KAMENOLOM KARLOTA

DRŽAVA DAROVALA ZEMLJIŠTE U Raši će se graditi Memorijalni centar posvećen povijesti Raše


Podzemni dio projekta podrazumijeva stavljanje u funkciju rudarskog potkopa Karlota, a nadzemni dio će pričati priču o nastanku rudarske Raše u rekordnih 547 dana, razlozima njene izgradnje, životu u njoj

 

Odlukom Vlade na sjednici održanoj 13. rujna u Puli, Republika Hrvatska darovala je Općini Raša zemljište napuštenog kamenoloma Karlota u Raši u svrhu izgradnje Memorijalnog centra o povijesti Raše. Riječ je o zemljištu površine 3,1 hektara, čija procijenjena vrijednost iznosi 1,52 milijuna kuna. O kakvom je projektu riječ upitali smo rašku načelnicu Gloriju Paliska.

- Ovaj projekt zapravo ima dva dijela, kako mi volimo reći, nadzemni i podzemni. Podzemni dio projekta podrazumijeva stavljanje u funkciju rudarskog potkopa Karlota. Postoji velik interes gostiju za posjet prohodnom rudarskom tunelu. To je potvrdio i pilot projekt Istarske županije "Istria Inspirit" jer se za ulazak u naš rudnik uvijek tražila karta više. Nadzemni, pak, dio će pričati priču o nastanku rudarske Raše u rekordnih 547 dana, razlozima njene izgradnje, životu u njoj. Rašu je osmislio i izgradio jedan od onodobnih totalitarizama, nastala je u takvom ozračju. I to sa svim sadržajima koje čovjek treba, od rodilišta, preko vrtića i škole, kinodvorane, sportskog kompleksa s bazenom, do hotela, kaže načelnica Paliska. "U ono vrijeme Raša je imala čak i toplanu za centralno grijanje zgrada u naselju. Stoga je zamisao oplemeniti cijelu ovu priču dodatnim sadržajem, odnosno u muzejskom kompleksu pokazati totalitarizme onog doba u Europi. Priča je, dakle, europska. Zato još jednom zahvaljujemo Vladi što je prepoznala veliki potencijal Raše, što je prepoznala da je Raša grad s pričom te da tu njenu posebnost treba staviti u funkciju razvoja turizma. Imamo za razviti cjelogodišnji turistički proizvod, koji bi bio motiv dolaska u Rašu i Istru. U ožujku prošle godine obratili su nam se vlasnici privatne tvrtke Arsaland s pismom namjere o ideji stvaranja multidisciplinarnog memorijalnog centra totalitarnih režima 20. stoljeća koji su se pojavili (i nestali) u Europi. Riječ je o projektu koji bi s povijesnog i apolitičkog stajališta pokazao prošlost tih režima", nastavlja Paliska. (Branko BIOČIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter