Velika opasnost je azijski stršljen koji je već prisutan u sjevernoj Italiji i napada isključivo pčele. Strahovito brzo se razmnožava, a gnijezdi se na vrlo visokim stablima pa ga je teško uništiti. Kolege u Sloveniji prate njegovo kretanje, prati se i stanje uz našu granicu sa Slovenijom, ali na sreću još ga nismo primijetili. No, kako se brzo širi, čini nam se da je neizbježan i kod nas. Ipak, pesticidi su problem broj jedan, dodaje Arduino Bubola, pčelar s 40-godišnjim iskustvom

Danas, 20. svibnja, Svjetski je dan pčela. Poznata je misao znanstvenika Alberta Einsteina: "Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života." Naime, bez pčela, nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane pa ni ljudi…. Na Zemlji se samo oko 10 posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti.

Glavninu tih insekata čine upravo pčele. Upravo o tome, u povodu Svjetskog dana pčela, govorili su nam čelnici Udruge pčelara Bujštine, oslikavajući stanje pčelarstva na području Bujštine, ali i cijele Istre, uz podsjećanje javnosti i na brojne opasnosti koje prijete pčelama, a to je upotreba pesticida.

Smanjuje se broj košnica i pčelara

Najveći doprinos pčela je oprašivanje, jer o tom prirodnom postupku ovisi oplodnja gotovo tri četvrtine svih biljaka koje čine 90 posto svjetske hrane. Trećina globalne proizvodnje hrane ovisi o pčelama. A kad njih nestane, ni ljudima se ne piše dobro. Kakvo je stanje na području između Mirne i Dragonje?

- Moramo prvo naglasiti činjenicu da se broj košnica na našem području, a vjerujem da je tako i u drugim krajevima, smanjuje. Stariji pčelari nemaju nasljednike. Mladi se teško odlučuju na pčelarenje, ako i krenu, očekuju dobru zaradu, a toga sada u pčelarstvu nema. To je mukotrpan rad koji traži i puno učenja, usavršavanja, mnogo toga ovisi o klimi koja se mijenja i drugim uvjetima. Rijetki su oni koji nastave takav obiteljski posao, ako netko od starijih odustane, velik broj košnica nestaje, reći će u početku razgovora Slavko Biuk, predsjednik Udruge pčelara Bujštine koji se po struci inženjer strojarstva, a koliko je učio o pčelama, kaže, mogao je završiti i više od jednog fakulteta. I još nije sve doznao!

Dosadašnjim dijelom godine pčelari su, kažu naši sugovornici, zadovoljni, posebno što je, za razliku od lanjske vrlo loše, ova godina bila pogodna za cvjetanje bagrema, akacije. No, Istra nema pravih šuma akacije. S proširivanjem vinograda i maslinika nestaju i stabla akacije čije je drvo pogodno za stupove u vinogradima i maslinicima. Inače, u Istri je najviše bagremovog meda, naročito u središnjoj Istri gdje bagrema ima više nego u drugim dijelovima. Ima i cvjetnog (livadskog) meda, ali sve manje je kestenovog meda jer se i stabla kestena suše. Lipe ima u sjevernijim dijelovima, ali ona ne "medi" svake godine. Na istočnom dijelu Istre ima divlje kadulje… U cjelini, najviše je bagremovog meda.

Borba je stalna, a rezultati poražavajući

U pčelarstvu je, kažu pčelari, važno znati održati i očuvati pčele od raznih prijetnji, bolesti, od opasnosti koje su sve veće.

- Pčelari se već dugo bore s velikim problemom, a to je zaštita bilja i špricanje nasada korištenjem pesticida i drugih sredstava. Nešto se tu ne slaže. Svi govorimo kako idemo na sve veću ekološku zaštitu bilja, a pčele sve više ugibaju. Ranije smo imali manje gubitke. Sada po pčelama vidimo područja gdje se netko ne pridržava mjera, niti nas upozorava na namjeru prskanja. Vinogradi i maslinici se špricaju u svako doba, u podne, ujutro, kako tko stigne. Otrovi padaju na cvjetne površine, a pčele ugibaju. Mogu odgovorno reći da pčelare u okolici jedini o prskanju redovito obavještava vinar Moreno Coronica. Drugi nitko. A svi imaju obvezu. I nije točno da ne koriste loša, nedozvoljena sredstva, jer pčele ugibaju. To je rak rana pčelarstva. Drugo, mijenja se i klima, temperature su sve više, a na vrućinama nema ni cvijeta, nema ni meda, prenosi Slavko Biuk svoje dojmove.

Pčelari već nekoliko godina na te opasnosti upozoravaju i velikim plakatima uz ceste, svima vidljive. Borba je stalna, ali rezultati su za pčelare poražavajući. Posebno što pčele imaju i prirodnih neprijatelja, a imaju i svojih bolesti.

Povezane vijesti

• Ubodi rijetko izazivaju alergijsku reakciju
• Pčele se same hlade, a pčelar im može tek malo pomoći
• Porečki pčelari o urbanom pčelinjaku, ovogodišnjoj sezoni i planovima za međunarodnu konferenciju o medu