UZGAJALIŠTA MEĐU NAJMODERNIJIMA NA MEDITERANU
ROVINJ: Cromaris među najvećim europskim proizvođačima plemenite ribe
Cromaris je za svoje proizvode dobio prestižnu međunarodnu nagradu Superior Taste Award, čime se još bolje pozicionirao na zahtjevnim europskim tržištima plemenite ribe.
Zahvaljujući visokim ulaganjima Adrisa od milijarde kuna, uzgajališta plemenite ribe Cromarisa, koja se nalaze na najboljim lokacijama u Istri i srednjoj Dalmaciji, su među najmodernijima na Mediteranu. Opremljena su vrhunskim automatskim sustavima hranjenja, podvodnim kamerama u kavezima, robotima za čišćenje mreža, novom flotom i najvećim specijalnim brodom za marikulturu na Jadranu
Cromaris je dobitnik SuperiorTaste Awarda 2018 za sva 3 prijavljena proizvoda, brancina, oradu i hamu. Brancin je dobio maksimalne 3 zlatne zvjezdice za svoj izuzetan okus s rezultatom 90,2 posto. Izvrsno su ocijenjeni orada s 86,2 posto i hama s 86,9posto, pa su im pripale zlatne zvjezdice za izvanredan okus. Cromaris je prvi put sudjelovao na ovom prestižnom certificiranju okusa i kvalitete hrane i pića u Bruxellesu, među najvećim međunarodnim brendovima iz prehrambene industrije, što ovaj uspjeh čini još većim. Proizvode iz 90 zemalja ocjenjivalo 175 sudaca selekcioniranih iz najprestižnijih međunarodnih udruženja somelliera i gastronoma.
Ove godine do 10 tisuća tona
Nagrada Superior Taste Award koju dodjeljuje iTQi (International Taste & Quality Institute), sa sjedištem u Bruxellesu, jamstvo je izvrsnog okusa i visoke kvalitete proizvoda. Proizvodi se ocjenjuju metodom slijepog testiranja na temelju izgleda, mirisa, teksture i okusa proizvoda, a pritom sucima nisu poznati ni brend ni podrijetlo testiranog proizvoda. Proizvodima koji ostvare rezultat veći od 70 posto dodjeljuje se prestižna ocjena Superior Taste Award s jednom, dvije ili tri zlatne zvjezdice slične Michelin zvjezdicama za gastronomiju.
Cromaris, tvrtka Adris grupe, nastala preuzimanjem i objedinjavanjem četiriju posrnulih poduzeća iz djelatnosti marikulture, ove će godine, dostići veliki cilj, godišnju proizvodnju od deset tisuća tona plemenite ribe. Time će ući u ekskluzivni klub najvećih europskih proizvođača u marikulturi, u kojem dominiraju tvrtke iz Grčke i Turske. Zahvaljujući visokim ulaganjima Adrisa, uzgajališta plemenite ribe Cromarisa, koja se nalaze na najboljim lokacijama u Istri i srednjoj Dalmaciji, su među najmodernijima na Mediteranu. Opremljeni su vrhunskim automatskim sustavima hranjenja, podvodnim kamerama u kavezima, robotima za čišćenje mreža, novom flotom i najvećim specijalnim brodom za marikulturu na Jadranu.
Nova sofisticirana oprema i brodovi omogućuju svakodnevni ulov i brzu dopremu ribe iz uzgajališta u procesno-logistički centar u novoj zadarskoj luci Gaženica, pripojen na hrvatsku mrežu autocesta. Nakon noćnog ulova riba se na brodu šokira i prebacuje u centar na sortiranje. Ovisno o trenutnim nalozima, svježa riba se zatim pakira u stiroporske kutije i unutar nekoliko sati šalje na tržište. Uz to sve se više ribe pakira u kontroliranoj atmosferi, prerađuje u svježe filete, dimljenu i mariniranu ribu. Uz pomno odabrane lokacije uzgajališta i posljedično visoku kvalitetu ribe, prednost Cromarisa je što kupcima u Italiji i drugim tržištima diljem Europske unije, gdje završava tri četvrtine proizvodnje, isporučuje robu u roku od 12 do 24 sata od izlova, puno brže od najveće konkurencije iz Grčke i Turske.
Najmodernije mrjestilište
Danas najveće tvrtke u djelatnosti marikulture u Grčkoj i Turskoj osnovane su visokim poticajima Europske unije sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća. Već u to vrijeme na europskom tržištu je počelo nedostajati oboriteplemenit e ribe, pa se počeo poticati uzgoj, koji već osigurava više od pola godišnje potrošnje, sa tendencijom daljeg rasta. U to vrijeme, 1968., među prvima u Europi, u rovinjskom Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, kontrolirano su omriješteni brancin i orada. Bez poticaja hrvatska marikultura je međutim pokrenuta tek krajem 70-tih i poslovala na rubu rentabilnosti. Trebalo je proći pola stoljeća od prvog mrijesta da se snažnim investicijama Adris sa Cromarisom probije u probrano društvo najvećih europskih uzgajivača plemenite ribe.
Od brzog rasta proizvodnje i uspješnog hvatanja priključka sa glavnim tržišnim konkurentima, još je značajnije ulaganje u znanje i novi tehnološki iskorak, koji je učinjen izgradnjom novog mrjestilišta u Ninu. Uz proizvodnjunajkvalitetnije mlađi nadomak uzgajališta novo mrjestilište omogućava i razvoj tehnologija za uzgoj novih vrsta plemenite ribe. Uz brancin i oradu, kao osnovni proizvod, Cromaris naime na tržište već plasira i druge vrste ribe iz vlastitog uzgoja, hamu i zubatac, te dvije vrste školjki, kamenice i dagnje.
Izgrađen na mjestu staroga iz 1981., jednog od prvih u Europi, novo najmodernije mrjestilište omogućuje dvostruku veću proizvodnju od 30 milijuna komada riblje mlađi za uzgoj. Cijelo postrojenje ukupne površine od 9153 kvadrata izgrađeno je prema tehnološkim rješenjima razvojnog centra Cromarisa, u kojem su uglavnom mladi stručnjaci. Organizirano je na način da su sve jedinice za uzgoj odvojene, sa zasebnim filtracijskim sustavima, što omogućuje kreiranje uvjeta idealnih za određenu veličinu i vrstu ribe. Tehnologija proizvodnje u novom, visoko automatiziranom pogonu, omogućava kraći uzgojni ciklus uz povećanje kvalitete mlađi U 15 novih matičnjaka ribe su stalno u njima prilagođenim uvjetima što omogućuje kreiranje optimalnih uvjeta za planiranu veličinu i vrstu ribe.
Ritual parenja u novom mrjestilištu
Proces proizvodnje u mrjestilištu obuhvaća kondicioniranje matičnog jata, uzgojličinki i mlađi te uzgoj planktona i račića. Sve započinje u matičnjaku, gdje se tehnologija temelji na pomnom odabiru matičnog jata, koje osigurava potrebnu količinu ikre. Kontrolirani mrijest ribe obavlja se tako da se matice iz kaveza premjeste u mrjestilište, gdje se u bazenima formiraju jata od jednakog broja ženki i mužjaka.
More se potom zagrije na 18 stupnjeva, svjetlo se romantično priguši, a buka stiša, kako bi mrijest bio uspješan.
Ribe imaju svoje rituale parenja, ženke se napušu i ispuštaju ikru, a mužjaci ih prate. Kad se more zamuti, oplođene jajne stanice isplivaju na površinu, pa se usmjeravaju u drugi bazen, gdje počinje novi život. Uzgoj zoooplanktona i fitoplanktona, kao prve hrane ličinki, najosjetljiviji je dio tehnološkog procesa za vrijeme ličinačke faze. Kad mlađ dosegne težinu od 5-7 grama, za što je potrebno otprilike 5-6 mjeseci, spremna je za transport u kaveze u moru u kojima se nastavlja njen uzgojni ciklus, koji traje od 18 do 24 mjeseca. Novo mrjestilište omogućuje Cromarisu razvoj vlastitih jata ribe, time i utjecaj na njezina svojstva i kvalitetu.
Kapacitetom pokriva dugoročne potrebe, a kvalitetnu mlađ prodaje i drugim, manjim hrvatskim proizvođačima. Riblja mlađ brancina i orade do sada se naime uvozila iz Francuske i Italije, tako da je mrjestilište okosnica daljnjeg razvoja Cromarisa. Ovime će se potpuno kontrolirati proces uzgoja i kvaliteta ribe, što jamči dugoročnu održivost tog posla. Uz fokus na redovnu proizvodnju mlađi, u novom mrjestilištu izgrađena je i eksperimentalna stanica koja će omogućiti istraživanja novih uzgojnih vrsta. I u prijašnjim nedostatnim uvjetnima razvojni centar se do sada istaknuo po usvajanju proizvodnje novih vrsta plemenite ribe.
U Budavi eksperimentalno uzgojen romb
Prvo je tu proizvedena hama, riba iz porodice sjenki, koja žive u tami na dubinama većim od 30m. Hama je autohtona, gotovo zaboravljena jadranska bijela riba, koje je pred stotinjak godina u Jadranskom moru bilo u izobilju. Poznata je kao najveća sjenka svijeta, može težiti više od sto kilograma i narasti dulja od dva metra. Cromaris ju je plasirao na tržište pod brandom Kornatska hama. Okusom najsličnija brancinu, uzgaja se pored otočića Košara u blizini Nacionalnog parka Kornati. Nakon pokusnog uzgoja pagara, Cromaris je ovladao i najtežim zadatkom. Po uspješnom mrijestu na tržište je lansiran zubatac, kojeg je zbog osjetljivosti na okolinu najteže uzgojiti. Nakon jedne turske, Cromaris je tek druga svjetska tvrtka koja komercijalno uzgaja zubaca. Uz oradu i brancina zubatac je najtraženija riba Jadrana. Zbog svog vrlo ukusnog mesa nazvan je ?carom ribe?. U Budavi je eksperimentalno uzgojen romb, potencijalno pravi gastronomski hit na tržištu plemenite ribe sa španjolske obale Atlantskog oceana. Za njegov uzgoj treba međutim izgraditi velike bazene uz more, u njima stvoriti okoliš i mikroklimu sličnu onome koji vladaju u morskim dubinama gdje u naravi obitava. Zbog velikih ulaganja i dugoročnog angažmana razvojnog tima, Cromaris za sada forsira proizvodnju brancina, orade, hame i zubatca, za koje vlada velika potražnja na tržištu. Isti razlozi za sada su stavili u mirovanje i eksperimentalnu proizvodnju lista, zakoji t akođer vlada veliko zanimanje na tržištu.
Sve su lokacije uzgajališta odabrane zbog iznimno čistog mora i netaknute prirode, daleko od bilo kakvih mogućih onečišćivača, po čemu je Hrvatska lider marikulture Mediterana.
Cromaris je certificiran prema ISO normama 9001, 14001, 22000, Food Safety System Certification i IFS Food za kvalitetu, upravljanje okolišem i sigurnost hrane. Također posjeduje certifikate globalG.A.P. i Friend of the Sea za održivost akvakulture, te Kosher certifikat.
Uz to, Cromaris dio uzgoja temelji i na ekološkoj proizvodnjikoja je sve veći trend u svijetu i u skladu je s rastućom svijesti o zdravlju. Organski brancin i orada uzgojeni su uz primjenu strogih ekoloških standarda što dokazuju certifikati za organsku proizvodnju - Europski eko certifikat, Bio Siegel, Agriculture Biologique i Naturland.
Ekološki organski uzgoj brancina i orada
Prvo hrvatsko uzgajalište u Limskom kanalu, u srcu morskog rezervata, Cromaris je usmjerio na ekološki organski uzgoj brancina i orada. Ovdje uzgojena riba se minimalno dohranjuje, pa ima karakteristike divlje oborite ribe i završava na trpezama gurmana u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i Italiji, čiji su kupci spremni puno više platiti za ovako uzgojenu ribu. Slična se proizvodna orijentacija očekuje i u uzgajalištu Budava, na području koja je desetljećima bilo pod zaštitom vojske, zbog čega je priroda u i oko uvale u potpunosti netaknuta.
Dalmatinska uzgajališta oko otoka u Zadarskoj županiji su uglavnom formirana od plutajućih kaveza na otvorenom moru, što, zbog tamošnjih jakih struja, omogućuje brzu izmjenu mora visoke kvalitete i čistoće. Najveće Cromarisovo i hrvatsko uzgajalište smješteno je uz otočić Košara, jugozapadno od Pašmana, uz rub svjetski poznatog Nacionalnog parka Kornati. Blizu Kornata je i uzgajalište Dugi otok, u tamošnjoj uvali Velo Žalo.
Uzgajalište Žman smješteno je na nenaseljenom dijelu Dugog otoka između mjesta Luka i Žman u Iškom kanalu. Uz jedan od desetak otočića oko Iža smješteno je uzgajalište Kudica. Uzgajalište Lamjana je u istoimenoj uvali na otoku Ugljan. Novo uzgajalište niče kod otoka Lavdara blizu Salija na Dugom otoku, na lokaciji koju je, u nemogućnosti izgradnje vlastitog, Cromarisu ustupila tvrtka Kali tuna. Uz ovu novu lokaciju Cromaris je na sva uzgajališta dobio dugoročnu koncesiju za narednih 30 godina, što omogućuje dalji razvoj i postizanje obujma proizvodnje koji osigurava rentabilnost i daljnja ulaganja.
Cromaris je inače nastao nakon što je Adris grupa otkupila i objedinila četiri tvrtke koje su se bavile marikulturom - rovinjsku Marimirnu, Marikulturu Istra iz Budave zadarski Cenmar i kaljanski Bisage-Nit. Ove četiri tvrtke ostvarile su 2009. ukupnu prodaju ribe od oko tisuću tona, a nakon deset godina stižu na deset tisuća tona.
Posao u Cromarisu našlo 450 radnika
Bile su u teškoj financijskoj situaciji, ozbiljnijih investicija nije bilo godinama, a pozicija na tržištu nije bila razvijena. Objedinjavanjem tih malih proizvođača u novu kompaniju, te uz pomoć Adrisovih investicija vrijednih više od milijardu kuna, stvoreni su preduvjeti za rast i razvoj. Tvrtka danas zapošljava 450 djelatnika, ima pet uzgajališta, novo mrjestilište i suvremene preradbene kapacitete.
Brzi razvoj Cromarisa pokazuje da Hrvatska u ovoj industriji ima jako dobru perspektivu. Cromaris izvozi u 15-ak različitih zemalja, a najvažnije joj je tržište Italija. Talijansko tržište je najveće tržište orade i brancina u svijetu, a ribu uzgojenu u Hrvatskoj percipiraju kao proizvod vrhunske kvalitete. Zbog toga su u ovoj državi već osnovali vlastitu tvrtku koja se bavi promocijom i prodajom Cromarisove ribe i ribljih prerađevina. Investicije su usmjerene na razvoj održive marikulture uz sustavnu brigu o okolišu.
Pogon u Gaženici je već postao pretijesan, pa se priprema njegovo širenje. Cromaris naime proizvodi sve više proizvoda dodatne vrijednosti od očišćene i filetirane ribe do pakiranja u modificiranoj atmosferi iz koje se može upotrebljavati u slijedećih 12 dana. Top proizvodi su i nadalje nagrađivane delicije dimljeni i marinirani fileti od orade i brancina, a razvojni centar priprema nove proizvode koji će zadovoljiti sve veće zahtjeve tržišta ribljih delikatesa i povećati profitabilnost prerade. (Aldo POKRAJAC)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
