Buzet kojeg u puno slučajeva prema nekim parametrima svrstavaju među top deset najuspješnijih gradova, sada ponovo predvodi ljestvicu, ali u negativnom kontekstu s obzirom je primjenom Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, koji je stupio na snagu početkom ove godine treći grad u Hrvatskoj, a prvi u Istri po proračunskim poreznim minusima. Novim zakonom kojim se prema pojašnjenju Ministarstva financija unificira model financiranja jedinica lokalne samouprave na području Hrvatske, općine i gradovi koji su kao potpomognuta područja, otoci ili brdsko-planinska područja imali 70,5 posto udjela u porezu na dohodak, sada će poput ostalih dobivati 60 posto udjela u porezu na dohodak.

Treba reći i to da je novim zakonom predviđeno da se putem pomoći iz državnog proračuna u ovoj godini gradovima i općinama u cijelosti nadoknadi taj gubitak, iduće godine u polovičnom iznosu, a od 2020. godine nisu predviđene nikakve kompenzacije. Predviđen je i fond izravnanja za one jedinice koje imaju porezni prihod po glavi stanovnika manji od prosjeka koji za gradove iznosi 2.583 kuna, a za općine 1.925 kuna. Procjene da će većina gradova i općina u Hrvatskoj profitirati novim zakonom, ali da će on biti nepovoljan za one koji su imali brdsko planinski status ili status područja posebne državne skrbi, kao i za razvijenija područja, a koja prelaze spomenuti prosjek, već su se na početku njegove primjene, pokazale točnima. Potvrđuje to i analiza koju su za siječanj i veljaču u usporedbi s istim razdobljem 2016. godine izradili u Udruzi gradova.

Prve analize

- Prema prvim analizama i rezultatima učinka novog zakona vidljivo je da smo među deset gradova u Hrvatskoj koji najviše gube proračunskih sredstva. U top deset čak je šest gradova s područja Istarske županije, a Buzet je na trećem mjestu s 15,86 posto manje poreznih prihoda u odnosu na 2016. godinu. Slijede Labin, Rovinj, Novigrad, Poreč i Umag. Prema našoj računici to je trebalo biti oko 1,8 milijuna kuna, no na žalost taj bi manjak trebao iznositi oko 2,2 milijuna kuna. Doduše u prvoj godini će država tu razliku nadoknaditi. S obzirom da je gubitak veći nego smo ga u prvi mah planirali to će se polako već i ove godine, a pogotovo narednih godina morati odraziti na određene rashode odnosno određena financiranja iz gradskog proračuna, najavio je gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić.

U zadnjih pet godina, prvenstveno različitim zakonskim izmjenama koje se tiču financiranja jedinica lokalne samouprave proračun Grada Buzeta je, tvrdi Žulić, doslovno izmasakriran.

- Do sada je izgubio preko 60 posto financijskih sredstava po osnovi poreznih prihoda ili više od 16 milijuna kuna na godišnjoj razini. Kada se to zbroji ispada da je oko osamdesetak milijuna kuna poreznih prihoda građana Grada Buzeta koji više ne idu za njihove potrebe već odlaze u državnu kasu za neke druge namjene, napominje Žulić.

Grad Buzet je jedan od najvećih gubitnika stoga što se njegova stopa brdsko planinskog područja s 70,5 posto udjela u porezu na dohodak smanjila te će sada poput ostalih dobivati 60 posto. Drugi razlog je taj što je porezni prihod s osnova poreza na dohodak po glavi stanovnika iznad hrvatskog prosjeka i takve jedinice lokalne samouprave nemaju pravo na pomoć iz Fonda izravnanja koji se među ostalim financira i tom razlikom koju Buzet gubi.

U odnosu na 2017. godinu Buzet gubi i 10 posto iznosa naplaćenog poreza na dohodak namjenski uvjetovan za financiranje kapitalnih projekata što je još 1,6 milijuna kuna manje koje je prijavom projekata Ministarstvu regionalnog razvoja mogao povratiti.

Vidljivo je, mišljenja je Žulić, da se pogotovo ovim zadnjim zakonom penaliziraju sve uspješne jedinice lokalne samouprave koje prvenstveno potiču zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta. Njihovi napori se ne valoriziraju nego dapače zbog toga su još i kažnjene.

- Neovisno o ovom zakonu, i primjena novog indeksa razvijenosti također na određeni način penalizira ili koči kandidiranje na EU fondove sve jedinice lokalne samouprave koje imaju visoki indeks razvijenosti iznad državnog prosjeka jer nemaju iste mogućnosti i nisu ravnopravne u kandidiranju pri dobivanju EU sredstava. Jedan od takvih dokaza su prošlotjedni rezultati natječaja programa ruralnog razvoja za operaciju 7.4.1. gdje su svi projekti gradova i općina iz 6, 7 i 8 skupine vrlo nisko na ljestvici i niti jedan od njih pogotovo iz Istarske županije neće se financirati europskim novcem. Na taj natječaj Buzet je kandidirao dogradnju vrtića, groblja, a mogli su se prijavljivati vatrogasni domovi, društvena i komunalna infrastruktura. Neovisno što je i tu država osigurala veći iznos sredstava i prihvatila više projekata nego je to prvotno bilo predviđeno niti jedan projekt iz Istre zbog visokog indeksa razvijenosti nije prošao, zaključit će Žulić.

Iza Buzeta, četvrti na ljestvici s oko 13 posto manje poreznih prihoda je Grad Labin, koji je, kaže gradonačelnik Valter Glavičić, spreman na taj "izazov" koji je nepošteno prema Istri koja puni državni proračun, koja je uspješna i na kraju je država kažnjava za uspješnost i izvrsnost.

- To je dokaz da je novi Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave promašen, umjesto da one koji vuku državu prema naprijed nagradi on ih kažnjava. Očekujemo od države koja treba prema svima biti ista da to iskompenzira putem drugih mjera, ako ništa drugo olakšavanjem pristupa financiranju putem EU fondova. Međutim, rezultati natječaja na program ruralnog razvoja operaciju 7.4.1. su dokaz da je sustav tako postavljen da uspješni i razvijeni gradovi ne mogu doći do europskih sredstava i mislim da je ovaj zakon diskriminirajući za Istru, rekao je Glavičić.

Nema gubitka

Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga kaže da su radili procjene kako će se primjena novog zakona odraziti na gradski proračun, poznato im je da se radi o umanjenju poreznih prihoda od oko deset posto, ali dobili su u više navrata i na Udruzi gradova, stav Ministarstva financija da će im se sljedeće dvije godine taj manjak refundirati iz Fonda izravnanja.

- Rečeno nam je da u sljedeće dvije godine nema gubitka, nakon toga će se porezni prihodi nešto umanjiti, ali se nadamo da će Vlada ponovo povući određene poteze da se negdje drugdje ti nedostaci namire s obzirom svakim danom rastu obveze, a izvori se na neki način blago umanjuju, znači uvijek moramo negdje postići tu ravnotežu i mi se nadamo da će se ona ostvariti, izjavio je Paliaga te dodao da je za turističke gradove još uvijek rano izlaziti s proračunskim rezultatima, jer će se u rujnu, odnosno listopadu točno znati kako stoje. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Povezane vijesti

• Ukida se porez na rabljene aute, a istu pristojbu plaćat će kupci Kija i Mercedesa
• Oko 1,02 milijuna građana dobiva povrat poreza od 1,05 milijardi kn
• Odgađa se početak uvođenja poreza na nekretnine