Danas, 30. travnja obilježava se Nacionalni dan hitne medicinske službe koji će ove godine zbog epidemije covida biti obilježen skromno i u online izdanju. Kako nam je rekla ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije Gordana Antić, u vremenu bez epidemije covida na taj bi dan bili diljem Hrvatske organizirani razni javni događaji i edukacije za građane.

Ove godine značaj Hitnih službi, ali i edukacije građana o tehnikama oživljavanja i pružanja pomoći unesrećenima do dolaska hitne, može se vidjeti i kroz kratku, dirljivu reportažu „Dva života“ koja se nalazi na youtube kanalu. Na linku https://www.youtube.com/watch?v=dgfhyqSjDzQ nalazi se video za koji je Dejan Martić, prvostupnik sestrinstva i djelatnik istarskog Zavoda za Hitnu medicinu, ovom prigodom pripremio scenarij, režiju i montažu, te s kolegama, volonterski, uobličio prekrasnu priču koja, sigurni smo, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Javni defribrilatori

- Ove godine smo zbog cijele situacije unaprijed pripremili ovaj kratki film za koji se zahvaljujemo našem Dejanu koji je to odlično odradio, s jako puno entuzijazma, a isto tako zahvaljujemo našim nekadašnjim pacijentima koji su bili voljni stati pred kamere i ispričati svoju priču, kaže Antić.

„Dva života“ donosi nam tri priče osoba koje su doživjele kliničku smrt, ali su i danas među nama zahvaljujući brzoj intervenciji svojih najbližih ili drugih osoba koje su im se našle u blizini i oživljavale ih do dolaska Hitne pomoći. No, ujedno su itekako svjesni nakon vlastitog iskustva koliko je presudno u blizini imati javno dostupne defibrilatore. Upravo je to jedna od inicijativa za koju se istarski ZHM zalaže već godinama. Prvi javni vanjski defibrilator u Puli je postavljen 2017. godine, nakon čega se ova inicijativa počela širiti i drugim gradovima. Prema podatku iz 2018., u cijeloj je državi javnosti na usluzi oko 510 defibrilatora koji su dovoljno jednostavni da ih i građani mogu koristiti i tako spasiti nekoga kome je stalo srce. U prosjeku, tek 10 osoba od 100 preživi srčani zastoj.

- Prema zadnjem europskom izvješću, mi i cijela Hrvatska smo barem po tome daleko uspješniji od nekih drugih država, a tome doprinosi i edukacija građana, i educiranost naših djelatnika koji ostaju uz pozivatelja na telefonu do dolaska hitne i daju im detaljne upute što da rade. Bit je da što više građana prođe edukaciju koja je zaista kratka i jednostavna, a, evo, nekome zaista može spasiti život. Osim toga, sama edukacija smanjuje mogućnost za nastanak panike i gubitak kontrole u tim trenucima kada je ključno ostati pribran i pomoći osobi bez svijesti ili bez pulsa. Imamo spreman cijeli projekt koji smo pripremili prošle godine uoči korone s ciljem da educiramo još barem tisuću građana Istre, da postavimo još vanjske defibrilatore, i još mnogo toga što bi dodatno podiglo taj nadstandard u spašavanju života, ali sad je zbog epidemije, nažalost, sve to stalo, rekla je Antić.

Šanse za preživljavanje

Konačni cilj od kojeg neće odustati im je povećati broj uspješnih oživljavanja osoba koje su doživjele srčani zastoj, jer, ističe Antić, u jednom idealno educiranom i opremljenom društvu može se pokrenuti srce u čak 60 posto slučajeva. Tako visoku uspješnost za sada imaju samo jedan Švicarski kanton i jedan dio Londona. Zavod za hitnu medicinu Istarske županije sada ima četiri nova mlada doktora, no osim stručnog medicinskog kadra, hitnoj službi i samim pacijentima svaki dodatno educirani građanin jako puno znači. Ukoliko u trenutku srčanog zastoja imamo kraj sebe osobu koja zna što radi i ima defibrilator, šanse za preživljavanje skaču na 90 posto. Analizom podataka, veli Antić, pokazalo se da je u takvim slučajevima u Istri uspješnost oživljavanja 23,8 posto, a 89 posto kod pacijenata koji su doživjeli srčani zastoj pred ekipom Hitne tijekom 2020. Usporedbe radi, 2012. godine uspješnost oživljavanja pacijenata sa srčanim zastojima u Istri bila je tek 2.2 posto.

- Dosta se infarkta događa u zadnje vrijeme, evo, sad smo ih imali nekoliko samo u zadnja tri dana. To se može dogoditi bilo gdje, i kod kuće, i na ulici, i u automobilu. Ljudi su valjda već umorni od svega ovoga, jako je puno negativne energije oko nas, previše informacija koje ih uznemiruju. Nažalost, zastoji srca i infarkti nisu nešto što se događa samo starijim osobama. Ističe to i Antić, te upozorava da su imali pacijenata sa zastojima u radu srca već u dobi oko 30-ak godina. U trenucima do dolaska Hitne pomoći nužno je slušati dispečera na telefonu jer njegove upute uvelike povećavaju šanse da stradalnik preživi.

Povezane vijesti

• "Istra, lav i orao" u potpuno inovativnom postavu
• U potrazi za nostalgičnom Istrom
• Svakog četvrtka predavanja u Svetim srcima