rezultati u prvom polugodištu
ACI: Prihodi koje je ostvario regionalni lider u turizmu veći su čak i u odnosu na usporedno razdoblje 2019. godine
Konkretno, do kraja lipnja ove godine ACI je uprihodovao 98 milijuna kuna, odnosno 17 milijuna više nego u 2021. godini u kojoj je poslovni prihod na polugodištu iznosio 81,6 milijuna kuna. Isto tako, ove je godine u prvih šest mjeseci ostvaren pozitivan financijski rezultat u iznosu 3,2 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lanjske godine tvrtka ostvarila gubitak koji je iznosio 4,64 milijuna kuna. Ostvareni prihodi veći su čak i u odnosu na usporedno razdoblje 2019. godine koja će se u turizmu još neko vrijeme očito uzimati kao referentna
(Snimio Milivoj Mijošek)
Regionalni lider u nautičkom turizmu ACI u prvih šest mjeseci ove godine bilježi izvrsne poslovne rezultate, a dokaz tome je značajan rast poslovnih prihoda ostvaren u prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani. Konkretno, do kraja lipnja ove godine ACI je uprihodovao 98 milijuna kuna, odnosno 17 milijuna više nego u 2021. godini u kojoj je poslovni prihod na polugodištu iznosio 81,6 milijuna kuna. Isto tako, ove je godine u prvih šest mjeseci ostvaren pozitivan financijski rezultat u iznosu 3,2 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lanjske godine tvrtka ostvarila gubitak koji je iznosio 4,64 milijuna kuna. Ostvareni prihodi veći su čak i u odnosu na usporedno razdoblje 2019. godine koja će se u turizmu još neko vrijeme očito uzimati kao referentna, budući da se radilo o najuspješnijoj i zadnjoj godini u kojoj ta djelatnost nije bila zahvaćena razornim utjecajem pandemije koronavirusa.
U strukturi prihoda dominiraju oni od usluga najma vezova. Dok je kod godišnjih vezova taj prihod tek nešto veći od onoga iz 2021. godine, prihod od najma dnevnih vezova ove se godine udvostručio. Od godišnjih vezova dosad je uprihodovano 53 milijuna kuna, u odnosu na lanjskih 51,5 milijuna, dok su prihodi od najma dnevnog veza iznosili 17,7 milijuna u odnosu na 8,3 milijuna kuna ostvarenih do kraja lipnja 2021. Društvo je dakle zabilježilo značajan rast prihoda od prodaje koji su u odnosu na isto razdoblje prošle godine veći za 15,6 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 20 posto. Najveći porast prihoda zabilježen je kod usluga dnevnog veza, gdje povećanje iznosi 9,4 milijuna kuna ili 113 posto više u odnosu na 2021. godinu, kao i kod najamnina, tako da spomenuti prihodi čine ukupno 76 posto ukupnog povećanja prihoda. Prihodi od godišnjeg veza veći su za tri posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prema riječima dr.sc. Ivana Heraka, člana Uprave ACI-ja d.d. za financije, korporativno pravo i ljudske resurse, povećanja ostvarenih prihoda zasluga su svih zaposlenika ACI-ja, a svakako su i posljedica dobro promišljene politike cijena od strane Uprave Društva, pojačanih marketinških aktivnosti te činjenice da je tijekom prvih šest mjeseci u sustav uloženo ukupno 47,9 milijuna kuna u sklopu investicijskog ciklusa čiji se nastavak planira najesen.
"Osim toga, nova Uprava značajno je srezala i neke troškove. Razloge povećanja prihoda treba tražiti i u epidemiološkoj situaciji koja se je stabilizirala, na koji način se je stabilizirao i segment tranzitnih nautičkih dolazaka, na kojeg se je u prethodnom razdoblju najviše odrazio negativan utjecaj restriktivnih mjera ograničenja kretanja", kaže Herak.
Aktualna zbivanja na istoku Europe, dodaje, kao i sankcije za ruske državljane čiji se utjecaj na Društvo kontinuirano prati i procjenjuje, nisu imale bitnog utjecaja na poslovanje ACI-ja.
"U ovom trenutku ocjena je da ACI nije u značajnoj mjeri izložen prema pravnim i fizičkim osobama iz Rusije ili Ukrajine. Naime, od ukupnog broja plovila na godišnjem vezu, na plovila ruskih i ukrajinskih državljana se odnosi oko jedan posto ugovora, što, imajući u vidu da se usluga godišnjeg veza naplaćuje unaprijed, doprinosi procjeni kako izloženost nije značajna. Isto tako, Društvo nema odnose sa subjektima s kojima bi izravno ili neizravno postojala vlasnička povezanost, niti ima ulaganja u subjekte koji su značajno povezani sa subjektima iz Rusije ili Ukrajine", pojašnjava naš sugovornik.
Dodaje da, pored financijskih, ACI u prvom polugodištu bilježi i blagi rast fizičkih pokazatelja, i to prvenstveno zbog utjecaja fizičkih pokazatelja dnevnog veza koji je povećan za šest tisuća brod dana ili za 26 posto. Broj brod dana na mjesečnom vezu povećan je za deset posto, dok je broj brod dana na stalnom vezu ostvaren na razini usporednog perioda. Fizički pokazatelji u metar danima sličnih su kretanja kao i brod dani, na razini sustava zabilježen je rast od 1 posto. Temeljem prikazanih fizičkih pokazatelja proizlazi da prosječna dužina plovila na vezu u ACI marinama iznosi 11,52 metra. Značajan porast fizičkih i financijskih pokazatelja zabilježen je u splitskoj i šibenskoj regiji.
Poslovni rashodi Društva za prvo polugodište 2022. godine povećani su za 9,2 milijuna kuna ili za 11 posto u odnosu na usporedni period prethodne godine. Četrdeset posto tog porasta odnosi se na povećanje troškova sirovina i materijala, prvenstveno uslijed povećanja režijskih troškova energije te troškova materijala i održavanja, uslijed povećane poslovne aktivnosti zbog pripreme sezone i uspješno realizirane predsezone. Ostatak povećanja troškova odnosi se na povećane troškove investicijskog i tekućeg ulaganja u marine u pripremi sezone, povećanih režijskih troškova vode i odvodnje, odvoza otpada kao i povećanih troškova promidžbenih aktivnosti.
"Ulazak Hrvatske u Eurozonu izvrsna je vijest za hrvatski turizam pa tako i za ACI. Svjedoci smo, naime, da se je iz turističkog sektora praktički 30 godina s osnova negativnih tečajnih razlika vršila preraspodjela dohotka u korist uvozničkih sektora. Uzmemo li u obzir prihode koje ostvaruje naš turizam, možemo pretpostaviti da ovdje govorimo o velikim iznosima. Naime, budući da je ljeti ponuda eura bila veća od potražnje, to je i cijena kune u odnosu na euro bila veća. U tim okolnostima HNB nikad nije želio intervenirati na tržištu i pomoći tako turizmu. Ulaskom u eurozonu ukida se i ta anomalija. A da ne kažem i da su zbog jače kune i cijene izražene u kunama za turiste bile više, samim time i roba ili usluga nekonkurentnije. Uostalom, sva iskustva država koje su još prije Hrvatske ušle u eurozonu ukazuju da je uvođenje eura imalo pozitivan utjecaj na njihov turizam, zaključio je Herak.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
