Zbog povećanog broja šumskih glodavaca na Ćićariji u tijeku je interventna deratizacija i stanje je, za sada, pod kontrolom.

- Odmah po dojavama mještana i planinara kontaktirali smo Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije čiji su djelatnici obavili terenski izvid. Preporuka je bila napraviti sustavnu deratizaciju u kojoj bi se obradila sva mjesta koja su glodavcima prikladna za zaklon i stanište za daljnje razmnožavanje. Deratizacija je upravo u tijeku. Njome su obuhvaćeni rubni dijelovi svih naselja i po potrebi obiteljska domaćinstva. U većini naselja deratizacija je već obavljena, a u Danama, Jelovicama i Vodicama dovršit će se do kraja ovog tjedna, izjavila je laniška načelnica Roberta Medica.

Miševi i voluharice

U izvješću županijskog Zavoda za javno zdravstvo navodi se kako su zaprimili nekoliko poziva o pojavi povećane brojnosti mišolikih glodavaca te obavili terenski izvid u kojem je sudjelovao i prof. dr Nikola Tvrtković, stručnjak za male sisavce iz Zagreba. U skladu s dojavama pretraženi su rubni dijelovi naselja Lanišće i Brgudac. Utvrđen je relativno veliki broj uginulih jedinki glodavaca među kojima su dominirale vrste žutogrli miš (Apodemus flavicollis i riđa voluharica (Clethrionomys glareolus).

Masovna pojava nekih vrsta divljih glodavaca smatra se prirodnom pojavom određenih godina zbog posebnih ekoloških uvjeta. Kako se bilježi veliki broj uginulih jedinki za pretpostaviti je da dolazi do prirodnog pada brojnosti. Za stanovnike ova dva naselja na Ćićariji zabrinjavajuća je bila i pojava da mačke donose veliki broj glodavaca do kuća i činjenica da se u nekim dijelovima Hrvatske pojavila bolest mišje groznice koju prenose upravo ove vrste, iako je važno napomenuti da glodavci sami ne ugibaju od mišje groznice.

Mjere opreza

Za mišju groznicu, za sada, nema podataka da na području Istre postoji prirodno žarište, odnosno da su divlji glodavci nositelji uzročnika i da ga izlučuju. Ipak, budući da isto postoji u zaleđu Rijeke treba biti oprezan, preporuka je Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Nekoliko je mjera opreza koje se poduzimaju kako bi smanjili rizik od bolesti mišje groznice, ali i ostalih bolesti koje prenose glodavci, među njima i izbjegavanje sjedenja i ležanja izravno na tlu, posebno na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi, navodi se u dopisu kojeg potpisuje voditelj Odjela dr. sc. Nediljko Landeka.

Tijekom boravka u prirodi hranu i piće treba čuvati u zatvorenim spremnicima, ali i druge osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama. Potrebno je češće prati ruke toplom vodom i sapunom ili koristiti antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola. Preporuka je ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava, a plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi treba dobro oprati tekućom vodom. Nadalje, gnijezda glodavaca, kao i uginule glodavce ne smije se dirati bez maske i rukavica. Čišćenje prostora koji se nisu duže koristili treba provesti uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijeniti vlažno čišćenje, također ne smije se mesti niti usisavati izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda jer se time zarazni materijal diže u zrak.

Povezane vijesti

• Štakori nisu u kanalizaciji nego drugim podzemnim prostorima
• Akcija deratizacije u Poreču do kraja lipnja
• PULA: Štakori se množe u smeću i krami nagomilanoj u podrumima, A ZA TO SU ODGOVORNI VLASNICI