sanacija pazinskog zvonika, crkve u Vižinadi i kaštela Kožljak

Zvonik u Pazinu, stari Kožljak i freska u crkvi u Vižinadi

Ministarstvo kulture i medija odobrilo je ovih dana niz potpora za očuvanje kulturnih dobara. Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu za programe zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima prijavljeno je čak 924 programa, a Istarskoj županiji odobreno je njih 36. Dobra vijest za obnovu kulturno-povijesnih znamenitosti stigla je tako u Pazin, Vižinadu, Kršan….

Naime, u siječnju ove godine Grad Pazin prijavio je na natječaj nastavak etapne sanacije zvonika crkve sv. Nikole u Pazinu, a u ovoj je fazi ostvarena je financijska potpora ministarstva u iznosu od 500 tisuća kuna. Prijedlog je donesen na temelju stručnog mišljenja konzervatorskih odjela i Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture te je prijedlog razmatran, verificiran i odobren od ministrice kulture i medija.

Odobrenim sredstvima planira se u ovoj godini dovršiti radove sanacije oktogona, započete lani te izvesti radove konstruktivne i građevinske sanacije lođe zvonika. S obzirom na stalna povećanja tržišnih cijena, pa tako i građevinskih materijala i radova, revidirat će se projektantski troškovnik iz glavnog projekta sanacije zvonika te utvrditi trenutna tržišna vrijednost planiranih radova, a potom utvrditi i obim radova koje je realno moguće izvesti u ovogodišnjem programu sredstvima koje Grad ima na raspolaganju. Nakon utvrđivanja obima i procijenjene vrijednosti radova pristupit će se pripremi i provedbi javne nabave, a nakon toga slijedi ugovaranje i realizacija radova.

Inače, kampanil visok 45 metara sagrađen je 1705. (kako piše na ploči ugrađenoj na zvoniku), u godini krunidbe cara Svetog Rimskog Carstva Josipa I. koji je među ostalim vladao i Pazinskom knežijom. Program etapne obnove zvonika provodi se od 2016. godine, a radovi se izvode na osnovi glavnog projekta sanacije izrađenog u sklopu projekta KulTourSpirit, financiranog iz EU programa Konkurentnost i kohezija. Do sada je rekonstruirana međukatna konstrukcija, čime je osposobljen pristup do lođe. Uređen je pod lođe i unutrašnjosti piramide zvonika te je postavljena hidroizolacija, a na otvore lođe i etaža ispod lođe postavljene su zaštitne mreže koje su pričvršćene na okvire oblikovane prema otvorima. U sljedećoj je fazi očišćena unutrašnjost zvonika, opšiveni su podovi te su izrađene i postavljene zaštitne ograde na postojećim rekonstruiranim međukatnim konstrukcijama. Uz sve to, uređeni su unutrašnji zidovi i otvori, a nakon toga je sanirano vanjsko ulazno stubište i ulazna vrata zvonika. U 2021. godini izvedeni su radovi građevinske i konstruktivne sanacije piramide i oktogona zvonika, a u ovoj godini, kako je ranije navedeno, slijedi dovršetak sanacije oktogona iznutra i radovi konstruktivne i građevinske sanacije lođe.

Cilj programa je ovo kulturno dobro i jedan od prepoznatljivih simbola u vizuri Grada konstruktivno i građevinski sanirati, a time ga i revalorizirati te učiniti turistički atraktivnijim.

Župna crkva Sv. Jeronima na glavnom trgu i njezin nadaleko poznati zvonik jedno su od najznačajnijih povijesnih blaga Vižinade. Izvorno crkva datira još iz srednjeg vijeka, ali je nova i veća, onakva kakva je danas, sagrađena u razdoblju između 1836. i 1840. godine. Njezina je povijesno-kulturna vrijednost neprocjenjiva pa je odlična vijest da je i Općini Vižinada putem natječaja programa zaštite kulturnih dobara odobreno 16 tisuća kuna za obnovu misnice iz 18. stoljeća u župnoj crkvi sv. Jeronima te 21 tisuću kuna za obnovu i restauraciju slike "Prikazanje u hramu" koja se također nalazi u istoj crkvi, a naslikao ju je mletački slikar u periodu između 1634. i 1639. godine. Ova sredstva Općina je dobila u okviru onog dijela programa koji se odnosi na zaštitu pokretnih kulturnih dobara.

Što se tiče nepokretnih kulturnih dobara, Ministarstvo je prepoznalo značaj i važnost crkve sv. Barnabe u Vižinadi, izvorno romaničke građevine iz ranog srednjeg vijeka čiji su unutarnji zidovi oslikani freskama s temom Kristova života, od rođenja do uskrsnuća. Za zaštitu i obnovu ovog iznimnog kulturnog dobra Općini je dodijeljeno 100 tisuća kuna. Već ranije je talijanska regija Veneto za istu svrhu Općini Vižinada odobrila 18 tisuća eura pa je predviđeno da radovi na obnovi crkve sv. Barnabe započnu u rujnu ove godine. Obuhvatit će sanaciju pukotina, izradu fasade te zamjenu vanjske stolarije na crkvi. Jednako tako, već spomenute vrijedne freske će se kroz ovaj projekt zaštititi od atmosferskih utjecaja, i općenito, cilj radova je zaštita crkve od propadanja. Želja općinske uprave je da ovo neprocjenjivo kulturno dobro više približi ljudima pa je plan da se nakon obnove u crkvi organiziraju različiti kulturno-umjetnički programi ili predavanja, kako bi se ovaj spomenik kulture što više popularizirao i valorizirao, uz intenzivniju prezentaciju čuvenih fresaka. Napomenimo da je ranije ove godine ministarstvo odobrilo i 12 tisuća kuna za izradu monografije Carlotte Grisi, čiji će autor biti Elena Poropat Pustijanac.

Sredstva u ukupnom iznosu od 450.000 kuna odobrena su i Općini Kršan za dva projekta - Konstruktivna sanacija zgrade u naselju Plomin i Hitna konstruktivna sanacija zidova kaštela Kožljak. U Plominu je riječ o stambenoj kući izgrađenoj na južnom bedemu koja je danas ruševina, urušenog krova i međukatnih konstrukcija i zatrpane podrumske etaže. Kuća je izvorno imala dvostrešni krov, a sačuvane su tek kamene konzole krovne strehe. Nedostaje čitavo zapadno lice građevine prema zaljevu do razine bedema, zbog čega je potrebna hitna intervencija ruševnog stanja, kao i konzervacija postojećih zidova. Odobrena sredstava iznose dvjesto tisuća kuna.

Na građevinskim strukturama feudalne rezidencije kaštela Kožljak na nekoliko su mjesta primijećena oštećenja koja statički značajno destabiliziraju sačuvane strukture i prijete njihovu daljnjem urušavanju. Kako je rečeno, spomenuta se oštećenja nalaze u nižim zonama relativno dobro sačuvanih zidova, visokih po nekoliko metara, poput primjerice zidova branič kule, na obodnom južnom zidu te na zapadnom dijelu rezidencije. Daljnje urušavanje rezultiralo bi urušavanjem značajnog dijela postojećih struktura. Sanacija zidova je potrebna iz razloga što su na dijelovima zidova od kamenog ziđa uočene pukotine i dio zida je nagnut prema unutrašnjosti kaštela te postoji opasnost od njegovog urušavanja. Odobreno je stoga 250 tisuća kuna.